Drava je velika slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, s ribolovnim dionicama u Podravini i donjem toku prema Baranji. Peca se sa obale i iz čamca; prema starijim podacima potrebna je dozvola nadležnog lokalnog ovlaštenika. Glavne mete su som, smuđ, šaran i štuka, a pristup i lokalna ograničenja zavise od odabrane dionice.
- Veličina
-
Dužina u regionu 353,8 km
O vodi
Drava se kroz Hrvatsku proteže 353,8 km, a njen karakter za pecaroša mijenjaju riječni tok, sprudovi, duboke rupe i mirniji rukavci. Korito doseže dubinu do 7 m, dok su mrtvice i plići dijelovi duboki do 2 m, uz ljetni pad i na 0,5 m. Takve razlike traže da se mjesto i način ribolova prilagode vodostaju, umjesto da se uvijek računa na istu poziciju.
Sa 70 do 74 vrste riba, Drava je vrstama najbogatija rijeka u Hrvatskoj. Među endemskim vrstama dunavskog sliva ovdje žive mladica i plotica, ali i balonijev balavac, prugasti balavac, mali vretenac i svijetlica. Sportski i rekreativni ribolov odvija se na dionicama kojima upravljaju različiti lokalni ovlaštenici.
Drava je obuhvaćena Regionalnim parkom Mura-Drava, koji zauzima 87.448,52 ha kroz pet županija. Dio je i UNESCO-ovog Prekograničnog rezervata biosfere Mura–Drava–Dunav te ekološke mreže Natura 2000. Uz njen tok nalaze se Ornitološki rezervat Veliki Pažut i Dravska park-šuma, a među značajnim predjelima su Križnica i Jelkuš, kao i Širinski otok i Vir.
Prema starijim podacima, površina sliva iznosi od 40.087 do 40.490 km². Kod Varaždina nadmorska visina je od 169 do 173 m, dok je u donjem toku, u oblasti Dravskog rita i Baranje, oko 92 m. Mnoge prirodne obale prate poplavne šume i gusto raslinje, pa se za pecanje koriste i utvrđene obale, sprudovi i prijelazi uz naselja.
Drava daje i krupne ulove: između Nemetina i Sarvaša navodno je 2022. godine na udicu ulovljen som dug 245 cm i težak 93 kg. Kod Varaždina su 2026. godine ulovljeni som dužine 180 cm i som mase gotovo 31 kg, a oko Suhopolja 2023. godine smuđevi preko 10 kg.
Ribe u vodi
Som i smuđ su među glavnim metama pecaroša na Dravi. Som se obično traži uz dublje rupe, zaklone i rubove toka, a u toplijem dijelu godine često postaje aktivniji pred mrak i noću. Smuđ rado patrolira prijelazima dubine i tvrdim dnom; sumrak i slabija svjetlost često su vrijeme kada bolje grize.
Šaran se planski poribljava, kao i bijeli amur. Za šarana se obično biraju mirniji dijelovi uz glavni tok i mjesta na kojima se hrana prirodno zadržava, uz strpljivo prihranjivanje. Štuka se najčešće traži uz zaklon i rubove vegetacije, dok bolen, odnosno bucov, traži sitnu ribu u struji i često se odaje udarcima po površini.
Klen, mrena i podust zanimljivi su onome ko voli da čita tok: klen koristi zaklone i rubove struje, mrena se hrani pri dnu, a podust često boravi u jatima na protočnim mjestima. Deverika se obično traži bliže dnu i u mirnijoj vodi, gdje se mamac može zadržati bez stalnog pomjeranja.
U Dravi žive i krupatica, nosara i jez, dok plotica pripada endemskim vrstama dunavskog sliva. Među tim endemskim vrstama je i mladica. Prisutne su kečiga, potočna pastrmka i kalifornijska pastrmka, a od riba s drukčijim navikama manjić, koji je aktivniji u hladnoj vodi, i linjak, koji obično bira mirnija, obrasla mjesta.
Uz babu šku i ukliju, u ribljem svijetu Drave su sunčanica, crni somić i bezribica.
Kako se peca
Na Dravi se redovno peca sa obale i iz čamca, uz lokalne zabrane čamaca na pojedinim rukavcima. Varaličarenje i jigovanje usmjereni su na smuđa, soma, bolena, štuku i klena. Silikonske varalice vode se pri dnu oko prijelaza i dubljih rupa, a za krupne grabljivice koriste se i primjerci dužine 15 cm i veći. Pri vođenju je korisno održavati kontakt s dnom, ali ne vući mamac bez prekida kroz prepreke.
Vobleri se noću vode uz kamenom utvrđene obale i sprudove. Smuđ često uzima u kratkom naletu, pa vrijedi mijenjati brzinu vođenja i ubaciti zastoj, umjesto samo ravnomjerno motati. Noćno varaličarenje praktikuje se na samoj Dravi, uz poštovanje režima odabrane dionice.
Dubinski ribolov i ribolov hranilicom primjenjuju se u riječnom toku za šarana, soma, mrenu, deveriku i ostalu bijelu ribu. Fiderom treba zadržati hranilicu na mjestu, a ne pustiti da je struja stalno kotrlja. Za šarana i mrenu koriste se kukuruz, boile i peleti, dok crvi i gliste služe za bijelu ribu i mrenu.
