Brkica živi pri dnu potoka i reka, najčešće među kamenjem i šljunkom, gde nalazi zaklon i hranu. Aktivnija je u sumrak i tokom noći, dok se danju često skriva. Uzima sitne komadiće gliste i larve vodenih insekata ponuđene neposredno uz dno. Zbog sitnih usta i skrovitog života retko je ciljani ulov.
Ukratko
- Tipična težina
- 0–0,01 kg
Kako prepoznati
- Telo je izduženo, gotovo valjkasto napred, a bočno spljošteno prema repu.
- Leđa i bokovi su smeđasti do sivomaslinasti, prošarani nepravilnim tamnim mrljama.
- Usta su na donjoj strani glave, okružena kratkim brkovima.
- Ljuske su veoma sitne i teško uočljive, pa koža deluje gotovo gola.
- Repno peraje je približno ravno odsečeno ili blago usečeno.
Kako loviti
Najprimereniji je ribolov prirodnim mamcima, uz vrlo sitnu udicu i mali zalogaj koji leži na dnu ili se polako pomera uz njega. Ribolov na plovak može biti koristan u mirnijim džepovima toka: plovak treba da registruje nežno uzimanje, a mamac da prolazi tik iznad šljunka. Lagani dubinski ribolov ima smisla na čistim delovima dna uz zaklon, ali pretežak pribor prikriva dodire ove sitne ribe. Mamac ne treba zavlačiti duboko među kamenje, gde lako zapinje.
Na šta loviti
Mali komadić tanke gliste praktičan je izbor jer mirisom i pokretom privlači ribu koja hranu traži po dnu. Pogodne su i sitne larve vodenih insekata, naročito larve trzalaca, koje pripadaju njenoj prirodnoj hrani. Zalogaj treba da bude sasvim mali i da ne zaklanja vrh udice. Krupan mamac brkica teško uzima, čak i kada ga uporno ispituje brkovima.
Gde loviti
Traži je u tekućoj, dobro provetrenoj vodi, na šljunkovitom i kamenitom dnu, naročito uz ivice struje i u zaklonu iza kamenja. Važniji su dostupni zakloni i čisto dno nego sama brzina toka. U Srbiji živi u Đetinji i Vlasini, u Bosni i Hercegovini u Gostelji, a u Hrvatskoj u Zrmanji. Na takvim vodama pažnju usmeri na mirnije prolaze između kamenja, a ne na otvorenu površinu vode.
O ribi
Brkovi nisu ukras: pomoću njih brkica pronalazi hranu u dodiru sa podlogom. Jede sitne vodene beskičmenjake, među kojima su larve insekata i mali račići. Dok pretražuje dno, kratko se pomera od zaklona do zaklona, umesto da dugo pliva u otvorenoj vodi.
Razmnožava se tokom proleća i početkom leta, u zavisnosti od uslova u vodi. Ikru polaže uz podlogu i ne čuva potomstvo. Mlade ribe koriste sitne zaklone pri dnu, gde pronalaze hranu i izbegavaju jaču struju.
Tokom hladnog dela godine brkica se manje kreće i više vremena provodi u zaklonu. Sa zagrevanjem vode postaje aktivnija, ali joj letnje opadanje vodostaja i manjak kiseonika mogu otežati opstanak. Njena vezanost za dno zato ne znači da joj odgovara svaka plitka voda.
Brkica nema veliki značaj kao sportski ulov, ali je važan deo života tekućih voda. Povezuje sitne organizme sa dna sa krupnijim grabljivicama koje se njome hrane. Zbog skrivanja pod kamenjem može ostati neprimećena i tamo gde je redovan stanovnik.
Vode u kojima se nalazi
- Brestovačko jezero (Srbija)
- Đetinja (Srbija)
- Gostelja (Bosna i Hercegovina)
- Ilova (Hrvatska)
- Moravica (Srbija)
- Pakra (Hrvatska)
- Pčinja (Srbija)
- Tinja (Bosna i Hercegovina)
- Vlasina (Srbija)
- Vransko jezero (Hrvatska)
- Zrmanja (Hrvatska)