Abesinija je slatkovodno jezero i aktivna šljunčara kod Svibja i Struge Nartske, u oblasti Rugvice i Dugog Sela u Hrvatskoj. Prema starijim pravilima, peca se uz godišnju ili dnevnu dozvolu, a iz čamca uz dodatne uslove i dozvolu za plovilo. Glavne mete su šaran, štuka, som i grgeč.
Biljsko jezero, poznato i kao Stara Drava kod Bilja, plitko je slatkovodno jezero u Hrvatskoj, u Baranji. Peca se pretežno sa uređene obale, a prema starijim pravilima potrebna je dozvola; takmičarska staza se tokom zvaničnih takmičenja privremeno zatvara. Među glavnim ribama su šaran, som, smuđ i štuka.
Čingi-Lingi je slatkovodno šljunkarsko jezero u Hrvatskoj, u oblasti Đurđevca i Molvi, unutar Regionalnog parka Mura-Drava. Peca se s obale uz dozvolu, dok je prema pravilima za 2026. ribolov iz čamca zabranjen. Među ribama koje privlače pecaroše su šaran, amur, štuka i smuđ.
Finzula je slatkovodno jezero u Hrvatskoj, u oblasti Rakitja kod Svete Nedelje, i najveće jezero kompleksa Rakitje. Prema starijim pravilima, peca se uz dozvolu, isključivo sa obale, uz ograničenja zona i zadržavanja ulova. Među ribama su šaran, bijeli amur, smuđ i štuka.
Jarun je slatkovodno jezero u Zagrebu, u Hrvatskoj, s izdvojenom ribolovnom zonom. Prema starijim pravilima, peca se uz dozvolu i prostorna i vremenska ograničenja, a korišćenje čamca je zabranjeno. Među ribama koje privlače pecaroše su šaran, bijeli amur, štuka i smuđ.
Jegeniš je slatkovodno jezero u Hrvatskoj, u okolini Đelekovca, unutar Regionalnog parka Mura-Drava. Peca se sa obale i iz čamca, uz obaveznu dozvolu prema pravilima za 2025. i ograničenja kod šljunčare i poslije poribljavanja. Među glavnim lovinama su šaran, amur, štuka i smuđ.
Ješkovo je slatkovodno jezero i dravska mrtvica kod Gole, u Hrvatskoj, u oblasti Podravine. Ribolov je prema režimu iz 2025. moguć uz dozvolu i prethodnu telefonsku najavu, uz obavezno puštanje ribe osim alohtonih vrsta. Glavne mete su šaran, amur, štuka i pastrvski grgeč, a peca se sa uređenih obalnih pozicija i drvenih platformi.
Jezero Čiče je duboko šljunčarsko jezero kod Velike Gorice u Hrvatskoj, u oblasti Velike Gorice. Peca se sa uređenih obala i iz čamca, uz obaveznu dozvolu; za noćni ribolov potrebni su najava i upis u evidenciju. Među glavnim ribama su šaran, amur, som i smuđ.
Ribolov na Kozjaku zabranjen je na cijelom jezeru, sa obale, pristaništa i iz čamca, prema pravilima iz 2021. godine. Ovo slatkovodno jezero nalazi se u Hrvatskoj, u oblasti Plitvičkih jezera, unutar istoimenog nacionalnog parka. Među ranije bilježenim ribama su klen, štuka i potočna pastrmka.
Na jezeru Parila zabranjen je sportski i rekreacijski ribolov; dopušten je samo posebno odobren selektivni izlov radi očuvanja ekosistema. Ova bočata laguna u Hrvatskoj, u oblasti delte Neretve, pripada rezervatu „Ušće Neretve“. Naseljavaju je, između ostalih, cipli, komarča, jegulja i list.
Ribolov na Kopačkom jezeru je zabranjen, a dozvole za njega se ne izdaju. Ovo plavno jezero u Hrvatskoj, u oblasti Kopačkog rita, pripada Posebnom zoološkom rezervatu. Među njegovim istorijski najzastupljenijim ribama su šaran, štuka, som i smuđ.
Kuti je plitko slatkovodno jezero u Hrvatskoj, u oblasti delte Neretve, okruženo trskom i močvarnim rastinjem. U posebnom ornitološkom rezervatu uredba iz 2020. dopušta selektivni ribolov uz posebno dopuštenje nadležnog organa za zaštitu prirode. Jezero je poznato po jegulji, a u njemu žive i šaran, somić i srebrni karas.
