Vransko jezero je bočato jezero u Hrvatskoj, kod Pakoštana i Biograda, u oblasti Parka prirode Vransko jezero. Peca se s obale i iz čamca; prema starijim uputstvima potrebna je dozvola, a pravila iz 2024. zabranjuju ribolov noću i u posebnom ornitološkom rezervatu. Među ribama koje privlače pecaroše su štuka, som, šaran i linjak.
- Veličina
-
Površina 3.121,4 ha Bočata voda
O vodi
Vransko jezero kod Pakoštana i Biograda je bočata voda čijom ribolovnom zonom i ribljim fondom upravlja Javna ustanova Park prirode Vransko jezero. Jezero i priobalje pripadaju Parku prirode, a na sjeverozapadu je posebni ornitološki rezervat. Područje je uvršteno i na Ramsarski popis.
Jezero je dugo 13,6 km i široko od 1,4 do 3,4 km. Prema starijim podacima, površina mu je od 3.002 do 3.121,4 ha, dubina od 2 do 5 m, a nadmorska visina od 0,1 do 0,7 m. Za pecaroša je to prostrana, plitka voda na kojoj vrijedi pažljivo tražiti promjene na dnu i rubove rastinja.
Južna obala, od Crkvina preko borove šume u Dragama do Prosike, ima kamenite dijelove i šljunkovite uvale koje se izdvajaju kao ribolovne pozicije. Peca se s obale i iz čamca, a Park tokom turističke sezone na Prosici iznajmljuje ribolovne kajake.
U ribolovnoj zoni nema poribljavanja. Plan upravljanja ga ne preporučuje zbog nemogućnosti nabavke endemskih vrsta i izbjegavanja unošenja stranih vrsta.
Jedan pecaroš je 2010. ulovio soma od 106 kg, dugog 247 cm. Po njegovoj izjavi, bio je to tada najveći som ulovljen štapom na jezeru.
Ribe u vodi
Štuka, som i šaran daju različite razloge za izlazak na ovu vodu. Štuka se obično traži uz travu i zaklone, gdje vreba plijen; varalicu vrijedi voditi uz sam rub rastinja, uz sajlu koja čuva predvez od zuba. Som se često drži pri dnu i uz zaklone, a aktivniji je pri slabijem svjetlu, pa ovdje treba računati na jutarnji ili predvečernji ribolov u dozvoljenom terminu. Za šarana su zanimljivi prelazi između tvrđeg i mekšeg dna, gdje mamac na udici može da sačeka ribu bez razbacivanja prihrane.
Linjak i babuška odgovaraju pecarošu koji voli mirniji ribolov na plovak. Linjak obično obilazi muljevito dno uz vodeno bilje i često najbolje grize rano ujutru, dok je babuška prilagodljivija i može se hraniti i tokom dana. Fino podešen plovak pomaže da se primijeti i oprezno podizanje mamca.
U jezeru živi više vrsta cipala, a tu je i drlja. Cipli znaju biti oprezni, pa se obično love sitnijom udicom i pažljivo predstavljenim mamcem, bez naglih pokreta na obali. Riblji svijet čine i gambuzija, sunčanica i bezribica.
Kako se peca
Na Vranskom jezeru peca se s obale i iz čamca, a tokom turističke sezone na Prosici se mogu iznajmiti ribolovni kajaci. Južna obala koristi se za varaličarenje štuke, uključujući poteze uz kamp i obalu uz magistralu. Vobleri i metalne varalice predviđeni su mjerama Parka iz 2024. Uz travu je korisno voditi varalicu tako da prolazi iznad rastinja, umjesto da se stalno kači za dno.
Za štuku se koristi i postava s plovkom, sajlom i ribicom podignutom iznad trave na dnu uz južnu obalu. Pri izboru mamca važno je ograničenje iz 2024: strane vrste riba zabranjene su kao živi i mrtvi mamci. Park kao primjer dozvoljenog živog mamca izdvaja drlju ulovljenu u samom jezeru.
Na udici se koriste žitarice i hljeb, a mogu se postaviti i boile, palenta ili paste. Za šarana mamac treba mirno položiti na odabrano mjesto, dok se linjak i babuška mogu tražiti na plovak uz rub bilja. Mamac na udici je dozvoljen, ali je prihranjivanje zabranjeno pravilima iz 2024, pa nema razbacivanja hrane oko sistema.
Pristup vodi
Za prilaz vodi izdvajaju se Crkvine, Kamenjak i lučica Prosika. Ribolovne pozicije na južnoj obali protežu se od Crkvina, uz borovu šumu u Dragama, do Prosike, kroz kamenite obale i šljunkovite uvale.
Prema starijim podacima, kod Crkvina i Prosike postoji obilježen parking. Kod autokampa Crkvine nalaze se postojeći molovi, a u Parku i pristaništa.
Pravila i dozvole
Prema starijim uputstvima, za ribolov je potrebna dozvola koja se kupuje prije dolaska na ribolovnu poziciju, u uredu Parka u Biogradu na Moru, sezonski u info-centrima Crkvine i Prosika ili naručivanjem elektronskom poštom; van sezone vikendom treba je obezbijediti unaprijed. Za godišnju dozvolu traži se položen ribolovački ispit, dok za dnevne i višednevne nije obavezan. Cijene za 2026. su 10 € za dnevnu, 27 € za trodnevnu i 54 € za sedmodnevnu dozvolu; godišnja košta 93 €, a ista cijena važi i za godišnju dozvolu za HRVI.
Prema pravilima iz 2024, zabranjeni su prihranjivanje, korišćenje stranih vrsta riba kao živih ili mrtvih mamaca, panulanje i ribolov na više mjesta istovremeno. Za plovila je granica 5 m dužine i 3,75 kW, odnosno 5 KS, a podzona IA je zabranjena.
Lov jegulje, riječne babice, glavočića vodenjaka i masnice zabranjen je pravilima iz 2024, a slučajno ulovljeni primjerci moraju se odmah neozlijeđeni vratiti. Za strane vrste ukinut je lovostaj mjerama iz 2024. Šaran, som, štuka, linjak, babuška, gambuzija, sunčanica i bezribica mogu se loviti neograničeno i ne smiju se vraćati u jezero.
Pravilnik iz 2024. ograničava dnevni ulov cipala na ukupno dva primjerka, dok mjere Parka iz iste godine određuju do dva primjerka cipala i drlje dnevno. Kapitalni primjerak teži od 8 kg može se zadržati, ali se ribolov tada mora prekinuti.