Barska rivijera u Crnoj Gori obuhvata oko 46 km morske obale, od Čanja do Utjehe. Peca se sa obale i iz čamca uz dozvolu, dok prema starijim pravilima važe zabrane u operativnim zonama Luke Bar i posebna zaštita oko Čanja i Maljevika. Među glavnim ribama su orada, brancin, zubatac i gof.
O vodi
Barska rivijera smjenjuje stijene, prirodne uvale, plaže i gradske molove, pa se karakter ribolova mijenja duž obale. Od ukupno oko 46 km obale, plaže zauzimaju 9 km. Ribolovne tačke protežu se od Čanja preko Sutomora, Šušnja i barske gradske zone do Volujice, Dobre Vode i Utjehe. Sa plaža se peca van kupališne sezone, dok se iz čamca izlazi i u priobalje i na otvoreno more. Prema starijim podacima, more ispred Bara doseže dubinu od 430 m.
Sjeverozapadni dio primorja, od Čanja i Maljevika prema Petrovcu, obuhvata Park prirode „Katič“, proglašen 2021. godine radi očuvanja livada morske trave Posidonia oceanica i koraligenih biocenoza. Cijeli park zauzima oko 2.744 hektara. Na jugoistočnom rubu barske obale, prema Ulcinju, počinje Park prirode „Stari Ulcinj“, takođe proglašen 2021. godine.
Marina Bar ima usluge priveza, spuštanja i podizanja plovila, a iz nje polaze organizovani ribolovni izleti. Do obale se dolazi Jadranskom magistralom i gradskim saobraćajnicama, što omogućava prilaz različitim dijelovima rivijere.
Na ponti Volujice u julu 2025. godine ulovljen je gof od preko 30 kg, podvodnom puškom na čeku. U obližnjim vodama ulovljena je tabinja od 3,45 kg na kančanicu, a redovno se love i kapitalne orade teške oko 5 kg.
Ribe u vodi
Orada, poznata i kao komarča, i brancin, odnosno lubin, među glavnim su metama obalnog pecaroša. Orada obično pretražuje dno na prelazima pijeska i kamena; pri grizu joj ne treba žuriti s kontrom. Brancin rado prilazi plićaku pri slabijem svjetlu i uz uzburkanu vodu, a varalicu vrijedi voditi uz samu ivicu zaklona.
Zubatac i gof traže snažniji pribor i pouzdanu kočnicu, jer poslije kačenja brzo kreću prema zaklonu ili u snažan bijeg. Zubatac se obično traži uz kamenite prelome dna, a gof oko grebena i tamo gdje se okuplja sitna riba. Škarpina se drži kamenitog dna, pa mamac treba ponuditi blizu zaklona, uz pažljivo izvlačenje da sistem ne zapne.
Palamida, plavorepa tuna, sabljarka i lampuga pripadaju lovini otvorenijeg mora. Kod ovih grabljivica korisnije je pratiti kretanje sitne ribe nego uporno ostajati na praznom potezu. Iglica se može tražiti bliže površini, dok šnjur i skuša često idu u jatima.
Uz dno se love arbun, fratar, kantar i šarug. Salpa, koju zovu i sopa, bukva i cipal, odnosno cipol, takođe su dio ribljeg svijeta rivijere. Tabinja i ugor, poznat i kao gruj, dopunjuju lovinu kamenitih terena; za takva mjesta pecaroš računa na mogućnost kačenja pribora.
Lignje, sipe i hobotnice su glavonošci prisutni u barskom akvatorijumu. Za lignje su sumrak i svitanje često zahvalni termini, a kod lova skosavicom važno je održavati kontakt s mamcem i izvlačiti ravnomjerno, bez naglog cimanja.
Kako se peca
Sa obale se peca sa stijena, iz prirodnih uvala i sa plaža van kupališne sezone. U gradu se koriste molovi, pristani Marine Bar i spoljni lukobran, izvan zatvorenih industrijskih i lučkih terminala. Dubinski ribolov sa obale oslanja se na teške olovne sisteme koji drže mamac na dnu. Koriste se morski crv i koreano, a svježa srdela stavlja se cijela ili u komadima. Dagnje, račići i lignja takođe su mamci za ovu vrstu pecanja; težinu olova treba prilagoditi talasu i strujanju, tako da sistem ne šeta po dnu.
Ribolov na plovak uz obalu i pristane namijenjen je prije svega lovu cipla i bukve. Hljeb, pasta i tijesto nude se na sitnijoj udici, uz pažljivo podešenu dubinu. Kad riba uzima oprezno, osjetljiv plovak i mirno ponuđen mamac pomažu da se griz lakše pročita.
Varaličarenje sa stijena i lukobrana usmjereno je na brancina, iglicu i plavu ribu. Vobleri, silikonske varalice i metalni jigovi pokrivaju različite slojeve vode. Brancina obično vrijedi tražiti uz zaklon u svitanje ili sumrak, uz promjene brzine vođenja umjesto stalno jednakog povlačenja.
