Virsko more je slani akvatorij u Hrvatskoj, u oblasti oko Vira, Nina, Privlake, Vrsiju i Paga. Peca se s obale, molova i iz čamca, a prema starijim podacima potrebna je sportska ili rekreativna dozvola. Među ribama su orada, lubin, arbun i pic.
O vodi
Virsko more je dio unutrašnjeg ribolovnog mora Hrvatske, s površinom od oko 80 km² i najvećom dubinom do 77 m. Obuhvata priobalje ostrva Vira i obale Nina, Privlake, Vrsiju i Paga. Uvale, stjenoviti i pjeskoviti potezi daju različite uslove za pecanje uz obalu, dok se iz čamca izlazi na otvoreni akvatorij i brakove.
U priobalnim naseljima postoje komunalne luke i vezovi za plovila lokalnog stanovništva. Za pecanje se koriste i postojeći molovi, naročito u hladnijem dijelu godine, kada se na njima love lignje i sipe.
Ribolovnim morem upravlja Ministarstvo poljoprivrede preko Uprave ribarstva. Lokalni klubovi, među njima ŠRD „Vir“, okupljaju pecaroše i izdaju sportske dozvole. Na Memorijalnom kupu „Tonči Spavalica“ na Virskom braku pobjednička posada je 2022. ulovila 84 ribe ukupne težine 13.400 grama. Najveći pojedinačni primjerak na takmičenju 2024. bio je pic od 315 grama.
Ribe u vodi
Orada, odnosno komarča, i lubin, poznat i kao brancin, daju sasvim različit ritam pecanju. Oradu obično vrijedi tražiti pri dnu, na prelazima pijeska i kamenja, gdje skuplja hranu; prirodan mamac i strpljivo čekanje često su bolji od stalnog premještanja. Lubin rado obilazi plićak i zaklone, a u svitanje, sumrak i uz uzburkanu vodu često aktivnije uzima varalicu.
Arbun se uglavnom traži uz dno, gdje sitniji prirodan mamac treba spustiti tako da se ugriz dobro osjeti. Fratar i pic često se drže kamenitog dna i njegovih prelaza, pa pribor treba voditi pažljivo da se ne zakači. U Virskom moru žive i kantar i pauk; pri skidanju pauka s udice potreban je poseban oprez zbog otrovnih bodlji.
U priobalnom ribolovu dolaze i cipal i salpa, dok se bukva lovi i u većim primjercima. Skuša i oslić nalaze se u dubljim zonama. Skuša se obično traži u jatu i lovi pokretnim mamcem, dok se oslić traži bliže dnu.
Lignja i sipa takođe su dio ovog akvatorija. Za njih se koriste molovi, obala i čamac, a hladniji dio godine posebno je vezan za njihov lov s molova. Kod ovakvog pecanja vrijedi mijenjati dubinu i ritam povlačenja dok se ne pronađe sloj u kojem uzimaju.
Kako se peca
S obale i iz barke peca se na odmet i povraz. Bibi, crvi i dagnje koriste se kao prirodni mamci, a u upotrebi su i komadi ribe, poput srdele. Za pecanje pri dnu mamac treba postaviti tako da vrh udice ostane slobodan, a težinu olova prilagoditi struji i dubini.
Iz barke se koristi kančenica, koju pecaroši zovu i kančanica, rukom ili štapom. Na otvorenom akvatoriju i brakovima, uključujući Virski brak, mamac se može spuštati prema dnu i voditi uz povremeno podizanje da se smanji zapinjanje. Panula je ovdje način vuče mamca za plavu ribu i predatore; pri promjeni brzine plovila treba pratiti kako mamac radi.
Varaličarenje obuhvata spining i džiging, uz varalice i metalne džigove. Za lubina obično ima smisla sporije vođenje uz obalu i pauze tokom povlačenja, dok džiging omogućava pretraživanje dubljeg sloja. Metalni džig treba stalno držati pod kontrolom jer ugriz često dođe dok tone.
Lignjolov i sipolov praktikuju se s obale, postojećih molova i iz čamca, uz skosavice. Molovi se posebno koriste za sipe i lignje u hladnijem dijelu godine. Skosavicu vodi smjenjivanjem kratkih podizanja i pauza, a zakačen ulov izvlači ravnomjerno, bez naglog trzanja.
Pristup vodi
Na ostrvu Viru vodi se prilazi preko priobalnih uvala te stjenovitih i pjeskovitih poteza. Ribolovne pozicije dostupne su i duž obala Nina, Privlake, Vrsiju i Paga.
Postojeći molovi u naseljima koriste se za pecanje, posebno za lov sipa i lignji u hladnijem dijelu godine.
Pravila i dozvole
Za 2026. godišnja rekreativna dozvola za odrasle do 65 godina košta 66,36 EUR, a godišnja sportska za odrasle 46,45 EUR. Penzioneri i osobe starije od 65 godina plaćaju 13,27 EUR za rekreativnu, odnosno 7,96 EUR za sportsku godišnju dozvolu. Od 1. januara 2027. najavljene su cijene godišnjih dozvola od 75 EUR za rekreativnu i 55 EUR za sportsku.
Primjenjuju se opšta pravila morskog ribolova u Hrvatskoj. Za 2026. lovostaj za kirnje traje od 1. jula do 31. avgusta, a za kavalu od 15. maja do 15. jula. Jastog i hlap zaštićeni su lovostajem od 1. septembra do 5. maja, a lampuga od 1. januara do 14. avgusta. Podvodni ribolov dozvoljen je isključivo od izlaska do zalaska Sunca, dok je udičarski ribolov noću dozvoljen. Vještačka rasvjeta po plovilu dopuštena je isključivo uz posebnu dozvolu pri ribolovu ostima ili povrazima s kukom za glavonošce: do 40 W za klasičnu sijalicu, 30 W za halogenu ili 10 W za LED. Prodaja sportskog i rekreativnog ulova je zabranjena.
Dnevni ulov za 2026. ograničen je na 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz prekoračenje za težinu jednog primjerka kojim se prelazi taj limit. Masa živih školjkaša i puževa smije biti do 2 kg, osim dagnji kojih smije biti do 5 kg. Za ukupno 23 određene vrste, među kojima su komarča, lubin, zubatac, gof i palamida, zadržani ulov mora se označiti odsijecanjem donjeg dijela repne peraje.
Minimalne lovne mjere za 2026. iznose 25 cm za brancina, odnosno lubina, i 20 cm za oradu, odnosno komarču. Zubatac mora imati najmanje 30 cm, gof 35 cm, palamida 40 cm, a škrpina 25 cm. Za arbuna je granica 15 cm, za fratra i kantara 18 cm, a za batoglavca 17 cm. Jegulja mora imati 35 cm, inćun 9 cm, kavala 30 cm, a kirnje 45 cm; za hobotnicu je najmanja dozvoljena masa 1 kg. Primjerci ispod najmanje lovne mjere moraju se odmah vratiti u more.