Sabljarka živi prvenstveno na otvorenom moru, a u Jadranu se traži izvan zaklonjenih priobalnih voda. Noću često prilazi površinskim slojevima, dok se danju uglavnom zadržava dublje. Najčešće se lovi prirodnim mamcima, naročito celom lignjom ili komadom masne morske ribe. Uspeh više zavisi od pronalaženja njenog sloja kretanja i plena nego od samog izbora mamca.
Ukratko
- Tipična težina
- 20–80 kg
- Rekord
- 536,2 kg
Kako prepoznati
- Gornja vilica produžena je u dug, spljošten mač sa oštrim ivicama.
- Telo je izduženo i snažno, tamno po leđima, a srebrnasto i svetlije prema trbuhu.
- Prednji deo leđnog peraja visok je i srpast, a rep izrazito polumesečast.
- Odrasla riba ima glatku kožu bez ljusaka i nema trbušna peraja.
- Oči su velike, a donja vilica znatno kraća od gornje.
Kako loviti
Najprimereniji su ribolov prirodnim mamcima i dubinski ribolov iz plovila. Noću se mamac može ponuditi u višim slojevima, uz kontrolisano zanošenje, dok se danju traži dublje i pribor prilagođava struji. Mamac treba da stoji prirodno, bez uvrtanja, a dubinu ponude valja menjati prema uslovima i prisustvu plena. Potrebni su snažan pribor, pouzdana kočnica i predvez otporan na habanje. Tokom borbe održava se ravnomeran pritisak, bez naglih trzaja.
Na šta loviti
Cela lignja je naročito dobar izbor jer odgovara prirodnoj ishrani sabljarke i može se postaviti tako da zadrži uverljiv oblik. Koriste se i cele manje morske ribe ili čvrsti komadi masnog ribljeg mesa, koji daju mirisni trag. Mamac treba da bude svež i dobro pričvršćen, ali ne toliko stegnut da izgubi prirodan položaj. Kod dužeg spuštanja posebno je važno da se ne okreće i ne mrsi predvez.
Gde loviti
Traži se na otvorenom moru, uz rubove podmorskih padina, izražene promene reljefa i mesta gde se zadržava njen plen. U Hrvatskoj su za takvu potragu relevantne otvorene vode oko Lastovaca i spoljašnji prilazi Hvarskom kanalu. U Crnoj Gori odgovarajući prostor predstavljaju otvorene vode ispred Barske i Budvanske rivijere. Prisustvo sabljarke je promenljivo: samo ime zaliva ili kanala nije dovoljno da bi mesto bilo dobar izbor, naročito u njegovom plitkom i zaklonjenom delu.
U kuhinji
Meso sabljarke je čvrsto, blagog ukusa i pogodno za pripremu u odrescima. Ceni se zato što zadržava oblik na roštilju i u tiganju, a nema mnoštvo sitnih kostiju. Priprema nije zahtevna, ali predugo pečenje lako isušuje meso. Dovoljno je jednostavno začinjavanje, uz malo ulja i limuna, kako bi prirodan ukus ostao u prvom planu.
O ribi
Sabljarka je rasprostranjena u toplim i umereno toplim morima. Nije vezana za stalno skrovište ili mali deo obale: njena kretanja prate raspored hrane i promene uslova u moru. Zbog toga se susreti sa njom mogu znatno razlikovati tokom godine, čak i u oblastima u kojima je redovno prisutna.
Sablja nije samo upečatljiv ukras. Bočnim pokretima njome udara i povređuje plen, koji zatim uzima ustima. Odrasle jedinke uglavnom love samostalno, a obilje hrane može ih privremeno okupiti u istoj oblasti bez stvaranja čvrstog jata.
Sabljarka ima posebno tkivo uz oči koje zagreva oči i mozak. To joj pomaže da zadrži dobru sposobnost opažanja pri prelasku u hladnije slojeve mora. Ostatak tela nije na isti način zagrejan, pa je pogrešno zamišljati je kao ribu koja održava stalnu temperaturu celog tela.
Razmnožava se u toplijim morskim oblastima, ispuštajući ikru i mleč u otvorenu vodu. Ikra i rani razvojni stadijumi lebde u moru. Mlade jedinke izgledom se razlikuju od odraslih: imaju zube i ljuske, a prepoznatljive osobine odrasle sabljarke nastaju tokom rasta.
Vode u kojima se nalazi
- Barska rivijera (Crna Gora)
- Bokokotorski zaliv (Crna Gora)
- Brački kanal (Hrvatska)
- Budvanska rivijera (Crna Gora)
- Budvanski zaliv (Crna Gora)
- Hvarski kanal (Hrvatska)
- Katič (Crna Gora)
- Lastovci (Hrvatska)
- Otok Murter (Hrvatska)
- Šibenska rivijera (Hrvatska)
- Šoltanski kanal (Hrvatska)
- Zadarska rivijera (Hrvatska)