Hvarski kanal je morska voda u Hrvatskoj, između Hvara, Brača i Makarskog primorja. Peca se sa obale, molova i iz plovila; prema starijim pravilima potrebna je dozvola. Među ribama koje se ovdje love su orada, zubatac, gof i brancin.
O vodi
Hvarski kanal pruža se uz Hvar, Brač i Makarsko primorje. Obala se smjenjuje između stijena, plaža i uvala, pa pecaroš može da bira između ribolova s kopna i izlaska brodicom ili kajakom. Molovi u otočnim lukama i lučicama takođe se koriste za ribolov.
Dno je najdublje po sredini kanala i postepeno postaje pliće prema obalama. Najuži dio nalazi se između uvale Dračeva na Hvaru i rta Travna na Braču, gdje širina iznosi oko 2 nautičke milje. Prema starijim podacima, kanal je dug oko 50 km, a najveća dubina je od 73 do 87 m. Prema starijim podacima, dužina se kreće i od oko 35 do 45 nautičkih milja.
U poslovima zaštite životne sredine kanal se vodi kao tijelo priobalnih voda s oznakom JMO022. Ribarstvom upravlja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva preko Uprave ribarstva.
Ribe u vodi
Orada, poznata i kao komarča, zanimljiva je onome ko voli da postavi mamac na dno i sačeka ozbiljniji griz. Obično pretražuje mješovito dno i prelaze pijeska u kamen, a najbolje je ne zatezati na svaki sitan dodir. Brancin se često traži uz obalu, naročito u svitanje i pred sumrak; varalicu vrijedi voditi uz rubove zaklona i kroz nemirniju vodu.
Zubatac i gof su ribe zbog kojih se poseže za panulom i pouzdanim priborom. Zubatac se obično traži bliže dnu i podvodnim prelazima, dok gof prati jata sitne ribe i može da se podigne u više slojeve. Kod oba je važno da kočnica radi ravnomjerno i da se ribi ne ostavi prilika da ode u zaklon.
Uz kamen i pri dnu žive šarag i fratar, a tu su i kavala, kirnja i ugor. Arbun hranu traži pri dnu, pa mu mamac treba ponuditi nisko. Salpa i cipal pripadaju priobalnoj priči; za cipla su obično važniji sitan zalogaj i nenametljiva prezentacija nego grub pribor.
U kanalu su prisutne srdela i bugva, a u jata se okupljaju i šarun i skuša. Iglica se drži bliže površini, dok palamida i luc prate sitnu ribu. Na pučinskim rubovima žive iglun i tuna.
Lignja i sipa daju razlog da se pribor promijeni i poslije ribolova udicom. Lignja se obično traži u slabijem svjetlu, uz kontrolisano propadanje mamca, dok se sipa češće traži bliže dnu. Kod izvlačenja treba održavati ravnomjernu zategnutost, bez naglog cimanja.
Kako se peca
Sa stijena, plaža i obala uvala uz Hvar, Brač i Makarsko primorje peca se na dno, a koriste se i molovi u otočnim lukama i lučicama. Za orade i drugu bijelu ribu koristi se odmet s kliznim olovom, odnosno grunt. Klizno olovo dopušta ribi da ponese mamac uz manji otpor, pa sa kontrom ne treba žuriti.
Ribolov prirodnim mamcima obuhvata:
- živog morskog crva,
- komade ribe,
- srdelu. Za ciple se koriste hljeb i tijesto; mekši zalogaj i osjetljiviji pribor obično daju bolju kontrolu nad sitnim grizevima. Brancin se lovi varaličarenjem, voblerima i silikonskim varalicama. Sporije vođenje i kratke pauze često su korisniji od jednoličnog brzog povlačenja.
Iz brodice i kajaka uobičajen je ribolov uz odgovarajuću dozvolu. Kančenica služi za pridneni ribolov iz plovila, dok se površinska panula koristi za pelagične grabljivice. Dubinska panula namijenjena je zubacu i gofu, a za zubaca se koriste živa lignja i živa iglica. Pri radu uz dno važno je pratiti promjene dubine da se sistem ne vuče kroz zakačke.
Za lignje se koriste panula i lignjolov skosavicama, uključujući modele DTD i Rapala, kao i peškafondom. Mamac treba voditi uz kontrolisano spuštanje, jer se dodir često osjeti tek kao dodatna težina. Morski crvi love se trapulom, a podvodni ribolov obavlja se puškom na dah, u okviru posebnih uslova za taj način lova.
Pristup vodi
Mjestima za ribolov pripadaju obalne stijene, plaže i molovi u lukama i lučicama Hvara, Brača i Makarskog primorja. Na Braču se peca kod Bola i Sumartina, a na Hvaru kod Starog Grada, Jelse, Vrboske i Sućurja.
Veća naselja i luke Hvara i Brača imaju javne priveze, lučku infrastrukturu i priobalne puteve.
Pravila i dozvole
Za 2025. godinu dnevna dozvola koštala je 7,96 €, trodnevna 19,91 €, a sedmodnevna 39,82 €. Godišnja rekreacijska dozvola za punoljetne osobe od 18 do 65 godina koštala je 66,36 €. Za 2026. godinu dnevna dozvola košta 10 €, trodnevna 25 €, a sedmodnevna 45 €; godišnja rekreacijska za odrasle do 65 godina iznosi 66,36 €, a sportska 46,45 €.
Po ribolovcu dozvoljena su do 2 odmeta, do 2 kančenice i do 2 panule, kao i do 2 peškafonda odnosno povraza za glavonošce i do 2 trapule za velikog morskog crva. Štap i rola iz plovila dopušteni su za nosivosti manje od 30 lb; za teže alate i krupnu ribu potrebna je posebna dozvola. Do 2 podvodne puške dopuštene su isključivo uz sportsku dozvolu, za starije od 16 godina i za lov na dah. Za lov podvodnom puškom i pojedine alate s vještačkom rasvjetom propisani su poseban režim i dozvola.