Srednji kanal je morski prolaz u Hrvatskoj, u oblasti srednje Dalmacije, između Dugog otoka i Kornata te ostrva prema zadarskoj strani. Peca se sa obale i plovila, uz dozvolu prema pravilima za 2026. godinu. Među ciljanim vrstama su zubatac, lignja, kanjac i arbun.
O vodi
Srednji kanal pripada unutrašnjem ribolovnom moru Hrvatske i pruža se u smjeru sjeverozapad–jugoistok. Na jugozapadu ga omeđuju Dugi otok i Kornati, a na sjeveroistoku Rivanj, Sestrunj, Ugljan i Pašman. Dug je oko 25 morskih milja, širok od 1 do 5 morskih milja, dok širina na liniji Lavdara–Pašman iznosi od 7 do 8 km. More dostiže dubinu od 70 m, pa se ribolov sa plovila odvija i nad znatno dubljom vodom nego uz obalne uvale i rtove.
Kanal je obuhvaćen područjem ekološke mreže Natura 2000 „Srednji kanal – Murtersko more“, sa planom upravljanja donesenim 2023. godine. Očuvanje je usmjereno na dobrog dupina, morske grebene i morske špilje. Grebeni, brakovi i otvoreni dijelovi kanala ujedno su mjesta ribolova sa plovila, dok se sa obale peca u uvalama i na rtovima.
U akvatoriju, naročito uz Pašman, nalaze se koncesijska kavezna uzgajališta orade i brancina. U okolnim uvalama postoje manja ostrvska pristaništa, među njima i ono u uvali Hiljača/Pristanišće. Prema starijim podacima, u određenim dijelovima kanala postoje navigacione zabrane za teretne brodove i prevoz opasnih materija. Upravljanje ribolovnim morem u nadležnosti je Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske.
Ribe u vodi
Zubatac je jedna od ciljanih vrsta Srednjeg kanala. Obično ga vrijedi tražiti uz kamenito dno, rubove grebena i promjene dubine, naročito u svitanje i predveče. To je snažan grabljivac: pouzdan predvez i dobro podešena kočnica važniji su od žurbe kad riba povuče. Lignja se često traži pri slabijem svjetlu, uz prelaze između različitih vrsta dna; pri izvlačenju je bolje održavati ravnomjeran pritisak nego naglo kontrirati.
Kanjac i arbun ciljaju se priborom koji mamac spušta blizu dna. Kanjac se obično drži kamenitih zaklona, a arbun rado pretražuje pjeskovito i mješovito dno. Kad sitno grize, osjetljiv vrh i zategnuta struna pomažu da se ugriz razlikuje od dodira olova sa dnom.
Brancin, poznat i kao lubin, često koristi zaklon, strujanje i slabiju vidljivost da priđe plijenu. Orada, odnosno komarča, hranu uzima pri dnu; pecarošu koristi strpljenje jer prvi dodir mamca ne mora biti trenutak za kontru. Pic, šarag i fratar takođe žive u kanalu.
U dubljem ribljem svijetu kanala su oslić i ugotica, a tu žive i ovčica, skuša i cipal. Kamenita staništa odgovaraju vrsti škrpina, kod koje pri rukovanju treba paziti na bodlje. Srdela pripada maloj plavoj ribi, a prisutne su i hrskavičnjače, zajednički zvane landovina.
Riba lav, poznata i kao paun, prisutna je u području kao invazivna tropska vrsta. Njene otrovne bodlje zahtijevaju naročit oprez pri skidanju sa udice i rukovanju ulovom.
Kako se peca
Sa obale se peca u uvalama i na rtovima, a povraz sa obale koristi se za lov kanjca i arbuna. Mamac treba držati blizu dna, uz olovo prilagođeno dubini i strujanju. Komadić lignje može poslužiti kao mamac, a predug predvez na neravnom dnu lakše se zapetlja ili zakači.
Sa plovila se lovi na morskim grebenima, brakovima i otvorenim dijelovima kanala. Panula, odnosno povlačni povraz, najpopularnija je tehnika za lov zubaca. Pri takvom ribolovu važno je pratiti promjene dubine i držati mamac u željenom sloju, bez stalnog zapinjanja za dno.
Skosavica se koristi za lov lignji. Kratke pokrete treba smjenjivati sa zastojima i kontrolisanim propadanjem, jer lignja često prihvati varalicu upravo u pauzi. Za kanjca i arbuna sa broda koristi se kančanica, koju pecaroši zovu i kanjčanica; osjetljiv pribor olakšava praćenje sitnih udaraca pri dnu.
Parangali i vrše pripadaju tradicionalnim ili privrednim alatima koji se koriste u ovom području.
Pristup vodi
Plovilom se iz zadarskog akvatorija i Zadarskog kanala prilazi kroz Mali Ždrelac. Drugi morski prilaz vodi kroz prolaz Proversa Vela.
Obalni pristup vezan je za Ugljan i Pašman, zatim za Iž i Ravu, kao i za obale Dugog otoka i Žuta.
Pravila i dozvole
Cijene za 2026. godinu iznose 10 € za dnevnu, 25 € za trodnevnu i 45 € za sedmodnevnu dozvolu. Za punoljetne osobe do 65 godina godišnja rekreacijska dozvola košta 66,36 €, a godišnja sportska 46,45 €, uz članarinu HSSRM-u od 10 € i članarinu matičnom klubu; ove godišnje cijene odnose se na 2025. i 2026. godinu. Za penzionere i osobe starije od 65 godina cijene iz 2025. godine iznose 13,27 € za godišnju rekreacijsku i 7,96 € za sportsku dozvolu, uz članarine za sportsku.
Za privredni ribolov male plave ribe plivaricom u Srednjem kanalu tokom 2026. godine važe vremensko-prostorna ograničenja i zabrane. Prema starijim pravilima, kočarenje u IX. rajonu dopušteno je samo od 15. septembra do 1. maja, za ograničen broj brodova. Za zubaca i oradu obavezno je poštovanje najmanjih lovnih mjera.
Dnevno je po ribolovcu dopušteno do 5 kg riba i drugih morskih organizama, uz prekoračenje za masu jedne ribe ili drugog organizma kojim se granica prelazi, prema pravilima za 2026. godinu. Najmanja lovna dužina brancina prema pravilu iz 2023. godine iznosi 25 cm.