Bednja je uglavnom plitka rijeka u Hrvatskoj, u oblasti Ludbrega i Trakošćana, sa plićacima i dubljim rupama koje vrijedi pretražiti. Prema starijim podacima, ribolov je otvoren uz dozvolu nadležnog udruženja i lokalni režim po revirima. Među ribama koje ovdje možeš tražiti su klen, smuđ, štuka i som.
Biđ je nizijska rijeka u Hrvatskoj, u oblasti Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije. Peca se pretežno sa obale i sa platformi u Cerni; prema starijim podacima, potrebna je ribolovna dozvola. Među ribama koje se ovdje love su šaran, štuka, som i smuđ.
Bijela je plitka slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, na području Sirača, sa izvorištem na obroncima Ravne gore i Papuka. Peca se sa obale i gaženjem kroz plićake, a prema starijim pravilima potrebna je dozvola. Glavne ribe su potočna i kalifornijska pastrmka, a najčešće se lovi varaličarenjem ultralakim priborom.
Bosut je spora slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, u oblasti Vukovarsko-srijemske županije, sa dubokim, muljevitim koritom. Peca se sa obale i iz čamca; prema starijim podacima potrebna je dozvola, a u Nijemcima postoji sezonsko ograničenje varaličarenja iz 2024. godine. Među ribama su šaran, som, štuka i smuđ.
Česma je slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, u oblasti Bjelovara, Čazme i Križa, na kojoj se peca sa obale. Prema starijim pravilima, potrebni su ribolovna dozvola i položen ribolovački ispit, uz uslove sektora na kojem se lovi. Među ciljanim ribama su šaran, štuka, smuđ i grgeč.
Cetina je slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, sa prilazima u oblasti Sinjskog polja, kod Vrlike i Omiša. Peca se uz dozvolu i posebna ograničenja, a Čikotina lađa je mušičarski revir. Glavne ribolovne vrste su potočna i kalifornijska pastrva, pastrva zubača i lipljan.
Dobra je slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, desna pritoka Kupe, sa ribolovnim dionicama i u oblasti Karlovca. Peca se uz dozvolu nadležnog društva, koja se bira prema dionici i obali. Na dionici KŠR „Korana“ love se plotica i štuka, dok se uz gornji tok vezuju i pastrmke i lipljan.
Drava je velika slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, s ribolovnim dionicama u Podravini i donjem toku prema Baranji. Peca se sa obale i iz čamca; prema starijim podacima potrebna je dozvola nadležnog lokalnog ovlaštenika. Glavne mete su som, smuđ, šaran i štuka, a pristup i lokalna ograničenja zavise od odabrane dionice.
Dunav u Hrvatskoj je velika slatkovodna rijeka, sa terenima oko Aljmaša, Erduta, Dalja i Vukovara. Peca se sa obale i iz čamca; prema starijim podacima potrebna je dozvola, uz posebne uslove u Kopačkom ritu. Među glavnim metama su smuđ, som, šaran i štuka.
Gacka je mušičarska rijeka kod Otočca, u Hrvatskoj, u oblasti kraškog Gackog polja. Peca se uz dozvolu, posebne režime i zabrane po zonama, a za potočnu pastrmku i lipljana propisan je režim „ulovi i pusti“. Glavna lovina je potočna pastrmka, a tu su i kalifornijska pastrmka, lipljan i štuka.
Glina je slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, na području Topuskog i Gline, sa meandrima i zaraslim obalama. Peca se pretežno sa obale, ali i iz čamca; prema starijim podacima, potrebna je dozvola nadležnog korisnika za odabranu dionicu i obalu. Među glavnim lovinama su štuka, klen, som i šaran.
Glogovnica je slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, u oblasti Križevaca, Gradeca i Čazme. Peca se sa obale, a prema starijim pravilima potrebna je dozvola upravljača izabrane dionice. Klen je zanimljiv za lagani pribor, dok u donjem toku ima šarana, štuke i soma.
