Sabljaci su slatkovodna akumulacija na Zagorskoj Mrežnici, u Hrvatskoj, u ogulinskoj oblasti. Ribolov je dozvoljen uz dozvolu, isključivo sa obale; kada pri niskom vodostaju voda ostane u koritu, svaki ribolov je zabranjen. Među ribama koje ovdje čekaju pecaroša su linjak, šaran, amur i štuka.
Jošava je plitka akumulacija kod Đakova u Hrvatskoj, duga oko 4,5 km. Ribolov je dozvoljen uz dozvolu, samo sa numerisanih obalnih pozicija i uz SMS prijavu i odjavu. Među ribama su šaran, amur, babuška i smuđ, a šaran i amur se po pravilima za 2026. vraćaju u vodu.
Kakanski kanal je morski prolaz između Kaprija i Kakna, u šibenskom otočju u Hrvatskoj, sa šljunkovitim, muljevitim i pješčanim dnom. U kanalu se peca, a prijavljeni su ulovi ugora i pauka velikog. Prema starijim pravilima, za ribolov s obale i iz plovila potrebna je dozvola.
Kanal Daksa je morski kanal u Hrvatskoj, u dubrovačkom akvatoriju, sa stjenovitim obalama i prometnim plovnim putem. Peca se sa obale i iz čamca; prema starijim pravilima potrebna je dozvola, a ribolov ne smije ometati brodove. Među vrstama koje ovdje žive su gof, brancin, cipli i lignje.
Kanal Ježevica je morski tjesnac uz Korčulu, u Hrvatskoj, u oblasti korčulanskog arhipelaga. Peca se s obale, pristaništa i iz brodice; prema starijim pravilima potrebna je dozvola, uz poštovanje plovnog puta i zaštite dna. Među ribama su orada, brancin i bukva, a lovi se i lignja.
Kanal Krušija je duboki morski tjesnac između Cresa i Plavnika, u Kvarnerskom zaljevu u Hrvatskoj. Peca se pretežno iz plovila, uz obaveznu dozvolu za rekreativni ili sportski ribolov prema pravilima za 2026. godinu. U dubinama žive rijetke vrste poput morskog psa šestoškrgaša, grdobine i modrulja, a na muljevitom dnu kvarnerski škamp.
Kanal Povljana je morski prolaz u Hrvatskoj, između Vira i južnog dijela Paga. Peca se sa obale i iz čamca, a prema starijim pravilima potrebna je službena dozvola. U kanalu i susjednom Virskom moru love se orada, brancin, zubatac i fratar.
Ribolov je zabranjen u plovnom dijelu Kanala Sveti Ante i kada ometa plovidbu, a zabrana iz 2025. obuhvata tjesnac od Jadrije do Paklene. Ovaj morski prolaz kod Šibenika, u šibenskoj oblasti u Hrvatskoj, povezuje Šibenski zaljev s otvorenim morem. Ribolovačku prošlost kanala obilježavaju orada, brancin i bugva.
Kaprijski kanal je morski prolaz između Kaprija i Zmajana, u šibenskom arhipelagu u Hrvatskoj. Peca se sa stjenovite obale i iz čamca, a prema starijim pravilima potrebna je dozvola za morski ribolov. Među ribama su zubatac, škrpina, gof i orada.
Karinsko more je slani zaliv Jadrana u Hrvatskoj, u oblasti Gornjeg i Donjeg Karina. Peca se sa obale, molova i riva, kao i iz plovila, uz dozvolu i propisane uslove. Među ribama koje ovdje privlače pecaroše su brancin, orada, arbun i cipal.
Kaštelanski zaljev je slana morska voda u Hrvatskoj, uz Kaštel Stari i Kaštel Gomilicu. Peca se iz usidrenih brodica i ide u lignjolov; prema starijim podacima potrebna je dozvola, a pojedine zone imaju posebna ograničenja. Lignja se lovi iz brodice, dok su orada i Arnoglossus laterna prisutni u ranim životnim stadijima.
Koločepski kanal u Hrvatskoj prostire se uz Dubrovačko primorje i Elafitska ostrva. Peca se sa obale, riva i iz čamca; prema starijim pravilima, potrebna je morska sportska ili rekreacijska dozvola i poštovanje plovidbenih ograničenja. Među ribama su orada, zubatac i brancin, a lov na lignje ima i lokalna takmičenja.
