More oko otoka Paga u Hrvatskoj obuhvata razvedeno priobalje, uvale i kanale. Peca se sa stijena, plaža i molova, kao i iz čamca; prema starijim pravilima, potrebna je dozvola uz lokalna ograničenja. Među glavnim lovinama su orada, brancin, šarag i fratar.
O vodi
Otok Pag, poznat i kao Pag ili Pago, okružen je slanim morskim akvatorijem koji pripada ribolovnom moru Hrvatske. Razvedena obala smjenjuje prirodne stijene, šljunčane i pješčane plaže sa molovima i rivama. Jakišnica, Stara Novalja i Zrće nude različite priobalne terene, dok se iz brodice izlazi prema dubljim dijelovima i kanalima.
Paški zaljev dostiže dubinu do 45 m, pa izbor između plićeg priobalja i dubljeg terena bitno mijenja pribor i način pecanja. Paške stijene Velebitskog kanala pripadaju ekološkoj mreži Natura 2000.
Područjem upravlja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, odnosno Uprava ribarstva. Sportski ribolov organizaciono vode HSSRM i lokalni ribolovni klubovi.
Ribe u vodi
Orada i brancin česte su lovine plićeg priobalja. Oradu obično vrijedi tražiti uz prelaze pijeska i kamenitog dna, gdje skuplja hranu, naročito rano ujutro i predveče. Za nju se najčešće postavlja mamac na dno, a pri grizu ne treba žuriti sa kontrom. Brancin rado patrolira uz obalu i mjesta na kojima struja donosi hranu; u slabijem svjetlu često se lovi varalicom vođenom uz samu ivicu zaklona.
U plićem pojasu česti su i šarag, fratar i ušata. Šarag i fratar obično se traže blizu kamenja i procjepa, pa pecarošu više znači pažljivo položen mamac nego dalek zabačaj. Ušata se često podiže iznad dna i prilazi primami. Među čestim vrstama su i pic i kantar, dok se uz njih love bukva, ovčica i cipal. Ovčicu obično treba tražiti nad pjeskovitim dnom, a za cipla su važni sitan mamac i nenametljiva prezentacija.
U dubljim dijelovima i kanalima žive škrpina, arbun i kanjac, kao i oslić. Tu se javljaju i zubatac, gof, palamida i ugor. Na kamenitom dnu pribor lako zapinje, pa mamac treba držati pod kontrolom umjesto pustiti da ga zanošenje zavlači među stijene.
Lignja, sipa i hobotnica takođe su dio ovog akvatorija. Za lignju su sumrak i smjena svjetla obično dobar trenutak za početak lova; skosavicu treba voditi uz povremene zastoje i održavati kontakt pri propadanju.
Kako se peca
Sa stjenovite obale, šljunčanih i pješčanih plaža lovi se sa dna, a izgrađeni molovi i rive daju dodatne pozicije za zabačaj. Za oradu i krupniju bijelu ribu koriste se odmet, postav i surfcasting: klizno olovo, gumena perlica i fluorokarbonski predvez najčešće oko 0,25 mm, uz čvrstu udicu. Kao mamac služe živi bibi i cijela svježa ili smrznuta patagonska lignja. Težinu olova treba prilagoditi struji, tako da sistem ostane miran na odabranom mjestu.
Varaličarenje brancina vezuje se za molove i stijene, naročito oko osvijetljenih dijelova luka i na mjestima gdje se miješaju morske struje. Koriste se površinske varalice, koje je korisno voditi promjenljivim ritmom, uz kratke zastoje. Sa mola se hljebom love ušata i cipal, a hljeb služi i kao primama; bolje ga je dodavati pomalo nego odjednom zasititi ribu.
Iz brodice ili čamca kančenicom se love arbun, škrpina i kanjac na dubljim brakovima i kamenitom dnu. Pribor treba držati što uspravnije i pratiti dodir sa dnom, jer zanošenje preko kamenja brzo odnosi udice u procjepe.
Lignjolov se obavlja skosavicama sa osvijetljenih molova i stijena u sumrak i noću. Iz usidrenog čamca ili čamca u zanošenju koristi se skosavanje. Poslije podizanja skosavice ostavi joj vremena da propadne, a zakačenu lignju izvlači ravnomjerno, bez naglih trzaja.
