Bednja je uglavnom plitka rijeka u Hrvatskoj, u oblasti Ludbrega i Trakošćana, sa plićacima i dubljim rupama koje vrijedi pretražiti. Prema starijim podacima, ribolov je otvoren uz dozvolu nadležnog udruženja i lokalni režim po revirima. Među ribama koje ovdje možeš tražiti su klen, smuđ, štuka i som.

Veličina
Dužina u regionu 99,4 km

O vodi

Bednja izvire kod Bednjice, odnosno Trakošćana, u podnožju Ravne gore i Maceljskog gorja, na oko 311 do 320 m nadmorske visine. U Dravu se uliva kod Malog Bukovca, na oko 136 m. Prema starijim podacima, duga je od 99,4 do 133 km, a površina njenog sliva iznosi od 596 do 966 km².

Tok je uglavnom širok od 10 do 20 m, neplovan i većim dijelom plitak. Na mnogim mjestima rupe su duboke od 1 do 1,5 m, dok najveća dubina doseže 3 m. Za pecaroša su naročito zanimljivi prelazi iz plićaka u dublje rupe, gdje se na malom prostoru mijenjaju dubina i uslovi za ribu.

Bednja
Izvor: fotografija sa interneta

Rijekom upravljaju lokalna sportsko-ribolovna udruženja po zonama i revirima. U gornjem dijelu djeluje ŠRK „Trakošćan“ Bednja, dok ŠRD Ludbreg upravlja donjim potezom od mosta u Leskovcu do ušća u Dravu. Taj revir dug je 25 km i obuhvata 90 ha vodene površine. Ludbreg i njegova okolina imaju obalske ribolovne položaje, a među mjestima za pecanje izdvaja se i ušće mlinskog kanala.

Ribe u vodi

Klen, smuđ, štuka i som daju dosta razloga da se ponese varaličarski pribor. Klen obično traži zaklon i hranu koju donosi struja, pa mu treba prići tiho i zabaciti bez nepotrebnog gaženja uz mjesto na kojem se očekuje. Smuđ se često drži bliže dnu i prelazima dubine, a slabije svjetlo mu obično više odgovara. Štuka napada iz zasjede, pa varalicu vrijedi provesti uz zaklon, dok som često postaje aktivniji predveče i tokom toplijeg dijela godine.

U Bednji se love kapitalni somovi, štuke, mrene i smuđevi, a ulovljen je i smuđ od oko 1,5 kg na lagan pribor. Takav pribor traži dobro podešenu kočnicu: nagli bijeg krupnije ribe treba dočekati bez zatezanja na silu.

Bednja
Izvor: fotografija sa interneta

Mrena je riba dna i struje, dok se deverika i plotica često traže na mirnijim potezima, uz pažljivo prihranjivanje. Podust se obično hrani pri dnu, pa je važnije voditi mamac odgovarajućom putanjom nego stalno mijenjati mjesto. U rijeci žive i šaran, manjić i uklija; šaran često bolje grize u toplijoj vodi, manjić je aktivniji u hladnom dijelu godine, a uklija se obično hrani u višim slojevima.

Kako se peca

Na Bednji se peca sa obale, uz kretanje koritom. U gradskim i plićim dijelovima toka koristi se varaličarenje vrlo laganim priborom, prije svega za klena i druge grabljivice. Rade manji vobleri i mali dvokraki tvisteri bijele i žute boje. Laganim štapom lakše se kontroliše sitna varalica, a tih prilazak često znači više od dalekog zabačaja.

Bednja
Izvor: fotografija sa interneta

Zimsko džigovanje usmjereno je na rupe i zimovnike, gdje se love smuđ, štuka i mrena. Koriste se silikonski mamci, uključujući male dvokrake tvistere bijele i žute boje, na lakim džig glavama mase od 3 do 5 grama i tankoj upredenici. Mamac treba voditi kontrolisano pri dnu, sa pauzama i bez nepotrebno naglih pokreta.

Deverika, plotica i podust love se na plovak uz redovno prihranjivanje, standardnom primamom i mamcima za bijelu ribu. Primamu je korisnije dodavati odmjereno i održavati ribu na putanji kojom prolazi mamac nego odjednom baciti veliku količinu. Plovak treba podesiti tako da se prepoznaje i sitno podizanje ili zadržavanje mamca.

Bednja
Izvor: fotografija sa interneta

Pristup vodi

U Ludbregu i okolini vodi se prilazi uz mostove, naselja i uređene obale. Pecaroški položaji obuhvataju gradske revire, plićake, prelaze u dublje rupe i ušće mlinskog kanala.

Od mosta kod Leskovca ribolovni potez nastavlja se nizvodno prema ušću Bednje u Dravu.

Pravila i dozvole

Prema starijim podacima, za ribolov je potrebna dozvola nadležnog ribolovnog udruženja. Kod ŠRK „Trakošćan“ Bednja pribavlja se putem elektronske pošte i uplatom na račun kluba, a kod ŠRD Ludbreg u klupskim prostorijama i preko ovlašćenih kontakata društva. Cjenovnik ŠRK „Trakošćan“ predviđa jednodnevnu dozvolu sa naknadom za ekologiju i poribljavanje od 20 EUR, trodnevnu od 60 EUR i sedmodnevnu od 100 EUR. Godišnja dozvola sa članarinom za seniore iznosi 100 EUR, uz dodatnih 350 EUR za nove članove; za juniore iznosi 80 EUR, a članarina za kadete 5 EUR.

Bednja
Izvor: fotografija sa interneta

Na Bednji i pripadajućem mlinskom kanalu primjenjuje se i poseban lokalni režim koji određuje ŠRD Ludbreg. Opšta pravila regiona propisuju lovostaj za štuku od 1. februara do 31. marta, a za smuđa od 1. marta do 31. maja. Šaran je u lovostaju od 1. aprila do 31. maja, a som od 16. aprila do 15. juna. Mrena i linjak nemaju propisan lovostaj.

Najmanja lovna mjera za soma iznosi 60 cm, dok je za smuđa, štuku i šarana 40 cm. Za mrenu je propisano 28 cm, a za linjaka 20 cm. Primjerci ispod najmanje lovne mjere moraju se odmah i nepovrijeđeni vratiti u vodu.

Izvori