Ribolov na Kopačkom jezeru je zabranjen, a dozvole za njega se ne izdaju. Ovo plavno jezero u Hrvatskoj, u oblasti Kopačkog rita, pripada Posebnom zoološkom rezervatu. Među njegovim istorijski najzastupljenijim ribama su šaran, štuka, som i smuđ.
Korana je slatkovodna rijeka sa sedrenim barijerama i slapovima u Hrvatskoj, od plitvičke i slunjske oblasti do Karlovca. Peca se sa obale i iz čamca; prema starijim pravilima potrebna je dozvola, a pojedine dionice imaju posebna ograničenja. Među glavnim metama su štuka, som, klen i šaran.
Korčulanski kanal je morska voda u Hrvatskoj, u oblasti između Korčule, Hvara i Pelješca. Peca se sa obale i iz čamca; prema starijim propisima potrebna je morska dozvola, uz ograničenja u lukama i plovnim rutama. Među ribama su zubatac, orada, brancin i mol.
Koritnjak, poznat i kao jezero Bučje, vještačka je akumulacija kod Bučja Gorjanskog u Hrvatskoj, u oblasti općine Drenje. Peca se sa uređenih obalnih pozicija, uz ribolovnu dozvolu. Među ribama su šaran, babuška, deverika i crvenperka, a u aprilu 2026. ovdje je otvoreno memorijalno prvenstvo u lovu na šarana.
Kornati su morsko otočje u Hrvatskoj, čiji veći dio obuhvata Nacionalni park Kornati. U parku je 2026. rekreativni ribolov dozvoljen uz posebnu dozvolu i prostorna ograničenja. Među ribama ovog područja su zubatac, kavala, iglica i podlanica.
Kornatski kanal je morski prolaz u Hrvatskoj, u ostrvskoj oblasti Nacionalnog parka Kornati. Peca se prvenstveno iz brodice; prema odluci za 2023, potrebne su posebna dozvola i ulaznica za park, uz ograničenja pribora i zaštićenih zona. Među ribama su zubatac, orada, škrpina i kantar.
Košljunski zaljev je morska uvala na otoku Pagu, u Hrvatskoj, u oblasti sjeverne Dalmacije. Peca se sa obale i iz plovila; prema starijim pravilima potrebna je dozvola, uz ograničenja za luke i kupališta. Među ribama su orada, brancin, šarun i iglica.
Krapina je slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, na području Krapinsko-zagorske županije, sa poznatim terenima za pecanje sa obale. Prema starijim pravilima, potrebna je dozvola, a ribolov je dozvoljen od izlaska do zalaska sunca. Među važnijim ribama su podust, plotica, klen i šaran.
Krčki zaljev je morska voda u Hrvatskoj, uz jugozapadnu obalu ostrva Krka na Jadranu. Peca se sa obale, dozvoljenih dijelova molova i lukobrana te iz plovila; prema starijim pravilima potrebna je dozvola, uz ograničenja za luke i kupališta. Među glavnim lovinama su orada, zubatac, brancin i skuša.
Krka u Hrvatskoj ima ribolovne dionice u gornjem toku kod Knina, dok je u nacionalnom parku ribolov zabranjen. Prema starijim podacima, potrebna je dozvola, a režim iz 2024. određuje dopuštene tehnike i dionice „ulovi i pusti“. U rijeci žive primorska pastrva, zrmanjski klen, visovačka pastrva i štuka.
Kruščičko jezero je slatkovodna akumulacija na rijeci Lici, u Hrvatskoj, u oblasti Like. Peca se sa obale i iz čamca, a prema starijim pravilima potrebna je dozvola i važe ograničenja plovidbe i povremene zabrane tokom remonta HE Sklope. Među značajnim ribama su šaran, som, štuka i klen.
Kupa je slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, od krškog izvorišta u oblasti Gorskog kotara do ušća u Savu kod Siska. Peca se uz dozvolu nadležnog ovlaštenika i pravila za izabrani dio toka; prema starijim podacima, u NP Risnjak važi režim „ulovi i pusti“. Potočna pastrva i lipljan obilježavaju gornji tok, a šaran i som nizvodni ribolov.
