Otok Murter u Hrvatskoj okružuje slano more sa stjenovitim obalama, uvalama i terenima za ribolov iz plovila prema Blitvenici. Prema starijim pravilima, peca se uz dozvolu i ograničenja u lukama, zonama marikulture i na kupalištima. Među lovinama su orada, brancin, lignja i plava tuna.
O vodi
More oko Murtera obuhvata stjenovitu obalu, zaklonjene uvale i otvorenije terene za izlazak plovilom. Prilazi vode kroz Murter, Betinu, Jezera i Tisno, kao i kroz uvale Slanica, Kosirina, Čigrađa, Podvrške i Lovišća. Pokretni drumski most u Tisnom povezuje otok s kopnom.
U uvali marine Jezera dubina je od 7 do 15 m. Morski i kopneni prostor otoka uključen je u ekološku mrežu Natura 2000 kroz područja „Murter“, „Murterski kanal“ i „Srednji kanal – Murtersko more“.
Akvatorijem upravlja Ministarstvo poljoprivrede preko Uprave ribarstva. Sportski ribolov na moru organizuje HSSRM, a u Jezerima djeluje ŠRD „Punta Rata“. Kod otočića Blitvenica, na području Jezerana, 2018. godine ulovljena je trofejna plava tuna mase 270 kg.
Ribe u vodi
Za priobalnog pecaroša među zanimljivim lovinama su orada, poznata i kao komarča, i brancin. Orada obično pretražuje dno na prelazima pijeska i kamena; mamac joj treba ponuditi mirno, uz strpljenje prije kontre. Brancin često prilazi plićaku pri slabijem svjetlu i uz uzburkano more, kada se može tražiti varalicom uz obalu.
Zubatac se obično traži uz kamenite padine i promjene dubine. Šarag i fratar drže se kamenitog dna, pa poslije griza treba spriječiti ribu da se zavuče u zaklon. Kantar i arbun zanimljivi su za pridneni ribolov, uz osjetljiv pribor koji jasno prenosi dodire mamca.
Kavala se rado zadržava uz kamenite zaklone i aktivnija je u sumrak i noću. Ovčica hranu traži po pjeskovitom dnu, gdje joj odgovara sitniji mamac na dnu. Ušata se može podići iznad dna, pa vrijedi mijenjati dubinu na kojoj se mamac nudi.
Cipal traži finiji predvez i nenametljivu prezentaciju, dok bukva može dobro da posluži za ribolov lakšim priborom. Iglica se traži bliže površini; šarun i palamida prate jata sitne ribe, pa je za njih važno pratiti kretanje hrane.
Na otvorenom moru love se plava tuna i sabljarka, odnosno iglun, a prisutni su i luc i lampuga. Za krupnu plavu ribu potreban je snažan, usklađen pribor i dovoljno prostora za zamaranje kapitalca. Lampuga se često zadržava uz plutajuće predmete i može dobro reagovati na pokretan mamac.
Lignja i sipa ciljaju se varalicama za glavonošce, a u ovom moru živi i hobotnica. Lignja često bolje radi pri slabijem svjetlu; kod sipe vrijedi voditi mamac bliže dnu, uz kratka podizanja i pauze.
Kako se peca
Sa stjenovite obale i iz uvala van zona kupanja peca se odmetom i teškim dubinskim ribolovom. Tako se ciljaju orada, kavala, šarag i ovčica, uz svježu srdelu ili velikog morskog crva. Za noćni pridneni ribolov naročito se koristi veliki morski crv. Na kamenitom terenu predvez treba redovno pregledati jer ga dodir s dnom lako ošteti.
S molova i riva može se pecati tamo gdje to lučki red dopušta, uz posebnu saglasnost lučkih vlasti za ribolov u lukama prema starijim pravilima. Ribolov plovkom, uz bolonjez štap, koristi se za sitniju plavu i bijelu ribu. Lakši sistem i postepeno podešavanje dubine pomažu da mamac ostane u sloju u kojem riba grize.
