Murterski kanal je morska voda u Hrvatskoj, u oblasti Šibensko-kninske županije, uz Tisno, Betinu i Jezera. Peca se sa obale, gatova i iz brodice; prema starijim pravilima potrebna je dozvola. Među ribama koje se ovdje love su orada, brancin, zubatac i šarag.
O vodi
Murterski kanal pruža se uz Tisno, Betinu i Jezera, između kopnene i ostrvske obale. Sa obale i vanjskih dijelova kamenih gatova i molova može se pecati u naseljima, dok brodica otvara i dublje dijelove kanala. Široki jugoistočni dio doseže dubinu od 40 metara, a pliće uvale i prilazi imaju od 2 do 4 metra vode.
Najuži dio kanala nalazi se kod Tisna, gdje ga premošćuje pokretni most dug 37,5 metara. Ispod mosta dubina je oko 2,4 metra. Tu pri određenim vjetrovima morske struje dostižu 4 čvora, pa ribolov iz brodice traži naročitu pažnju zbog struje i plovnog puta. Širina kanala doseže 1 morsku milju, a prema starijim podacima dužina mu je oko 8 morskih milja.
Kanal pripada ekološkoj mreži Natura 2000, pod oznakom HR3000445, radi očuvanja vrsta i stanišnih tipova, naročito grebena i livada posidonije. Prema starijim podacima, površina tog zaštićenog područja iznosi od 595,94 do 596,01 ha. Njime na regionalnom nivou upravlja Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije.
Ribe u vodi
Orada, koju pecaroši zovu i komarča ili podlanica, živi u kanalu i neposrednom akvatoriju. Za nju se obično traže prelazi tvrdog i pjeskovitog dna, gdje može da skuplja školjke i rakove. Najčešće se čeka na dnu, uz strpljenje poslije prvog dodira mamca. Brancin, odnosno lubin, zanimljiv je onome ko voli da pretražuje vodu: obično se približava obali pri slabijem svjetlu, a promjena brzine vođenja varalice često vrijedi više od stalnog mijenjanja mamca.
Zubatac je lovina za snažniji pribor i pažljivo vođen mamac uz dno; uobičajeno se traži uz kamenite prelaze i izražen reljef. Šarag se rado drži zaklona uz kamen, pa pri kačenju treba spriječiti da se odmah zavuče. U kanalu i neposrednom akvatoriju žive i pic i ušata, dok se uz pridneni ribolov mogu tražiti arbun i kantar.
Među usnačama su lumbrak i martinka, a toj porodici pripadaju i hinac dugoprugac, hinac sivi i dugonoska. Sitniji prirodni mamac uz kamenito dno uobičajen je način da se ove ribe zakače, ali pribor treba voditi pažljivo zbog zapinjanja.
Od glavonožaca ovdje se love lignja, hobotnica i sipa. Sipa je cilj lova u hladnijim mjesecima. Kod lova lignje korisno je mijenjati dubinu i ritam povlačenja dok se ne pronađe sloj u kojem napada, a pri izvlačenju treba održavati ravnomjerno zategnut najlon.
Kako se peca
Sa morske obale i vanjskih dijelova kamenih gatova i molova peca se odmetom, najčešće na dnu s kliznim olovom za oradu. Takav sistem omogućava da riba uzme mamac bez velikog početnog otpora. Ribolov plovkom primjenjuje se za pridnene i priobalne vrste; dubinu treba podesiti tako da mamac ostane u željenom sloju, a ne da ga struja stalno podiže.
Varaličarenje za brancina izvodi se sa obale ili iz plovila. Pri slabijem svjetlu vrijedi pretražiti vodu uz obalu i mijenjati tempo vođenja. Iz usidrene brodice koristi se kančenica za pridnenu bijelu ribu, dok se panula primjenjuje za krupnije grabljivice. Kod pokretnog mosta u Tisnom treba ostaviti slobodan plovni put i računati na jake struje.
