Abesinija je slatkovodno jezero i aktivna šljunčara kod Svibja i Struge Nartske, u oblasti Rugvice i Dugog Sela u Hrvatskoj. Prema starijim pravilima, peca se uz godišnju ili dnevnu dozvolu, a iz čamca uz dodatne uslove i dozvolu za plovilo. Glavne mete su šaran, štuka, som i grgeč.
Grabovo je slatkovodna akumulacija kod Vukovara, u Hrvatskoj, sa uređenim obalnim pozicijama. Prema starijim podacima, peca se uz dozvolu, prethodnu najavu i obavezno vraćanje svih riba. Među glavnim lovinama su šaran, amur, som i smuđ.
Prančevići su slatkovodna akumulacija u Hrvatskoj, u dubokom kanjonu Cetine, sa strmim obalama i velikim promjenama vodostaja. Peca se sa obale i iz čamca; prema starijim podacima potrebna je dozvola, uz zabranu ribolova kod brane i vodozahvata. Glavne ribe za pecaroša su štuka, potočna pastrva i lipljen.
Bakarski zaljev je morska voda uz Bakar i Bakarac, u kvarnerskoj oblasti u Hrvatskoj, sa vruljama koje unose slatku vodu. Peca se sa obale, molova i iz plovila; prema starijim pravilima potrebna je morska dozvola, uz ograničenja u lukama i na kupalištima. Glavne mete su orada, brancin, arbun i strijelka skakuša.
Banova Jaruga, poznata i kao Pakra II ili Banovsko jezero, slatkovodna je akumulacija u Hrvatskoj, u oblasti Kutine. Peca se sa uređene obale i takmičarskih platformi; prema starijim pravilima, potrebna je dozvola. Među glavnim ribama su šaran, amur, smuđ i som.
Barbatski kanal je slani morski tjesnac između Raba i Dolina, u Kvarnerskom arhipelagu u Hrvatskoj. Peca se sa obale, molova i iz čamaca, uz dozvolu prema opštim pravilima morskog ribolova za 2026. godinu. Među glavnim lovinama su arbun, orada, brancin i lignja.
Bednja je uglavnom plitka rijeka u Hrvatskoj, u oblasti Ludbrega i Trakošćana, sa plićacima i dubljim rupama koje vrijedi pretražiti. Prema starijim podacima, ribolov je otvoren uz dozvolu nadležnog udruženja i lokalni režim po revirima. Među ribama koje ovdje možeš tražiti su klen, smuđ, štuka i som.
Biđ je nizijska rijeka u Hrvatskoj, u oblasti Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije. Peca se pretežno sa obale i sa platformi u Cerni; prema starijim podacima, potrebna je ribolovna dozvola. Među ribama koje se ovdje love su šaran, štuka, som i smuđ.
Bijela je plitka slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, na području Sirača, sa izvorištem na obroncima Ravne gore i Papuka. Peca se sa obale i gaženjem kroz plićake, a prema starijim pravilima potrebna je dozvola. Glavne ribe su potočna i kalifornijska pastrmka, a najčešće se lovi varaličarenjem ultralakim priborom.
Biljsko jezero, poznato i kao Stara Drava kod Bilja, plitko je slatkovodno jezero u Hrvatskoj, u Baranji. Peca se pretežno sa uređene obale, a prema starijim pravilima potrebna je dozvola; takmičarska staza se tokom zvaničnih takmičenja privremeno zatvara. Među glavnim ribama su šaran, som, smuđ i štuka.
Biogradska rivijera u Hrvatskoj obuhvata more uz Biograd na Moru i dio Pašmanskog kanala. Peca se sa obale i iz brodice; prema starijim pravilima, potrebna je dozvola, uz lokalna ograničenja na plažama i u lukama. Među glavnim lovinama su orada, brancin, zubatac i palamida.
Biševski kanal je dubok morski prolaz između Visa i Biševa, u Hrvatskoj, u oblasti Splitsko-dalmatinske županije. Peca se iz plovila i sa okolnih obalnih stijena, uz sportsku ili rekreativnu dozvolu za more. U akvatoriju Biševa i kanala žive šarag, zubatac, gof i palamida.