Ribolov na plovak koristi se za klena, podusta, nosaru i sitniju bijelu ribu. Mamac je najbolje pustiti da prolazi hranjenom putanjom prirodno, bez naglog zatezanja strune. Ribolov prirodnim mamcima uključuje i kedere, odnosno žive ribice, samo na dionicama gdje takav mamac nije zabranjen.
Povlačenje iz čamca takođe se praktikuje na Dravi. Na bržim dionicama primjenjuje se mušičarenje za pastrmke i klena; uredno vođenje mušice bez neprirodnog povlačenja strune važnije je od čestog mijenjanja mamca.
Pristup vodi
Prema starijim podacima, prirodne obale velikim dijelom zatvaraju poplavne šume, šikara i gusto raslinje, a promjene vodostaja dodatno otežavaju prilaz. Ribolovne pozicije nalaze se na utvrđenim obalama, sprudovima i prijelazima kod Varaždina i Koprivnice, zatim u oblasti Pitomače i Križnice. Dalje niz tok pristupi su kod Sopja i Čađavice, Donjeg Miholjca i Belišća, kao i kod Osijeka i ušća kod Aljmaša.
Iz Križnice se dolazi do Marofa, smuđevske pozicije na desnoj obali. Prilaz automobilom je otežan, pa se preporučuje pješačenje. Šarampov je poznata smuđevska pozicija na lijevoj obali, takođe u području pristupa iz Križnice.
Ribolovci koriste lokalne prilazne puteve i nasipe, a parkiraju na javnim parkiralištima u naseljima ili kod ribolovačkih domova. U Osijeku su uređeni vezovi i spustovi u sklopu riječnih marina i moto-nautičkih klubova Drava, Neptun i Osijek. Kod Udičarskog doma Ušće, na ušću Drave u Dunav kod Aljmaša, postoje spust za čamce i usluga njihovog najma.
Pravila i dozvole
Prema starijim podacima, ribolov je otvoren uz važeću dozvolu, koja se nabavlja kod nadležnih ovlaštenika ribolovnog prava, u sjedištima udruženja i ribolovačkim domovima ili elektronski preko stranica društava i saveza. Tok je podijeljen između lokalnih ovlaštenika, pa se dozvola i uslovi vezuju za odabranu dionicu. Za područje ŠRD Zlatni Karas Viljevo dnevna dozvola koštala je 80 kn, trodnevna 200 kn, sedmodnevna 300 kn, a godišnja seniorska 500 kn.
Na područjima podravskih ovlaštenika, poput ZŠRK Koprivnica i SRD Natura, cijene za 2026. godinu iznose 15,00 € za jednodnevnu, 30,00 € za trodnevnu i 60,00 € za sedmodnevnu dozvolu. Godišnja je 105,00 €, odnosno 85,00 € za osobe starije od 65 godina i HRVI. Za Dravu uzvodno od ušća Mure godišnja dozvola je 2024. godine iznosila 100,00 €, a članska iskaznica za reciprocitet drugog nosioca upravljanja 40,00 €.
Za pojedine rukavce i kanale, poput Rog Struga, pravilo iz 2017. godine predviđa lov grabljivica isključivo varaličarenjem, uz zabranu živog mamca i upotrebe čamaca. Na pojedinim izdvojenim vodama i šljunčarama dravskog sistema pravila za 2025. i 2026. godinu zabranjuju noćni ribolov ili ga vremenski ograničavaju uz prethodnu najavu; primjenjuje se režim konkretne vode.
Opšti regionalni lovostaji za 2026. godinu obuhvataju štuku od 1. februara do 31. marta, a smuđa i kečigu od 1. marta do 31. maja. Za šarana lovostaj traje od 1. aprila do 31. maja, a za soma, uključujući Dravu, od 16. aprila do 15. juna. Mladica je u lovostaju od 16. februara do 30. septembra, lipljan od 16. oktobra do 15. maja, a potočna pastrmka od 1. oktobra do 28./29. februara. Linjak i mrena nemaju lovostaj.
Prema opštim regionalnim pravilima za 2026. godinu, dnevno je dozvoljeno najviše 5 kg ribe, odnosno do 10 komada, zavisno od vrste. Ako jedna riba teži više od 5 kg, može se zadržati samo 1 komad dnevno. Za štuku, smuđa, šarana, soma, amura i linjaka granica je do 2 komada uz 5 kg, za mrenu i manjića do 3 komada uz 5 kg, a za deveriku, klena i podusta do 10 komada uz 5 kg. Mladica se može zadržati najviše 1 komad godišnje. Babuška, patuljasti crni somić, sunčanica, bezribica i riječni glavoči mogu se loviti bez ograničenja mase i broja komada. Odlukom za vodotoke Drave i Mure iz 2025. godine ulov bijelog amura, bijelog tolstolobika i sivog tolstolobika je neograničen, a njihovo vraćanje u vodu zabranjeno.
Opšte regionalne najmanje lovne mjere za 2026. godinu iznose 40 cm za štuku, smuđa, šarana i kečigu, 60 cm za soma i 80 cm za mladicu. Za linjaka mjera iznosi 20 cm, za mrenu 28 cm, a za lipljana i potočnu pastrmku 30 cm. Strogo zaštićene vrste moraju se odmah neozlijeđene vratiti u vodu: među njima su gavčica, balonijev balavac i prugasti balavac, zatim bjeloperajna krkuša, zlatni vijun i crnka. Ista obaveza važi za malog i velikog vretenca, karasa i peša.