Ribolov prirodnim mamcima obuhvata žive mamce, školjkaše i komade ribe. Za udicu se koriste veliki morski crv i bibi, kao i morski rakovi. Dagnje i ostali školjkaši pogodni su za pridneni ribolov, a koriste se i komadi srdela i komadi lignje. Živa iglica namijenjena je lovu grabljivica.
Lignjolov dolazi do izražaja u hladnijim mjesecima, kada se peškafondo i panula koriste za lignje i sipe. Pri radu uz dno treba održavati kontakt s priborom i povlačiti odmjereno, bez naglog trzanja pri izvlačenju.
Pristup vodi
Prema starijim podacima, obali kanala pristupa se sa kopnene i ostrvske strane preko Tisna, Betine i Jezera. U naseljima se za ribolov koriste vanjski dijelovi kamenih gatova i molova.
U priobalnim naseljima postoje uređena parkirališta, a parking u luci Betina ima kapacitet od 100 vozila. Porinuće i izvlačenje brodova omogućavaju navozi i dizalice u lukama i marinama, uključujući Marinu Betina u uvali Zdraće.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima morskog ribolova u Hrvatskoj, za sportski i rekreativni ribolov potrebna je dozvola i sa obale i iz plovila. Dozvole se kupuju putem internet stranice Uprave ribarstva i ovlašćenih platformi, u ispostavama Uprave ribarstva, uključujući Šibenik, te kod ovlašćenih prodavaca; sportske dozvole dostupne su i u klubovima članicama HSSRM-a. Prema pravilniku iz 2026. godine, djeca do 14 godina mogu loviti odmetom s jednim povrazom bez dozvole.
U 2026. godini jednodnevna dozvola košta 10,00 €, trodnevna 25,00 €, a sedmodnevna 45,00 €. Za 2025. godinu te cijene iznosile su 7,96 €, 19,91 € i 39,82 €. Godišnja rekreativna dozvola za 2025. koštala je 66,36 € za punoljetne osobe do 65 godina, odnosno 13,27 € za mlađe od 18 i starije od 65 godina. Dozvola za 150 dana u 2025. za odrasle do 65 godina koštala je 99,54 € za rekreativni, odnosno 79,63 € za sportski ribolov, uz plaćanje članarine HSSRM-u.
Godišnja sportska dozvola za punoljetne osobe do 65 godina i u 2025. i u 2026. košta 46,45 €, odnosno 56,45 € sa godišnjom članarinom HSSRM-a. Za mlađe od 18 i starije od 65 godina cijena sportske dozvole u 2025. bila je 17,96 € uz članarinu.
U Murterskom kanalu zabranjeno je sidrenje na staništima posidonije, a prostornim planovima predviđeno je regulisanje ribolova povlačnim alatima, odnosno koćama, radi zaštite morskih staništa. Po opštim pravilima morskog ribolova, podvodna puška dozvoljena je samo u sportskom ribolovu, uz važeću sportsku dozvolu i bez ronilačkih aparata. Noćni ribolov udičarskim alatima dozvoljen je sa obale i iz brodice.
Prema pravilima iz 2026, upotreba vještačke rasvjete zahtijeva posebnu dozvolu i dozvoljena je samo uz osti ili povraze s kukom za lov glavonožaca. Najveća snaga je 40 W za sijalicu sa žarnom niti, 30 W za halogenu i 10 W za LED; isto ograničenje rasvjete važilo je i prema pravilima iz 2017. godine.
Prema opštim pravilima iz 2017. godine, trajno je zabranjen lov drozga, jastoga i raroga. Lovostaj za kirnju traje od 1. jula do 31. avgusta, za kavala od 15. maja do 15. jula, a za rakovicu od 1. juna do 30. novembra. Najmanja lovna mjera za gofa, kirnju i palamidu iznosi 45 cm, a za hobotnicu 1 kg.