Za ribolov prirodnim mamcima koriste se veliki morski crv i volci, svježi krakovi i fileti lignje ili sipe, kao i slana ili svježa srdela. Ugor se lovi cijelom svježom ili smrznutom patagonskom lignjom; za takav lov obično se bira čvršći pribor i otporan predvez.
Pristup vodi
U Žigljenu se ribolovne pozicije nalaze na obali i stijenama lijevo od pristaništa prema otočiću na ulazu, kao i desno duž kanala, izvan trajektnog manevarskog prostora. U trajektnom pristaništu dostupna su uređena i označena parkirališta.
U Jakišnici veliki kameni mol izlazi uz dublju vodu i otvorenije more, a pecati se može i sa pješčane plaže u uvali. Stara Novalja ima priobalne terene i plaže za ribolov. Na Zrću se sa obale lovi u predvečerje ili izvan turističke sezone.
Ribolovna mjesta obuhvataju i Paški zaljev uz Pag, Metajnu i Casku, kao i uvalu Šimuni. Spuštanje čamaca moguće je u sklopu luka i marina u Šimunima, Pagu i Novalji.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, za sportski i rekreativni ribolov u Hrvatskoj potrebna je dozvola i sa obale i iz plovila. Rekreativne dozvole kupuju se preko internet prodavnice Uprave ribarstva ili kod ovlašćenih prodavaca i turističkih agencija, a sportske izdaju klubovi učlanjeni u HSSRM i HSSRM putem interneta, uz važeću člansku kartu. Djeca mlađa od 14 godina smiju bez dozvole loviti odmetom sa jednim povrazom, sa štapom ili bez njega.
Za 2026. dnevna dozvola iznosi 10,00 €, trodnevna 25,00 €, a sedmodnevna 45,00 €; godišnja rekreativna za osobe od 18 do 65 godina iznosi 66,36 €. Tokom 2025. dnevna je iznosila 7,96 €, trodnevna 19,91 €, sedmodnevna 39,82 €, a godišnja rekreativna za isti uzrast 66,36 €. Cjenovnik za 2025/2026. predviđa godišnju sportsku dozvolu od 46,45 € i obaveznu člansku kartu za punoljetne od 10,00 €, ukupno 56,45 €. Za penzionere i starije od 65 godina cijena sa članarinom je 17,96 €. Posebne dozvole kupuju se uz godišnju: za 2025. naknada za parangal i vrše iznosila je 26,54 €, a za osti i feral 13,27 €.
Noćni ribolov udičarskim alatima, uključujući odmet, surfcasting i lov sa mola ili obale, dozvoljen je i uobičajen. Prema opštim pravilima Hrvatske, ribolov podvodnom puškom dozvoljen je samo od izlaska do zalaska sunca.
Pravila za 2026. zabranjuju borbene stolice i privlačenje velike ribe držačima pričvršćenim za trup broda. Ribolov uz vještačku rasvjetu dozvoljen je samo uz posebnu dozvolu za osti ili ribolov kukom za glavonošce, uz ograničenje po plovilu od 40 W za klasičnu sijalicu, 30 W za halogenu ili 10 W za LED rasvjetu. Plavoperajna tuna i iglun smiju se loviti isključivo metodom „ulovi i pusti“.
Lovostaj za 2026. traje za kirnje od 1. jula do 31. avgusta, a za kavalu od 15. maja do 15. jula. Jastog i hlap zaštićeni su od 1. septembra do 5. maja, a lampuga od 1. januara do 14. avgusta.
Dnevno je prema pravilima za 2026. dozvoljeno zadržati do 5 kg ribe i morskih organizama po ribolovcu, uz prekoračenje za težinu jednog primjerka ribe kojim se prelazi taj limit. Zubatac, brancin, orada, šarag, palamida i kovač moraju se označiti odsijecanjem donjeg dijela repne peraje odmah nakon ulova, najkasnije prije napuštanja mjesta ribolova.
Najmanje mjere za 2026. iznose 20 cm za oradu, 25 cm za brancina i škrpinu, 30 cm za zubatca i kavalu, te 35 cm za gofa i jegulju. Palamida mora imati najmanje 40 cm, a kirnje 45 cm. Za arbuna je mjera 15 cm, za fratra i kantara 18 cm, a za inćuna 9 cm; hobotnica mora imati najmanje 1 kg. Nedovoljno veliki primjerci moraju se odmah vratiti u more nepovrijeđeni.