Ilova je slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, s izvorištem na jugoistočnoj Bilogori i tokom kroz Bjelovarsko-bilogorsku oblast. Na njoj se peca uz dozvolu prema opštem pravilu iz 2019, a pristup dijelovima donjeg toka je otežan. Među istorijski zabilježenim ribama izdvajaju se šaran, štuka, smuđ i linjak.
- Veličina
-
Dužina u regionu 88,1 km
O vodi
Ilova izvire na jugoistočnoj Bilogori, na približno 200 m nadmorske visine. Prema starijim podacima, dužina toka je od 85 do 100,9 km, zavisno od obuhvata kanalizovanog dijela Starog Trebeža. Sliv obuhvata 1.128,2 km², a ušće u Savu nalazi se na približno 93 m nadmorske visine.
Rijeka pripada ekološkoj mreži Natura 2000, pod oznakom HR2001216. Dio toka nizvodno od autoceste Bregana–Zagreb–Lipovac do utoka u kanal Trebež nalazi se u Parku prirode Lonjsko polje. Ilova je i 2025. uvrštena među ribolovne vode.
Prema starijim podacima, ribolovna mjesta obuhvatala su područje Malih i Velikih Zdenaca, tok prema Ivanovom Selu, dublji dio iznad brane u Kajgani i udubljenja prema naseljima Ribnjaci, Veliko i Malo Vukovje. Na pojedinim dionicama donjeg toka korito je obraslo, a obale strme i djelimično erodirane, pa je prilaz vodi otežan.
Riblji sastav dijela Ilove u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji obuhvatao je 28 vrsta 2006. godine. Među njima su bili šaran, štuka, smuđ i linjak, što govori o raznovrsnosti tadašnjeg ribljeg svijeta.
Ribe u vodi
Šaran, štuka, smuđ i linjak pripadaju istorijski zabilježenom ribljem sastavu Ilove iz 2006. godine. Za šarana je 2010. bilo najavljeno poribljavanje. Gornji tok oko Velikih Zdenaca ranije je poribljavan mladim štukama.
Šarana obično vrijedi tražiti uz zaklon i prelaze između plićeg i dubljeg dna, naročito kada mirno prilazi hrani ujutro ili predveče. Linjak se najčešće drži uz vodeno bilje i mekše dno; za njega je korisno spustiti mamac blizu dna i ne žuriti s kontrom kada tek počne da pomjera plovak.
Štuka rado čeka plijen uz rub rastinja i u mirnijim zaklonima. Varaličaru koristi sporije vođenje uz pauze, tako da varalica ostane duže kraj mjesta iz kojeg riba može da napadne. Smuđ se obično traži pri dnu i uz promjene dubine, a slabije svjetlo često mu više odgovara nego vedar dio dana.
U riblji sastav iz 2006. ulazile su i deverika i babuška, uz bodorku i ukliju. Zabilježena je i dvoprugasta uklija. Među grabljivijim vrstama bili su bolen i grgeč, dok su tekućim dijelovima ribljeg svijeta pripadali klen, klenić i potočna mrena.
Istom istorijskom sastavu pripadali su linijama dna bliži balavac, brkica i peš. U Ilovi su živjele i potočna pastrva i dunavska potočna paklara. Bijeli glavaš i crni somić takođe su dio tog sastava, kao i sunčanica, bezribica i gavčica. Som se vezuje za područje Malih i Velikih Zdenaca.
Kako se peca
Na Ilovi se peca s obale, a starija iskustva vezuju lov linjaka za crvene stajske gliste. Takav mamac vrijedi spustiti mirno, uz osjetljivo podešen plovak, jer linjak često dugo ispituje zalogaj prije nego što odlučno povuče.
Starije varaličarenje štuke vezuje se za velike sjajne varalice i pretraživanje prostora uz lopoče u mirnim, dubljim dijelovima toka. Tu je korisno voditi varalicu uz sam rub zaklona, bez naglog ubrzavanja čim prođe prvo izgledno mjesto.
Među nekadašnjim postupcima bio je i lov štuke postavom na živu ribicu. Za ribolov prirodnim mamcima važno je ograničenje iz 2021: strana vrsta ribe ne smije se koristiti kao mamac, ni živa ni mrtva.
Starija ribolovna sjećanja obuhvataju i zimski ribolov manjića u dubljim dijelovima Ilove.
Pristup vodi
U donjem toku južno od autoceste korito je obraslo i nepristupačno. Između autoceste i ceste Kutina–Banova Jaruga obale su strme, djelimično erodirane i nepristupačne.
Prema starijim podacima, dublji dio iznad brane u Kajgani služio je kao ribolovno mjesto.
Pravila i dozvole
Prema opštem pravilu za Hrvatsku iz 2019, za ribolov je potrebna dozvola; među izuzecima su djeca mlađa od 14 godina u pratnji ribolovca s dozvolom. Prema pravilu iz 2020, dozvole prodaje ovlaštenik ribolovnog prava ili njegova ovlaštena članica. ŠRK „Amur“ Petrokemija Kutina je 2025. ovlaštenik za zonu unutar administrativnih granica grada Kutine i opštine Lipovljani, koja obuhvata dionice Ilove.
Opšta pravila iz 2021. dozvoljavaju najviše tri štapa s po jednom udicom, dok varalica može imati najviše tri udice. Lokalni plan može smanjiti broj štapova, a pribor mora biti pod neposrednim nadzorom. Zabranjena je upotreba strane vrste ribe, žive ili mrtve, kao mamca.
Prema opštim pravilima iz 2005, lovostaj za štuku traje od 1. februara do 31. marta, a za smuđa od 1. marta do 31. maja. Za soma traje od 16. aprila do 15. juna, a za šarana od 1. aprila do 31. maja. Najmanja mjera za štuku, smuđa i šarana iznosi 40 cm, za soma 60 cm, a za linjaka 20 cm. Izmjena iz 2006. izuzima ribnjačarske fenotipove šarana obuhvaćene tom izmjenom od navedenog lovostaja i najmanje mjere. Ribe ulovljene tokom lovostaja ili ispod propisane mjere moraju se odmah vratiti neoštećene.
Na dionicama Ilove u zoni ŠRK „Amur“, pravilom iz 2025. predviđeno je trenutno vraćanje dunavske paklare i zlatnog vijuna. Isto važi za bolena, bjeloperajnu krkušu i gavčicu.