Krapina je slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, na području Krapinsko-zagorske županije, sa poznatim terenima za pecanje sa obale. Prema starijim pravilima, potrebna je dozvola, a ribolov je dozvoljen od izlaska do zalaska sunca. Među važnijim ribama su podust, plotica, klen i šaran.
- Veličina
-
Dužina u regionu 60,6 km
O vodi
Krapina je ribolovna rijeka sa zimovnicima bijele ribe i terenima na kojima se pretežno peca sa obale. Na području Krapinsko-zagorske županije njome upravlja Športsko-ribolovni savez Krapinsko-zagorske županije u saradnji sa društvima članicama. Na ribolovnim mjestima u gornjem i srednjem toku, kao i u zimovnicima, dubina je oko 0,8 m pa naviše, pa pažljivo podešavanje dubine ima dosta značaja pri vođenju mamca.
Prema starijim podacima, Krapina je neplovna rijeka duga od 60,6 do približno 75 km, sa slivom površine oko 1.123–1.237 km². Redovnije počinje da otiče na padinama Ivanščice, na približno 300 m nadmorske visine, a u Savu se ulijeva kod Zaprešića, na oko 123–129 m nadmorske visine.
U blizini toka nalaze se zaštićeni objekti prirode, spomenici parkovne arhitekture i Park prirode Medvednica.
Ribe u vodi
Podust, kojeg zovu i štupser, i plotica posebno su zanimljivi u jesen i zimu, kada njihova jata iz Save ulaze u ušće i donji tok Krapine. Love se podusti do 1,5–2 kg. Podust se obično hrani uz dno, pa mamac treba voditi nisko i bez naglog zadržavanja; plotica dobro reaguje na urednu putanju mamca i odmjerenu prihranu.
Klen je zanimljiv varaličarima, a na Krapini se love i krupniji primjerci. Obično ga treba tražiti uz zaklon i na prelazima između mirnije vode i struje, uz tih prilaz obali. Šaran se takođe lovi, uključujući golaće preko 2 kg; za njega je korisno održavati prihranjeno mjesto bez pretjerivanja sa hranom.
Od ostale bijele ribe prisutne su nosara, koju zovu i nosač, i bodorka, poznata i kao žutooka. U rijeci žive i babuška i deverika. Za njih se najčešće isplati mamac ponuditi pri dnu, dok sitniji zalogaj i osjetljiv sistem olakšavaju prepoznavanje opreznog uzimanja.
Među grabljivicama su som i štuka, a ima i smuđa i grgeča. Zaklon, promjena dubine i dodir mirnije i brže vode obično su mjesta na kojima vrijedi tražiti grabljivicu; sporije vođenje mamca često pomaže kada riba slabo grize.
Kako se peca
Na Krapini se pretežno peca sa obale, a ljeti i gaženjem uz samu obalu. Ribolov na plovak obuhvata takmičarske direktaše, petljaše i bolonjez štapove. Za podusta i ploticu korisno je podesiti sistem tako da mamac prolazi blizu dna, a da plovak ipak jasno pokaže kada riba uzme.
Koristi se i fider, naročito kada mamac treba zadržati na prihranjenom mjestu. Prihranjivanje za šarana i deveriku zasniva se na smjesama za bijelu ribu ili namjenskim smjesama za šarana i deveriku, uz dodavanje crva i aditiva. Koriste se aroma karamele, anis i konoplja; hranu je bolje dodavati odmjereno nego zatrpati mjesto prije nego što riba počne da grize.
Peca se prirodnim i vještačkim mamcima. Na udicu se stavljaju mesni crvići, pahulja svježeg hljeba ili vještački hljeb, a koriste se i kuhana pšenica i kukuruz. Gliste su naročito zastupljene u toplijim mjesecima. Mekan zalogaj hljeba traži pažljiv zabačaj, dok veličinu mamca treba prilagoditi udici i ribi koja uzima.
Za varaličarenje klena koriste se plitkoroneći vobleri i male varalice, među njima Mann's Baby 1- i Storm SubWart. Klenu obično više znači nenametljiv prilaz i precizan prvi zabačaj nego uporno prebacivanje preko istog mjesta.
Pristup vodi
Zabočki most u Hum Lugu poznata je ribolovna pozicija i jedan od najpoznatijih zimovnika. Drugi korišćen teren pruža se nizvodno od mosta u Žeincima prema Luki.
Među poznatijim pristupima vodi je i potez kod Lagermaxa. Kod Zaprešića se peca u zoni ušća Krapine u Savu.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, za ribolov je potrebna važeća dozvola, a godišnje, dnevne i posebne dozvole dobijaju se preko sportsko-ribolovnih društava članica Športsko-ribolovnog saveza Krapinsko-zagorske županije ili direktnim kontaktom sa Savezom. Uz opšta pravila slatkovodnog ribolova u Hrvatskoj primjenjuju se i posebni lokalni propisi: na tekućicama je dozvoljeno pecanje od izlaska do zalaska sunca, a sportski ribolov smije se obavljati sa najviše tri štapa ili pribora, sa po jednom udicom.
Prema opštim pravilima u Hrvatskoj za 2026. godinu, lovostaj za šarana traje od 1.4. do 31.5, za štuku od 1.2. do 31.3, a za smuđa od 1.3. do 31.5. Za soma lovostaj traje od 16.4. do 15.6, dok za mrenu nije propisan. Najmanja lovna mjera za šarana, štuku i smuđa je 40 cm, za soma 60 cm, a za mrenu 28 cm.