Otok Vir, poznat i kao Puntadura, okružen je plitkim priobalnim morem u Hrvatskoj, u oblasti Virskog mora i kanala prema Pagu. Peca se sa obale, molova i iz čamca; prema starijim pravilima potrebna je dozvola. Među ribama su orada, brancin, zubatac i arbun.
O vodi
Akvatorij oko otoka Vira dio je ribolovnog mora Hrvatske. Kamenite i pješčane obale smjenjuju se sa uvalama prema svjetioniku i položajima kod rta Rastovac, dok lokalni molovi i pristaništa daju dodatna mjesta za pecanje. Iz čamca se lovi po Virskom moru i kanalu prema Pagu.
Priobalno more je izrazito plitko, naročito na sjevernoj strani i u Privlačkom gazu, gdje dubina iznosi svega nekoliko metara. U okolnom Virskom moru dubine se kreću od 20 do oko 50 metara, pa se izlaskom čamcem prelazi na znatno dublje terene.
Morsko i priobalno stanište Vira obuhvaćeno je mrežom Natura 2000. Zaštita obuhvata staništa i vrste, uključujući naselja posidonije i infralitoralne pijeske, a širi akvatorij i područja očuvanja ptica. Akvatorijem upravlja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske, dok na otoku djeluje Športsko ribolovno društvo „Vir“, član HSSRM.
Ribe u vodi
Orada, odnosno komarča, i brancin, poznat i kao lubin, spadaju među vrste ovog akvatorija. Orada se obično traži uz dno, na prelazima pijeska i kamena, a pri grizu joj ne treba žuriti sa kontrom. Brancin često obilazi plićak pri slabijem svjetlu i uz uzburkanu obalu; varaličaru tada više koristi tiho kretanje nego dalek zabačaj.
Zubatac se najčešće traži uz kamenito dno i promjene dubine, naročito u svitanje i predveče. Arbun je zanimljiv za pridneni ribolov na pjeskovitom i mješovitom dnu, gdje mamac treba držati blizu podloge. U takmičarskom ribolovu iz brodice lovljeni su arbuni do 241 g, a pojedinačni takmičarski ulovi kretali su se od 20 do 44 ribe.
Uz kamenite dijelove podmorja mogu se tražiti fratar, pic i šarag, dok ovčica obično pretražuje pjeskovito dno. U akvatoriju žive i oslić i pauk; pri skidanju pauka sa udice potreban je poseban oprez zbog otrovnih bodlji. Špar i bukva, koju zovu i bugva, dopunjuju sitniju lovinu, a iglica je zanimljiva onome ko voli aktivan ribolov bliže površini.
Lignja, sipa i hobotnica takođe pripadaju ovom morskom svijetu. Za lignju i sipu korisno je sporije vođenje mamca blizu dna, uz zastajkivanje; kod kačenja treba održavati ravnomjerno zategnutu strunu, bez grubog cimanja.
Kako se peca
Sa obale se peca na kamenitim i pješčanim položajima, u uvalama prema svjetioniku i kod rta Rastovac. Dubinski ribolov obuhvata odmet, kančenicu i ribolov hranilicom. Na dubinku je važno izabrati otežanje koje drži mamac na mjestu, ali i dovoljno osjetljiv vrh da se vidi oprezan griz.
Varaličarenje sa obale i molova usmjereno je na brancina, iglicu i druge priobalne grabljivice. Koriste se silikonske varalice i vobleri. Uz plićak je korisno mijenjati brzinu vođenja i ubacivati kratke pauze, umjesto da se svaki zabačaj odradi jednako.
Sa lokalnih molova i pristaništa naročito se noću i zimi love lignje i sipe. Lignjolov sa obale radi se skosavicama, uključujući sistem sa skosavicom iznad otežanja. Iz barke se koriste povlačenje, odnosno panulavanje, i lov peškafondom. Poslije podizanja mamca dobro je ostaviti mu vremena da ponovo potone, jer se udarac često osjeti upravo u propadanju.
