Pakra je slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, u oblasti Pakraca i Lipika, sa bržim gornjim tokom i dubljim virovima. Peca se sa obale; prema starijim podacima, potrebna je dozvola nadležnog ovlaštenika za izabranu dionicu. Među ribama koje privlače pecaroše su potočna pastrmka, klen, šaran i štuka.
- Veličina
-
Dužina u regionu 66,5 km
O vodi
Pakra je duga 66,5 km, a kroz županijsko područje protiče u dužini od 58,6 km. Gornji tok je hladniji i brži, sa brzacima i virovima, dok se srednji i donji tok pružaju nizvodno od Pakraca i Lipika prema Jagmi, Jamaricama i Piljenicama. Pojedini virovi duboki su preko 2 metra, pa promjena toka i dubine može biti važnija za izbor mjesta od same širine rijeke.
Dolina gornjeg toka leži na nadmorskoj visini od 200 do 250 m. Hidrološka postaja Manastir nalazi se na 215 m, kod Badljevine visina je 137 m, a najniži dio toka prema ušću u Ilovu/Savu spušta se na oko 93 m.
Donji dio toka prolazi područjem obuhvaćenim Parkom prirode Lonjsko polje i ekološkom mrežom Natura 2000. Na vodotoku živi strogo zaštićena vidra. Obale su na pojedinim dijelovima povišene i strme, pa prije spuštanja do vode treba procijeniti oslonac i mogućnost bezbjednog prihvatanja ulova.
Ribe u vodi
Potočna pastrmka
Potočna pastrmka živi u gornjem toku, koji se njome i poribljava prema Brusniku. U hladnijoj tekućoj vodi obično se drži iza kamenja, uz podlokanu obalu i na prelazu brzaka u vir. Najviše pažnje zaslužuju jutro, predvečerje i periodi kada insekti padaju na vodu; tih prilaz i uredno vođenje mamca često znače više od dalekog zabačaja.
Klen
Klen je prisutan u gornjem, srednjem i donjem toku. Obično ga vrijedi tražiti uz zaklon, ispod nadvijenih grana i na granici brže i sporije vode. Oprezan je, naročito u bistroj vodi, pa pecaroš koji ostane dalje od ivice obale ima bolju priliku da ga prevari.
Obična mrena
Obična mrena nastanjuje gornji tok, a ima je i u srednjem i donjem toku. Najčešće se traži pri dnu u struji, uz čvrstu podlogu; mamac treba voditi ili zadržati blizu dna, uz dovoljno snažan pribor za borbu u toku. U gornjem toku živi i potočna mrena.
Divlji šaran
Divlji šaran, štuka, som i linjak žive u srednjem i donjem toku. Šarana obično vrijedi tražiti uz mirnije rubove toka i zaklone, naročito rano i pred mrak. Štuku treba tražiti uz zasjede na prelazu mirnije vode u tok, dok som često kreće u potragu za hranom u sumrak. Linjak se najradije zadržava u sporijoj vodi uz rastinje, gdje je tih pristup posebno važan.
Gornji tok
U gornjem toku žive i piškor, brkica i peš. Tu su još zlatni vijun i sunčanica.
Kako se peca
Na Pakri se peca sa obale, na plovak i na dubinku, a koriste se i varaličarenje i mušičarenje. U gornjem toku i brzacima mušičari ciljaju klena i potočnu pastrmku. Prirodno zanošenje mušice kroz struju i prilaz bez sjenke preko vode dobar su početak; u viru vrijedi obraditi i rub struje, a ne samo najdublju tačku.
Za pecanje na plovak u tekućoj vodi namjesti dubinu tako da mamac prolazi blizu dna, bez stalnog zapinjanja. Na dubinku težinu olova prilagodi struji, tek toliko da sistem ostane na mjestu. Pri varaličarenju mijenjaj ugao zabačaja i brzinu vođenja prije nego što napustiš izgledan zaklon.
Od mamaca se ovdje koriste kišne gliste i rovci, kao i hljeb i smjese žitarica. U upotrebi su i voćni plodovi te prirodni insekti, među njima mušice. Peca se i na vještačke metalne varalice i vještačke mušice. Izbor veličine mamca i načina vođenja prilagodi jačini toka i ribi koju tražiš.
Pristup vodi
U Pakracu se obali Pakre prilazi kod Velikog mosta, u Filipovcu kod Ciglane, a u Lipiku kod Fialinog mlina.
Pristup obali postoji i kod Jagme, Kraljeve Velike i Jamarica. U Piljenicama su mjesta pristupa kod brane i Vaclavekovog mlina.
Pravila i dozvole
Prema starijim podacima, ribolov je otvoren uz važeću ribolovnu dozvolu, obaveznu prema Zakonu o slatkovodnom ribarstvu. Dozvola se pribavlja kod nadležnog ovlaštenika ribolovnog prava ili putem sistema mRibič, a nadležnost zavisi od dionice. Za područje Pakraca i Lipika nadležni su ŠRD „Pakrac“ i ŠRD „Slavonac“ Lipik, za područje Lipovljana ŠRD „Šaran“ Lipovljani, a za dio donjeg toka kod Jamarica ŠRK „Amur-Petrokemija“ Kutina.
Opšta pravila za Hrvatsku za 2026. propisuju lovostaj za potočnu pastrmku od 1. oktobra do 28./29. februara, uz najmanju lovnu dužinu od 30 cm. Za šarana lovostaj traje od 1. aprila do 31. maja, a za štuku od 1. februara do 31. marta; najmanja lovna dužina za obje vrste je 40 cm.
Za smuđa u 2026. lovostaj traje od 1. marta do 31. maja, uz najmanju lovnu dužinu od 40 cm. Za soma lovostaj traje od 16. aprila do 15. juna, a najmanja lovna dužina je 60 cm. Obična mrena nema lovostaj, a najmanja lovna dužina je 28 cm; linjak takođe nema lovostaj, uz najmanju lovnu dužinu od 20 cm.