Šibenska rivijera u Hrvatskoj obuhvata slano more uz priobalna mjesta i ostrva šibenskog arhipelaga. Peca se sa obale i iz plovila, uz odgovarajuću dozvolu i izvan zabranjenih zona. Među ribama za koje se ovdje sprema pribor su orada, brancin, zubatac i šarag.
O vodi
Šibenska rivijera obuhvata morski akvatorij oko Vodica, Pirovca, Tribunja, Jadrije, Brodarice, Primoštena i Rogoznice, kao i ostrva šibenskog arhipelaga. Obala, spoljašnje strane molova i lukobrana na dozvoljenim mjestima, te more dostupno čamcem ili brodicom daju različite mogućnosti za pecanje. U lučkim i navigacijskim zonama izbor mjesta zavisi od lokalnih zabrana.
U zaljevima i priobalnim plićacima dubine su od 3 do 15 metara, dok u spoljašnjim kanalima i prema otvorenom arhipelagu prelaze 50 do 70 metara. Kanal sv. Ante ima prosječne dubine oko 20 do 40 metara, a pojedina mjesta dostižu 42 metra. Za pecaroša to znači veliku razliku između pribora za plićak i pribora kojim treba održati mamac pri dnu na otvorenijem moru.
Značajni krajobraz „Kanal – Luka“ zaštićen je od 1974. godine i obuhvata 1.196,77 ha. Uz njega je tvrđava sv. Nikole, dio UNESCO baštine. Susjedni značajni krajobraz „Donji tok rijeke Krke – Prokljansko jezero“ pod zaštitom je od 1968. godine.
Na čarterima i takmičenjima u šibenskom akvatoriju love se kapitalne tune mase od 100 do preko 160 kg. Takva riba traži sasvim drugačiju opremu i pripremu od obalnog pecanja.
Ribe u vodi
Orada, poznata i kao komarča, i brancin, odnosno lubin, zanimljivi su pecarošu koji bira obalni pribor. Orada obično traži hranu po dnu, naročito na prelazima pijeska, kamenja i školjkastog terena; strpljivo čekanje i pažljivo postavljen mamac često su važniji od čestog prebacivanja. Brancin rado prilazi plićaku u svitanje i sumrak, a za varaličara su zanimljivi rubovi pjene i mjesta gdje se skuplja sitna riba.
Zubatac je grabljivica koju obično treba tražiti uz podvodne prelome i kamenito dno. Panulom se mamac vodi blizu takvog terena, uz stalnu pažnju da pribor ne zakači. Šarag, fratar i pic vezuju se za kamenit teren, dok se arbun i špar često traže pridnenim priborom. U ovom moru žive i cipal, ugor i jegulja, kao i škarpina i oslić.
Palamida, luc i skuša zanimljivi su za ribolov pokretnih grabljivica, dok su iglica, srdela i inćun takođe dio ribljeg svijeta rivijere. Otvoreni dio arhipelaga stanište je plavoperajne tune, gofa i igluna. Pri potrazi za plavom ribom obično pomaže praćenje kretanja jata sitne ribe, umjesto dugog zadržavanja na praznom mjestu.
Lignja, sipa i hobotnica dopunjuju izbor lovine. Za lignju i sipu često vrijedi usporiti vođenje i ostaviti kratku pauzu poslije pokreta varalice; dodir može biti blag, pa osjetljiv vrh štapa pomaže da se na vrijeme primijeti.
Kako se peca
Sa obale se peca izvan zabranjenih lučkih i navigacijskih zona, a sa molova i lukobrana biraju se spoljašnje strane gdje propisi i oznake dopuštaju ribolov. Odmet i kančenica koriste se sa obale i iz brodice. Za orade se praktikuju pridneni ribolov na čekanje, daleki zabačaj i teški odmet; olovo treba da drži sistem na mjestu, a predvez da omogući prirodno ponašanje mamca.
Varaličarenje u plićacima usmjereno je na brancina, uz površinske varalice i voblere. Brzo povlačenje koristi se za krupniju plavu ribu, dok promjena brzine i kratke pauze često pomažu kada riba prati mamac bez napada. Koriste se i silikonske varalice i metalni džigovi. Zabrane u lučkim bazenima i marinama ostaju ograničenje pri izboru mjesta.
Panula iz plovila namijenjena je grabljivicama poput zubaca i gofa, sa živim ili vještačkim mamcem na povlačnom povrazu. U upotrebi su i perja za panulu. Vertikalni džiging i ribolov krupne ribe praktikuju se na pučini; pri vertikalnom vođenju važno je zadržati dobar kontakt s mamcem i pratiti njegovo propadanje.
