Sarvaš bara je plitka stajaćica u Hrvatskoj, u Aljmaškom ritu, u poplavnoj oblasti Drave. Peca se sa uređene obale kod lovačkog doma; prema starijim podacima, potrebna je dozvola, a poslije poribljavanja uvode se privremene zabrane. Među glavnim ribama su šaran, štuka, uklija i grgeč.
- Veličina
-
Površina 56,8 ha
O vodi
Sarvaš bara, poznata i kao Stara Drava Sarvaš, slatkovodna je stajaćica u poplavnom području Drave, u Aljmaškom ritu. Ribolovna stajaćica zauzima 26 ha, dok širi barski kompleks obuhvata 56,8 ha. Prosječna dubina je 1 m, pa ovdje precizno namještanje dubine i tih prilaz obali imaju više smisla od zabacivanja naslijepo.
Bara je obuhvaćena ekološkom mrežom Natura 2000 i pripada Regionalnom parku Mura-Drava i UNESCO-vom Prekograničnom rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav. U širem povezanom ritskom sistemu žive strogo zaštićeni piškur i veliki vijun. Riblji fond same bare obuhvata od 13 do 16 vrsta.
Ribolovnim područjem upravlja Zajednica športskih ribolovnih društava Osijek, a lokalno djeluje ŠRD „Babuška” Sarvaš. Prema starijim podacima, kod lovačkog doma u Sarvašu uređena je obalna ribolovna staza.
Ribe u vodi
Uklija je najbrojnija riba bare i čini preko 77 % ulova po brojnosti, dok štuka prednjači po biomasi sa preko 56 %. Uklija se obično traži u gornjem sloju vode, finim priborom i sitnim mamcem; lagano i redovno primamljivanje često je zadržava pred pecarošem. Štuku vrijedi tražiti uz zaklone i prelaze između otvorene vode i rastinja, naročito u svitanje i predveče. Varalicu treba voditi tako da ostane u plitkom sloju, a predvez otporan na zube čuva pribor pri udarcu.
Šaran je stalna lovina, a planski je poribljavan 2021, 2022. i 2025. godine. Obično se hrani pri dnu, pa je korisno prvo pronaći čist dio na kojem mamac neće propasti u nanos. Kukuruz je jednostavan izbor, a umjereno prihranjivanje pomaže da se riba zadrži bez pretrpavanja mjesta hranom.
Tu su i grgeč, poznat kao bandar, deverika i bodorka. Grgeč često grize na manju varalicu vođenu uz zaklon, dok se deverika i bodorka obično love finijim priborom i mamcem postavljenim pri dnu ili malo iznad njega. U bari žive i alohtone vrste: babuška i bezribica, kao i sunčanica i bijeli glavaš. Prisutan je i bucov, kojeg lokalno zovu bajin.
Kako se peca
Peca se sa uređene obale kod lovačkog doma. Za babuščku i šarana koriste se ribolov na plovak, dubinski ribolov i fider, sa kukuruzom, glistama ili crvićima. Na plovak je korisno pažljivo izmjeriti dubinu i mamac spustiti blizu dna, dok hranilicu pri lovu fiderom treba vraćati na isto mjesto da se hranilište ne rasipa.
Varaličarenje je usmjereno na štuku, grgeča i sitnijeg bucova, a za grabljivice se koristi i keder. U ovako plitkoj vodi prednost imaju varalice koje se mogu voditi visoko, bez stalnog zapinjanja za dno. Za štuku vrijedi usporiti vođenje i praviti zastoje, dok grgeč često bolje reaguje na kraće promjene ritma.
Pristup vodi
Prema starijim podacima, vodi se prilazi iz Sarvaša, u blizini centra naselja, pored lovačkog doma. Uz dom je uređena obalna ribolovna staza.
Pravila i dozvole
Prema starijim podacima, za Sarvaš baru potrebna je dozvola za slatkovodni sportski ili rekreativni ribolov, koja se dobija kod ovlaštenih članica ZŠRD Osijek ili putem elektronskog sistema distribucije.
Cjenovnik ZŠRD Osijek za 2025. predviđa godišnju dozvolu i članarinu od 100 EUR za seniore i 100 EUR za HRVI. Godišnja dozvola za juniore, juniorke i seniorke iznosi 50 EUR, a članarina za kadete i kadetkinje do 14 godina 5 EUR. Dnevna dozvola košta 16 EUR, trodnevna 30 EUR, a sedmodnevna 40 EUR. Godišnja dozvola i članarina za seniore iznose 100 EUR i za 2026. godinu.
Opšta pravila regiona za 2026. propisuju lovostaj za šarana od 1. aprila do 31. maja, uz izuzetak ribnjačkih fenotipova šarana, a za štuku od 1. februara do 31. marta. Za smuđa lovostaj traje od 1. marta do 31. maja, a za soma od 16. aprila do 15. juna. Najmanja lovna mjera za šarana, štuku i smuđa je 40 cm, a za soma 60 cm.