Bobotski kanal je melioracijska i ribolovna voda u Hrvatskoj, u oblasti Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, koja se ulijeva u Vuku. Peca se pretežno sa obale; prema starijim pravilima potrebna je dozvola za sportski ribolov na slatkim vodama. Među glavnim lovinama su štuka, smuđ, šaran i babuška.
Bosut je spora slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, u oblasti Vukovarsko-srijemske županije, sa dubokim, muljevitim koritom. Peca se sa obale i iz čamca; prema starijim podacima potrebna je dozvola, a u Nijemcima postoji sezonsko ograničenje varaličarenja iz 2024. godine. Među ribama su šaran, som, štuka i smuđ.
Brački kanal je morski tjesnac između kopnene obale i sjevera Brača, u Hrvatskoj, u oblasti Splita i Omiša. Peca se sa obale i iz barke, a prema starijim pravilima potrebna je dozvola uz poštovanje prostornih zabrana i lučkog reda. Među ribama su orada, brancin, zubatac i palamida.
Brguljski zaljev je morska uvala na otoku Molatu, u zadarskoj oblasti u Hrvatskoj. Peca se sa obale, lokalnih molova i iz čamca; prema starijim pravilima potrebna je dozvola, uz ograničenja kod pristaništa i sidrišta. Među ribama zaljeva i okolnog akvatorijuma su orada, lubin, šarag i skuša.
Brijuni su zaštićeni morski akvatorij u Hrvatskoj, u oblasti sjevernog Jadrana. Prema starijim pravilima, rekreativno se peca samo iz plovila oko ostrva Sveti Jerolim i Kozada, uz posebnu dozvolu parka. Među ribama su brancin, orada, zubatac i arbun.
Prema starijim podacima, ribolov je na cijeloj Butonigi trajno zabranjen i dozvola se ne može kupiti. Ova slatkovodna akumulacija u Istri, u Hrvatskoj, služi vodosnabdijevanju i ima strogo ograničen pristup. Među ribama koje su u njoj živjele izdvajaju se šaran, klen i autohtona pastrva.
Česma je slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, u oblasti Bjelovara, Čazme i Križa, na kojoj se peca sa obale. Prema starijim pravilima, potrebni su ribolovna dozvola i položen ribolovački ispit, uz uslove sektora na kojem se lovi. Među ciljanim ribama su šaran, štuka, smuđ i grgeč.
Cetina je slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, sa prilazima u oblasti Sinjskog polja, kod Vrlike i Omiša. Peca se uz dozvolu i posebna ograničenja, a Čikotina lađa je mušičarski revir. Glavne ribolovne vrste su potočna i kalifornijska pastrva, pastrva zubača i lipljan.
Čingi-Lingi je slatkovodno šljunkarsko jezero u Hrvatskoj, u oblasti Đurđevca i Molvi, unutar Regionalnog parka Mura-Drava. Peca se s obale uz dozvolu, dok je prema pravilima za 2026. ribolov iz čamca zabranjen. Među ribama koje privlače pecaroše su šaran, amur, štuka i smuđ.
Crikvenička rivijera je morsko ribolovno područje u Hrvatskoj, uz Crikvenicu, Selce, Dramalj i Jadranovo. Sportski i rekreativni ribolov dozvoljeni su uz odgovarajuću dozvolu i ograničenja, dok za luke, prema starijim podacima, treba posebno odobrenje. Ovdje se love šarun, ugor i lignja.
Dobra je slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, desna pritoka Kupe, sa ribolovnim dionicama i u oblasti Karlovca. Peca se uz dozvolu nadležnog društva, koja se bira prema dionici i obali. Na dionici KŠR „Korana“ love se plotica i štuka, dok se uz gornji tok vezuju i pastrmke i lipljan.
Drava je velika slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, s ribolovnim dionicama u Podravini i donjem toku prema Baranji. Peca se sa obale i iz čamca; prema starijim podacima potrebna je dozvola nadležnog lokalnog ovlaštenika. Glavne mete su som, smuđ, šaran i štuka, a pristup i lokalna ograničenja zavise od odabrane dionice.