Neteča je slatkovodna mrtvica uz Dravu u Detkovcu, u opštini Gradina u Hrvatskoj. Peca se sa obale, uz obaveznu dozvolu prema pravilima iz 2024. godine, a uređena takmičarska staza olakšava pristup vodi. Među ribama koje privlače pecaroše su som, šaran, smuđ i štuka.
Sportski i rekreativni ribolov na cijelom Jezeru Njivice zabranjen je prema pravilima iz 2023. godine, a dozvole se ne izdaju. Ovo zaštićeno slatkovodno jezero nalazi se na ostrvu Krku, u Hrvatskoj, u oblasti Primorsko-goranske županije; ograđena vodozaštitna zona zatvorena je za pristup vodi. Njegov riblji svijet obuhvata jegulju, šarana, štuku i linjaka.
Oćuša je najveće Baćinsko jezero, kod Baćine i Ploča u Hrvatskoj. Peca se sa prohodne obale i iz čamca; prema starijim podacima, potrebna je dozvola. Među ribama su jegulja, cipoli, mrena i pastrvski grgeč.
Orešje je plitko, bistro jezero uz Savu, na području Grada Sveta Nedelja u Hrvatskoj. Ribolov je dozvoljen uz dozvolu i vraćanje svih riba, prema režimu uvedenom 2019. godine. Glavne mete su šaran, amur, štuka i som, a lopoč i podvodna trava traže pažljivo biranje mjesta i prezentacije mamca.
Pjeskara je slatkovodno ribolovno jezero kod Lipika, u Hrvatskoj, u Požeško-slavonskoj županiji. Prema starijim pravilima, peca se uz dozvolu, prvenstveno vikendom i praznicima, a za noćni ribolov potrebni su najava i rezervacija. Glavne ribe su šaran i amur, uz krupnu deveriku i babušku.
Na Ponikvama je ribolov zabranjen. Ova vodoopskrbna akumulacija na otoku Krku, u Hrvatskoj, služi snabdijevanju pitkom vodom i pod sanitarnom je zaštitom. Štuka je unesena vrsta, ali jezero nije ribolovna voda.
Prokljansko jezero je bočata voda u Hrvatskoj, uz Bilice i Raslinu, sa plićim sjevernim i dubokim južnim dijelom. Peca se sa obale i iz čamca uz morsku ribolovnu dozvolu i prostorne zabrane. Među ribama su brancin, orada, cipli i jegulja.
Sportski i rekreativni ribolov na cijelom Prošćanskom jezeru zabranjeni su pravilnikom iz 2021. godine, a dozvole se ne izdaju. Jezero je u Hrvatskoj, u oblasti Plitvičkih jezera, unutar istoimenog nacionalnog parka. U njegovom ribljem svijetu zabilježene su potočna pastrmka, klen, crvenperka i štuka.
Ribnjak Zidine je slatkovodno jezero kod Špišić Bukovice u Hrvatskoj, nastalo kao retencija za odbranu od poplava. Koristi se za sportski ribolov, uz brigu ŠRD „Lendava”, a održavaju se i takmičenja. Glavne ribolovne priče vezane su za šarana i amura, dok se u jezeru sreće i patuljasti somić.
Na cijelom Sakadašu zabranjen je ribolov, uključujući pecanje sa obale, mola i iz čamca, prema pravilima za 2026. godinu. Ovo slatkovodno jezero u Hrvatskoj, u oblasti Kopačkog rita, pripada Posebnom zoološkom rezervatu. Među njegovim dominantnim ribama su šaran, štuka, som i smuđ.
Sarvaš bara je plitka stajaćica u Hrvatskoj, u Aljmaškom ritu, u poplavnoj oblasti Drave. Peca se sa uređene obale kod lovačkog doma; prema starijim podacima, potrebna je dozvola, a poslije poribljavanja uvode se privremene zabrane. Među glavnim ribama su šaran, štuka, uklija i grgeč.
Stara Drava kod Bijelog Brda u Hrvatskoj, u oblasti Osječko-baranjske županije, plitko je jezero i stara mrtvaja na kojoj se peca sa obale. Prema starijim podacima, za ribolov je potrebna dozvola. Među glavnim ribama su šaran, štuka, som i smuđ.