Ilova je slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, s izvorištem na jugoistočnoj Bilogori i tokom kroz Bjelovarsko-bilogorsku oblast. Na njoj se peca uz dozvolu prema opštem pravilu iz 2019, a pristup dijelovima donjeg toka je otežan. Među istorijski zabilježenim ribama izdvajaju se šaran, štuka, smuđ i linjak.
Korana je slatkovodna rijeka sa sedrenim barijerama i slapovima u Hrvatskoj, od plitvičke i slunjske oblasti do Karlovca. Peca se sa obale i iz čamca; prema starijim pravilima potrebna je dozvola, a pojedine dionice imaju posebna ograničenja. Među glavnim metama su štuka, som, klen i šaran.
Krapina je slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, na području Krapinsko-zagorske županije, sa poznatim terenima za pecanje sa obale. Prema starijim pravilima, potrebna je dozvola, a ribolov je dozvoljen od izlaska do zalaska sunca. Među važnijim ribama su podust, plotica, klen i šaran.
Krka u Hrvatskoj ima ribolovne dionice u gornjem toku kod Knina, dok je u nacionalnom parku ribolov zabranjen. Prema starijim podacima, potrebna je dozvola, a režim iz 2024. određuje dopuštene tehnike i dionice „ulovi i pusti“. U rijeci žive primorska pastrva, zrmanjski klen, visovačka pastrva i štuka.
Kupa je slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, od krškog izvorišta u oblasti Gorskog kotara do ušća u Savu kod Siska. Peca se uz dozvolu nadležnog ovlaštenika i pravila za izabrani dio toka; prema starijim podacima, u NP Risnjak važi režim „ulovi i pusti“. Potočna pastrva i lipljan obilježavaju gornji tok, a šaran i som nizvodni ribolov.
Kupčina je slatkovodna rijeka Žumberka i sjeverozapadnog Pokuplja u Hrvatskoj. Na njoj se peca; prema starijim podacima, potrebna je odgovarajuća dozvola, a uslovi zavise od upravljača dionice. Na ušću starog toka love se bolen, štuka i klen, dok je Kupčina pogodna i za lagano varaličarenje pastrve.
Lika je slatkovodna ponornica u Hrvatskoj, u oblasti Like, s kanjonom prema Kruščici i blažim obalama prema Donjem Kosinju. Prema starijim pravilima, peca se uz dozvolu i ograničenja po dionicama, dok je uzvodno od Ribnika ribolov trajno zabranjen. Među privlačnim lovinama su štuka, som, šaran i grgeč.
Lonja je slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, od padina Ivanščice do oblasti Lonjskog polja. Na njoj se peca uz dozvolu i pravila upravljača odabrane dionice, prema ranijem režimu ribolova. Među glavnim ribama su klen, žutooka, deverika i babuška.
Mirna je istarska rijeka u Hrvatskoj, sa slatkovodnim tokom i bočatim ušćem kod Antenala. Peca se pretežno sa obale; prema starijim pravilima ribolov je vremenski ograničen, a noću se lovi samo jegulja. Među ribama su šaran, klen, štuka i brancin; za ušće je 2024. navedena sezonska zabrana ribolova.
Mrežnica je slatkovodna rijeka sa sedrenim barijerama u Hrvatskoj, u oblasti Duge Rese i Karlovca. Peca se uz dozvolu i pravila konkretne dionice; prema starijim podacima, postoje i reviri „ulovi i pusti“. Glavne lovine su potočna pastrva u gornjem toku, a duž rijeke štuka, šaran i som.
Mura je slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, u oblasti Međimurja, sa šljunčanim sprudovima, virovima i rukavcima. Na njoj se peca, a prema starijim podacima obavezna je ribolovna dozvola. Među glavnim ribama su šaran, som, smuđ i štuka.
Neretva u Hrvatskoj, u Dubrovačko-neretvanskoj oblasti, spaja slatku vodu donjeg toka s boćatom vodom delte. Peca se s obale i iz čamca; prema starijim pravilima potrebna je dozvola, uz različite režime iznad i ispod mosta u Metkoviću i posebna ograničenja na ušću. Među glavnim lovinama su klen, šaran, brancin i lica.