Ribolov prirodnim mamcima uključuje morskog crva i bibi. Za pridneno pecanje koriste se dagnje, druge školjke i rakovi, a srdela se stavlja cijela, u komadima ili soljena. U upotrebi su i komadi svježe lignje, živa iglica i živi cipal. Mekši mamac treba pažljivo pričvrstiti da izdrži zabačaj, a da udica ostane slobodna.
Lov liganja i sipa obavlja se štapom sa obale, a iz brodice skosavicama i peškafondom. Lignjari i skosavice namijenjeni su glavonošcima. Pri izvlačenju treba održavati ravnomjernu zategnutost, bez grubog kontriranja i naglog popuštanja.
Pristup vodi
Pristupi obali nalaze se oko Vodica, Pirovca, Tribunja, Jadrije, Brodarice, Primoštena i Rogoznice, kao i na ostrvima šibenskog arhipelaga, izvan zabranjenih lučkih i navigacijskih zona. Sa spoljašnjih strana molova i lukobrana može se pecati gdje lučki propisi i oznake to ne zabranjuju.
Za spuštanje čamca postoje spustovi u komunalnim lukama i marinama u Vodicama, Tribunju, Primoštenu i Šibeniku. Među njima je i marina Kremik.
Pravila i dozvole
Prema opštem pravilu za Hrvatsku iz 2026. godine, za sportski i rekreativni ribolov sa obale ili iz plovila potrebna je dozvola. Izuzetak su osobe mlađe od 14 godina koje love odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega. Dozvole se kupuju elektronski preko službene stranice Uprave ribarstva, u područnim ispostavama Ministarstva, uključujući PJ Šibenik, i kod ovlašćenih ribolovačkih udruženja i klubova. Godišnje sportske dozvole izdaju klubovi članice HSSRM-a.
Za 2026. godinu dnevna dozvola iznosi 10,00 €, trodnevna 25,00 €, a sedmodnevna 45,00 €. Cijene za 2025. bile su 7,96 €, 19,91 € i 39,82 €. U obje godine godišnja rekreativna dozvola za punoljetne osobe do 65 godina iznosi 66,36 €, a osnovna godišnja sportska naknada 46,45 €, uz članarine. Za 2026. obavezna članarina HSSRM-u je 10,00 €, uz članarinu klubu, pa je ukupan sportski iznos oko 66,45 € do 67,06 €. Za penzionere i osobe starije od 65 godina u 2025. i 2026. rekreativna dozvola iznosi 13,27 €, a sportska 7,96 € plus članarine.
Lokalna zabrana iz 2025. obuhvata sav ribolov u Kanalu sv. Ante, s obje strane tjesnaca od Jadrije do Paklene, uključujući ribolov sa obale i podvodni ribolov, prvenstveno zbog sigurnosti plovidbe. Prema starijim pravilima, zabranjen je ribolov unutar lučkih bazena trgovačke luke Šibenik, u marinama i na udaljenosti manjoj od 300 metara od uzgajališta školjaka i riba; noćni ribolov udičarskim priborom je dozvoljen, a nedorasli primjerci moraju se odmah neozlijeđeni vratiti u more. Za posebne zone ušća Krke i rijeke Guduće te NP Kornati i NP Krka, prema pravilu iz 2020, potrebna su posebna odobrenja i dozvole javnih ustanova.
Prema pravilima za 2026, vještačka rasvjeta dopuštena je samo uz posebnu dozvolu pri ribolovu ostima ili povrazima s kukom za glavonošce. Najveća snaga po plovilu je 40 W za klasičnu sijalicu, 30 W za halogenu i 10 W za LED.
Lovostaj za 2026. za kavalu traje od 15. maja do 15. jula, a za kirnje od 1. jula do 31. avgusta. Za jastoga i hlapa traje od 1. septembra do 15. maja ili 5. maja, a za lampugu od 1. januara do 14. avgusta.
Dnevni ulov prema pravilu za 2026. ograničen je na 5 kg ribe i drugih morskih organizama po ribolovcu; dozvoljeno je prekoračenje za masu jedne ribe ili drugog organizma kojim se prelazi ta granica. Najmanje mjere za 2026. su 25 cm za brancina, 20 cm za oradu i 30 cm za zubaca. Za gofa je mjera 45 cm, a za palamidu 40 ili 45 cm. Fratar i pic imaju mjeru 18 cm, šarag 23 cm, špar 12 cm i arbun 15 cm. Za cipla glavaša i oslića mjera je 20 cm, za jegulju 35 cm, za škarpinu 25 ili 30 cm, a za kirnje 45 cm. Najmanja masa hobotnice je 1 kg.