Prokljansko jezero je bočata voda u Hrvatskoj, uz Bilice i Raslinu, sa plićim sjevernim i dubokim južnim dijelom. Peca se sa obale i iz čamca uz morsku ribolovnu dozvolu i prostorne zabrane. Među ribama su brancin, orada, cipli i jegulja.
- Veličina
-
Površina 1.156,8 ha Bočata voda
O vodi
Prokljansko, odnosno Prukljansko jezero, spaja karakter jezera sa morskim i estuarijskim živim svijetom. Površina mu je 1.156,8 ha, dok se procjene površine kreću od 11,1 do, prema starijim podacima, 11,7 km². Površina vode leži na 0,5 m nadmorske visine, ali je jezero kriptodepresija: dno mu se spušta znatno ispod nivoa mora.
Na sjeveru su dubine od 1 do 2 m, dok južni dio dostiže 25 m. Za pecaroša je to velika promjena karaktera vode: plitki dio traži tih prilaz i pažljivo zabacivanje, a na dubokoj vodi važnije je održati dobar dodir sa mamcem.
Akvatorij sjeverno od paralele rta Vukinac do Skradinskog mosta pripada ribolovnom moru. Upravljanje i nadzor obavlja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva preko Uprave ribarstva. Ribolovu se prilazi sa obala Bilica, uključujući Vrulje i Stubalj, iz Rasline te obližnjih Zatona i Skradina, a peca se i iz plovila. U naseljima postoje lokalni vezovi i lučice.
Jezero je uključeno u mrežu Natura 2000 kao HR2001019 Prokljansko jezero. Ušće Guduće zaštićeno je kao posebno stanište i mrijestilište, a sjeveroistočni dio prema Skradinskom mostu naslanja se na granice Nacionalnog parka Krka. Povremeno u jezero dolaze glavate želve i dobri dupini.
Na jezeru postoji i marikultura, sa kaveznim uzgojem orada i brancina. Uz ribu, u ovoj bočatoj vodi žive sipa i školjkaši.
Ribe u vodi
Brancin, poznat i kao lubin, zanimljiv je izbor za pecaroša koji voli da traži aktivnu ribu. Obično se kreće uz obalu, prelaze dubine i mjesta gdje se skuplja sitna riba, a zora, sumrak i slabije svjetlo često mu odgovaraju. Varalicu vrijedi voditi promjenljivim ritmom, sa kratkim zastojima, umjesto stalnim ravnomjernim povlačenjem.
Orada, odnosno komarča, najčešće se traži pri dnu, naročito uz prelaze između tvrđe podloge i pijeska. Kod nje ne treba žuriti sa kontrom čim prvi put pipne mamac. Cipli traže finiji pribor i nenametljivu prezentaciju, dok je jegulja, ovdje poznata i kao bižot, uglavnom aktivnija u sumrak i po mraku te hranu traži pri dnu.
U jezeru žive i ovčica, arbun i zubatac. Ovčicu i arbuna obično ima smisla tražiti mamcem uz dno, dok je za zubaca važan pažljivo odabran prelaz dubine i uvjerljivo vođenje mamca. Tu su i čokalica, poznata kao oliga ili gavun, te golac.
Glavočić vodenjak je zaštićena vrsta sitnog glavoča. Živi svijet jezera obuhvata i prukljansku sipu, dagnje, koje se lokalno zovu pidoće, kao i jakobove kapice i kamenice.
Kako se peca
Na Prokljanskom se peca i sa obale i iz čamca, odmetom i štapom. Pri ribolovu pri dnu težinu olova treba prilagoditi dubini i kretanju vode, tako da mamac ostane gdje je namijenjen, a da se griz ipak jasno prenese na pribor. Kančenica je takođe jedna od tehnika koje se ovdje koriste; spuštanje pribora bez naglih pokreta pomaže da se predvezi manje mrse.
Iz brodice se panulava na brancina varalicama za vuču. Kod panulavanja je korisno mijenjati brzinu i putanju vođenja, a pri prolasku preko prelaza dubine pratiti kako varalica radi i koliko se približava dnu.
Za ribolov prirodnim mamcima koriste se žive i mrtve ješke. Među njima su morski crv, lokalno zvan trapula, zatim čokalica i gavun; koriste se i papalina te komadići srdele. Veličinu udice treba uskladiti sa ješkom, uz slobodan vrh udice za sigurnije kačenje.
U sportskom ribolovu praktikuje se i podvodni ribolov, podvodnom puškom uz ronjenje na dah. Pri izboru mjesta za bilo koju tehniku treba poštovati zabranu ribolova u zaštićenom području Guduće i njenog ušća, kao i ograničenja uz uzgajališta.
Pristup vodi
Vodi se može prići sa obala Bilica i zaselaka Vrulje i Stubalj. Raslina je takođe mjesto pristupa sa obale.
Među naseljima iz kojih je moguć pristup vodi su i obližnji Zaton i Skradin.
Pravila i dozvole
Za ribolov je prema pravilima za 2026. potrebna sportska ili rekreativna dozvola za morski ribolov. Rekreativne dozvole kupuju se u internet prodavnici Uprave ribarstva, u ispostavama Ministarstva ili kod ovlašćenih prodavaca, a sportske preko HSSRM-a ili ovlašćenih klubova. Za obje vrste ribolova jednodnevna dozvola košta 10 €, trodnevna 25 €, a sedmodnevna 45 €. Godišnja rekreativna dozvola za punoljetne osobe do 65 godina iznosi 66,36 €, dok sportska iznosi 46,45 € uz člansku iskaznicu Saveza. Djeca mlađa od 14 godina mogu 2026. loviti bez dozvole, isključivo jednim odmetom ili štapom.
Prema starijim pravilima, ribolov je zabranjen u zonama marikulture, odnosno uzgajalištima riba i školjaka. Zabrana u rijeci Gudući i akvatoriju njenog ušća do spojnice rt Peluča – rt Stinička propisana je 2004. i 2020. godine; riječ je o posebnom staništu i mrijestilištu.
Propis za ovu vodu iz 2020. obuhvata udičarske alate, mreže stajaćice i vrše za ribu. Dopušta i plivaricu ciplaricu, plivaricu oližnicu i potegaču oližnicu, kao i osti sa osvjetljenjem i bez njega. Obuhvaćeni su sakupljanje školjaka ronjenjem na dah i podvodna puška u sportskom ribolovu.
Prema opštim pravilima morskog ribolova za 2026, noćni ribolov udičarskim alatima nije opšte zabranjen, ali je za vještačko svjetlo, odnosno feral, potrebna posebna dozvola. Za većinu morskih vrsta nema fiksnog lovostaja; za kavalu lovostaj traje od 15. maja do 15. jula.
Dnevno je 2026. dozvoljeno zadržati do 5 kg riba i drugih morskih organizama, uz prekoračenje za masu jedne veće trofejne ribe. Za školjkaše je granica 2 kg, osim dagnji kojih se smije sakupiti do 5 kg. Prema opštem pravilu iz 2023, ribe ispod propisanih minimalnih referentnih veličina zabranjeno je zadržavati.