Iz usidrenog čamca ili drugog plovila kančanicom se love pridnene ribe, a kao mamac koristi se svježa srdela. Otežanje treba da drži sistem uz dno, ali da i dalje možeš jasno da osjetiš griz.
Lignjolov se radi sa obale i iz plovila, skosavicama i peškafondima, a cilj su lignja i sipa. Pri skosavanju smjenjuj kratka podizanja s pauzama; pri izvlačenju zadrži ravnomjernu zategnutost da se ulov ne otkači.
Za krupnu plavu ribu izlazi se na otvoreno more prema Blitvenici. Koriste se panulanje ili ribolov iz plovila prepuštenog struji uz primamljivanje svježom srdelom. Kod takvog ribolova pribor mora biti usklađen od udice do kočnice na mašinici, jer slab spoj najčešće popusti baš pod najvećim opterećenjem.
Pristup vodi
Automobilom se na otok dolazi preko pokretnog drumskog mosta u Tisnom. Moru se prilazi kroz Murter i Betinu, a zatim i kroz Jezera i Tisno. Prilazi postoje i kroz uvale Slanica i Kosirina, kroz Čigrađu i Podvrške te Lovišća.
Javna i naplatna parkirališta nalaze se u središtima Jezera, Murtera, Tisnog i Betine, kao i u zaleđu popularnih plaža i uvala. Za spuštanje i privez plovila postoje spustovi, rampe i prateća infrastruktura u marinama Jezera i Betina te u lučicama u Tisnom i Murteru.
Pravila i dozvole
Prema starijim opštim pravilima morskog ribolova u Hrvatskoj, za rekreativni i sportski ribolov potrebna je dozvola; mlađi od 14 godina izuzeti su samo kada love jednim povrazom, sa štapom ili bez njega. Dozvole se kupuju preko internet prodavnice Uprave ribarstva, u ispostavama Ministarstva ili kod ovlašćenih prodavaca. Sportske dozvole izdaju se članovima udruženja povezanih u HSSRM. Za 2026. godinu dnevna dozvola košta 10 EUR, trodnevna 25 EUR, a sedmodnevna 45 EUR, jednako za rekreativni i sportski ribolov. Godišnja dozvola za punoljetne osobe do 65 godina za 2026. iznosi 66,36 EUR za rekreativni, odnosno 46,45 EUR za sportski ribolov.
Noćni ribolov odmetom i kančenicom dozvoljen je sa obale i iz plovila. Za 2024./2026. godinu upotreba vještačke rasvjete zahtijeva posebnu dozvolu i dopuštena je samo za ribolov ostima ili povrazima s kukom za glavonošce, uz najviše 40 W za klasičnu sijalicu, 30 W za halogenu i 10 W za LED.
Za 2023./2024. godinu lovostaj za kavalu traje od 15. maja do 15. jula, a za kirnje od 1. jula do 31. avgusta. Lampuga je u lovostaju od 1. januara do 14. avgusta, dok za jastoga i hlapa zabrana traje od 1. septembra do 5. maja.
Dnevno je dozvoljeno zadržati do 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu; granica se smije prekoračiti samo za masu jednog primjerka kojim se prelazi dozvoljena masa. Za 2024./2026. godinu sakupljanje živih školjkaša i puževa ograničeno je na 2 kg dnevno, osim dagnji kojih je dozvoljeno do 5 kg dnevno.
Najmanje lovne mjere za 2023./2024. godinu iznose 20 cm za oradu i 25 cm za brancina; za zubaca je mjera 30 cm, za gofa 35 cm, a za palamidu 40 cm. Škrpina ima najmanju mjeru 25 cm, arbun 15 cm, dok fratar i kantar imaju po 18 cm. Za batoglavca važi 17 cm, za kavalu 30 cm, a za kirnje 45 cm. Inćun ima najmanju mjeru 9 cm, jegulja 35 cm, hobotnica 1 kg, a iglun 11,4 kg ili 100 cm. Nedozreli primjerci moraju se odmah živi i neoštećeni vratiti u more.