Lignjolov sa obale radi se skosavicama, dok se iz čamca lignje love peškafondom i panulom. Skosavice i peškafonda koriste se i u lovu sipa. Poslije kratkog podizanja mamca treba pustiti da ponovo tone uz kontrolisanu strunu, jer se prihvat često osjeti baš u propadanju.
Iz čamca ili barke peca se u priobalju i na otvorenom moru, a iz barske marine dostupni su i organizovani ribolovni izleti. Kančanica je ribolov na dnu, za bijelu ribu i tabinju, uz svježu srdelu kao mamac. Kratak, odmjeren pokret pri provjeri mamca pomaže da se osjeti griz bez nepotrebnog povlačenja sistema kroz kamen.
Panula se koristi za gofa, zubaca i palamidu, uz vobler ili živi mamac: cipal i iglica koriste se kao riba-mamac, a živa lignja kao glavonožac. Iz čamca se primjenjuje i vertikalni džiging. Na otvorenom moru krupna pelagična riba lovi se u zanošenju i panulanjem; pri takvom ribolovu važni su usklađen pribor i pravilno podešena kočnica.
Pristup vodi
Automobilom se obali prilazi Jadranskom magistralom i gradskim saobraćajnicama. Gradska i plažna parkirališta dostupna su kod šetališta na Topolici, marine i lučkog kompleksa, kao i u Sutomoru i Šušnju.
Obalne tačke za pecanje obuhvataju:
- uvalu Čanj,
- Sutomore,
- Šušanj,
- barsku gradsku zonu.
Dalje su rt i grebeni Volujica, Dobra Voda sa Velikim Pijeskom i Utjeha.
U Baru se peca sa gradskih molova, pristana Marine Bar i spoljnog lukobrana, van zatvorenih industrijskih i lučkih terminala. Marina Bar obezbjeđuje privez, spuštanje i podizanje plovila.
Pravila i dozvole
Za sportsko-rekreativni ribolov u Crnoj Gori sa obale, stijena i iz plovila potrebna je dozvola prema pravilima za 2025. i 2026. godinu. Elektronske dozvole sa QR i PIN kodom izdaje resorno ministarstvo, a prodaju ih ovlašćeni sportsko-ribolovni klubovi, uključujući SRD „Sipa“ u Baru, ronilački klubovi za podvodni ribolov i nacionalni savez. Djeca mlađa od 14 godina oslobođena su naknade, ali moraju pecati uz nadzor odraslih. Prema cjenovniku iz juna 2026, dnevna dozvola košta 5,00 €, višednevna do 30 dana 30,00 €, a godišnja 50,00 €. Dnevna dozvola za ribolov na veliku ribu iznosi 30,00 €, a za podvodni ribolov 20,00 €.
Prema starijim cjenovnicima i pravilima, dozvola do 5 dana koštala je 10,00 €, do 10 dana 15,00 €, a godišnja 30,00 € uz 5,00 € klupske članarine; godišnja za podvodni ribolov iznosila je 40,00 €. Zabranjen je ribolov u operativnim lučkim zonama međunarodnog saobraćaja Luke Bar. U dijelu akvatorijuma oko Čanja i Maljevika, unutar Parka prirode „Katič“, važe posebne zone zaštite i zabrane devastacije staništa. Lov pojedinih morskih vrsta zabranjen je tokom perioda mrijesta obuhvaćenih lovostajem. Noćni ribolov sa obale i iz čamca dozvoljen je određenim udičarskim alatima, uključujući povraze sa skosavicom za lignje uz vještačko svjetlo do 400 kandela. Podvodni ribolov puškom dozvoljen je samo danju, na dah i punoljetnim licima, a zabranjen od zalaska do izlaska sunca. Primjerci ispod propisane minimalne lovne mjere moraju se odmah vratiti u more neozlijeđeni. Ulov se ne smije prodavati niti stavljati u promet. Zadržanim primjercima odmah po vađenju mora se odsjeći donji dio repnog peraja pod uglom od 15 stepeni, a glavonošcima zarezati glava između očiju; obavezno je i vođenje elektronske evidencije ulova.
Prema pravilima za 2025. i 2026. godinu trajno su zabranjeni ulov, zadržavanje i promet morskog konjića, plemenite periske, crvenog korala, morskih kornjača, delfina, kitova i pojedinih morskih pasa, uključujući psa čekićara i veliku bijelu ajkulu. Prema pravilima za 2026. zabranjeni su mreže, parangali, eksplozivi, hemijska sredstva, osti sa vještačkim dnom sa staklom, dronovi, naprave na daljinsko upravljanje i električne mašinice snage preko 800 W. Dnevni ulov prema pravilima za 2025. i 2026. ograničen je na 5 kg ribe i drugih morskih organizama, uz mogućnost zadržavanja jedne ribe kojom se taj limit premašuje; izuzetak su zvanična sportska takmičenja.