Čamcem se izlazi na Virsko more i u Povljanski kanal prema Pagu. Kančenica iz brodice koristi se za pridnene vrste, uključujući arbune i fratre; pribor treba povremeno podići i ponovo spustiti kako bi mamci ostali uz dno. Duž kamenitog podmorja praktikuje se i podvodni ribolov puškom, u dnevnom terminu propisanom za tu tehniku.
Ribolov prirodnim mamcima oslanja se na veliki morski crv i sušene morske crve, a koriste se i komadi i fileti srdele. Kozice, dagnje i drugi školjkaši takođe su među mamcima, kao i komadići lignje i živi kederi. Mekše mamce treba pažljivo učvrstiti na udici da izdrže zabačaj i ostanu pravilno postavljeni.
Pristup vodi
Na Vir se kolima dolazi Virskim mostom preko Privlačkog gaza. Saobraćajnice kroz Vir, Lozice, Torove i Kozjak omogućavaju prilaz brojnim plažama i uvalama.
Parking prostori nalaze se uz glavne plaže, uključujući Jadro, i u lučkim zonama naselja. Pristup za spuštanje plovila navodno postoji u lučici u centru Vira, kao i na manjim lokalnim lučkim tačkama i privezištima.
Pravila i dozvole
Prema starijim opštim pravilima morskog ribolova u Hrvatskoj, za rekreativni i sportski ribolov sa obale ili iz plovila potrebna je dozvola, osim za djecu mlađu od 14 godina koja love odmetom sa jednom strunom, sa štapom ili bez njega. Rekreativne dozvole kupuju se elektronski preko portala Uprave ribarstva, u ovlašćenim turističkim agencijama i lučkim ispostavama, a sportske preko udruženja članica HSSRM, uključujući ŠRD „Vir“.
Cijene za 2026. godinu iznose 10,00 € za dnevnu dozvolu od 24 sata, 25,00 € za trodnevnu od 72 sata i 40,00 € za sedmodnevnu od 168 sati. Raniji cjenovnik predviđao je 7,96 € za jedan dan, 19,91 € za tri dana i 39,82 € za sedam dana. Godišnja sportska dozvola uslovljena je članstvom u HSSRM: članarina iznosi 2,00 € za mlađe od 18 godina i 10,00 € za starije od 18 godina, a dozvola 56,45 € za osobe do 65 godina, odnosno 17,96 € za penzionere i osobe starije od 65 godina.
Za unutrašnje more oko Vira propisana je 2006. godine zabrana privrednog ribolova pridnenom povlačnom mrežom unutar linije određene rtom Vrulja na Viru prema okolnim tačkama. Prema opštim pravilima za 2023. i 2026. godinu, za većinu morskih riba nema sezonskog lovostaja, dok su privremeni lovostaji propisani za pojedine vrste rakova i mekušaca.
Noćni ribolov udičarskim priborom dozvoljen je sa obale i iz plovila. Podvodni ribolov puškom dozvoljen je isključivo od izlaska do zalaska sunca uz propisno označavanje bovom, a noću je zabranjen. Vještačka rasvjeta dopuštena je uz posebnu dozvolu samo pri ribolovu ostima ili glavonožaca povrazom s kukom; najveća snaga po plovilu iznosi 40 W za klasičnu sijalicu, 30 W za halogenu i 10 W za LED.
Dnevni ulov ograničen je na 5 kg ribe i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz dopušteno prekoračenje za masu jednog kapitalnog primjerka ribe. Živih školjki i puževa smije se sakupiti najviše 2 kg dnevno. Minimalna lovna mjera za 2023. i 2026. godinu iznosi 30 cm za zubaca i 80 cm za psa mekaša. Pravilo iz 2023. nalaže da se jedinke kraće od propisanih referentnih veličina odmah i neoštećene vrate u more. Brancin, orada, pic, šarag, fratar i ovčica moraju se neposredno poslije ulova označiti odsijecanjem donjeg dijela repne peraje radi sprečavanja preprodaje.