Banova Jaruga, poznata i kao Pakra II ili Banovsko jezero, slatkovodna je akumulacija u Hrvatskoj, u oblasti Kutine. Peca se sa uređene obale i takmičarskih platformi; prema starijim pravilima, potrebna je dozvola. Među glavnim ribama su šaran, amur, smuđ i som.

Veličina
Površina 267,6 ha

O vodi

Banova Jaruga je vještačko jezero poznato i kao Pakra II i Banovsko jezero. Nalazi se u oblasti Kutine, izvan granica Parka prirode Lonjsko polje, a cijelom akumulacijom upravlja ŠRK „Amur-Petrokemija“ Kutina. Prosječna dubina je oko 4 m, dok najdublji dijelovi dosežu oko 6 m.

Prema starijim podacima, površina jezera kreće se od 267,6 do 300 ha. Prilazi i obala su uređeni i dostupni automobilom. Prirodna obala pokrivena je krupnim kamenom, dok takmičarska staza ima oko 160 betonskih platformi, dimenzija većih od 1 × 1 m, raspoređenih na razmaku od 10 m.

U septembru 2021. godine vode kojima upravlja ŠRK „Amur-Petrokemija“, uključujući Banovu Jarugu, navodno su poribljene sa ukupno oko 1.700 kg šarana i 50 kg tolstolobika.

Navodno su rekordi jezera šaran od 29 kg i amur od 21 kg, oba ulovljena 2006. godine. Iste godine ulovljen je i šaran od gotovo 15 kg, a na jezeru su lovljeni i kapitalni somovi.

Banova Jaruga
Izvor: fotografija sa interneta

Ribe u vodi

Šaran i amur su među glavnim metama za duže čekanje uz prihranjeno mjesto. Jezero je 2021. godine uključeno u poribljavanje šaranom. Šaran se obično hrani uz dno, a prelaze između tvrđe i mekše podloge vrijedi pretražiti prije zabacivanja. Amur najradije uzima hranu u toplijoj vodi; kad grize, pribor i kočnica treba da budu spremni za snažan bijeg.

Od grabljivica ovdje žive smuđ, štuka i som. Smuđ se obično traži pri dnu, naročito u sumrak, dok štuka rado vreba uz zaklon i rubove rastinja. Za soma su zanimljivi slabije osvijetljeni dijelovi dana, a zbog mogućeg kapitalca pribor treba uskladiti s njegovom snagom. U jezeru je i bolen, odnosno bucov, koji se obično odaje lovom sitne ribe pri površini.

Bijele ribe ima mnogo, a među njom su deverika i uklija, koju pecaroši zovu i keder. Deverika se često hrani uz dno i dobro reaguje na uredno prihranjeno mjesto; uklija se obično traži više u vodenom stubu, uz sitnu i češću prihranu.

U Banovoj Jarugi žive i linjak, tolstolobik i patuljasti somić. Jezero je 2021. godine uključeno i u poribljavanje tolstolobikom.

Kako se peca

Peca se sa obale i uređenih takmičarskih platformi. Ribolov na plovak obuhvata rad štekom za bijelu ribu i deveriku, dok se uklija lovi brzo, kratkim teleskopskim štapovima. Za takav tempo važniji su lagan pribor i precizna prihrana nego dalek zabačaj.

Banova Jaruga
Izvor: fotografija sa interneta

Na jezeru se peca i hranilicom na dnu. Fiderom se mamac i prihrana mogu držati na istom mjestu, ali deveriku ljeti ne treba tražiti samo na samom dnu: ovdje se uspješno lovi oko pola metra iznad njega, na larve trzalaca koje prirodno žive u mulju jezera.

Dubinski ribolov šarana i amura prati obilnija prihrana, jer mnoštvo bijele ribe brzo troši sitniju hranu. Koriste se kuvani kukuruz, pšenica i konoplja, a pecaroši posežu i za tigrovim orahom i boilama, uključujući „Secret Agent“. Za ovakav šaranski ribolov upotrebljavaju se veće količine partikala i boila; krupniji mamac obično duže ostaje dostupan ciljanoj ribi.

Varaličarenje i lov grabljivica na čekanje usmjereni su na štuku, smuđa i soma. Pri varaličarenju smuđa vrijedi voditi mamac blizu dna, uz povremene zastanke, dok se štuka obično traži uz zaklon. Prema starijem pravilu iz 2010. godine, tokom lovostaja na smuđa zabranjeni su živa ribica i njen dio kao mamac, pa se izbor mamca mora uskladiti s tim ograničenjem.

Pristup vodi

Prema starijim podacima, iz Kutine se prilazi putem prema Novskoj, uz skretanje desno neposredno poslije mosta na ulaznom kanalu u jezero.

Banova Jaruga
Izvor: fotografija sa interneta

Prilazi i obala su uređeni i dostupni automobilom. Na obali je takmičarska staza sa oko 160 uređenih betonskih platformi, dimenzija većih od 1 × 1 m, na međusobnom razmaku od 10 m. Prirodna obala pokrivena je krupnim kamenom.

Pravila i dozvole

Prema starijim pravilima, ribolov je otvoren uz obaveznu dozvolu, a vodom upravlja ŠRK „Amur-Petrokemija“ Kutina. Dnevne dozvole su se 2010. godine prodavale u Kutini, u prodavnicama „Ines“, „Famas“ i „Žako“, a godišnje u prostorijama kluba ili prodavnici „Žako“. Prema klupskom cjenovniku iz 2010. godine, ribolovna dozvola koštala je 400 kn uz 100 kn članarine, upisnina za nove članove iznosila je 100 kn, a dnevna dozvola 60 kn.

Izvori