Velebitski kanal je slana morska voda u Hrvatskoj, uz velebitsku obalu, gdje se peca sa stijena, molova i iz čamca. Potrebna je dozvola, uz prostorna ograničenja i poseban oprez zbog bure. Među lovnim vrstama su brancin, orada, zubatac i šarag.
O vodi
Velebitski kanal pruža se uz velebitsku obalu u Hrvatskoj. Strma i stjenovita obala određuje karakter pecanja, dok se iz primorskih mjesta izlazi i čamcima ili brodovima. Širina kanala kreće se od manje od 2 km do desetak kilometara, uz prosječnu širinu od 6–7 km.
Prema starijim podacima, kanal je dug oko 90–144 km, u većem dijelu dubok 60–80 m, a između Raba i Jablanca dubina prelazi 100 m; najveća dubina je 106–112 m. Za pecaroša to znači da pri izboru pribora za ribolov pri dnu treba računati na dubinu i održavanje dodira s mamcem.
Akvatorij graniči s Parkom prirode Velebit i pripada ekološkoj mreži, a ribarstvom se upravlja po posebnom režimu. U kanalu se nalazi zaštićena uvala Zavratnica, površine 45,9 ha. Kod Jablanca i Lukovog Šugarja nalaze se komercijalna kavezna uzgajališta pastrmki i salmonida.
Česta i iznenadna jaka bura najvažnija je okolnost za izlazak na vodu čamcem. Pri planiranju ribolova iz plovila potreban je poseban oprez zbog nagle promjene uslova na moru.
Ribe u vodi
Brancin, poznat i kao lubin, i orada, odnosno komarča, među vrstama su koje se ovdje love. Brancina obično vrijedi tražiti uz obalni zaklon i prelaze, naročito u svitanje i pred mrak, kada prilazi pliće i lakše se prevari varalicom. Orada se hrani pri dnu; za nju dobro položen mamac i strpljenje često znače više od čestog prebacivanja.
Zubatac se obično traži uz podvodne prelome i tvrdo dno, gdje panula može proći blizu mjesta na kojem vreba plijen. Šarag se drži kamenitog terena i pukotina, pa pribor treba voditi tako da mamac bude blizu zaklona, a da se što manje kači. U kanalu žive i pic i fratar.
Od pridnenih vrsta prisutni su oslić, koji se naziva i tovar, i ugotica. Tu su i cipal, lica bjelica i iglica, dok pridnene hrskavičnjače čine grupu poznatu kao landovina. Prisutna je i kalifornijska pastrmka, s primjercima odbjeglim iz obližnjih morskih uzgajališta.
Uz ribe se love lignja i sipa, a u kanalu živi i škamp. Kod Paga je 2021. ulovljen rekordni škamp dužine 43 cm i težine 350 g. Kod Modriča je 2023. podvodnom puškom ulovljen trofejni brancin od 8 kg.
Kako se peca
Sa strme, stjenovite obale i molova u primorskim mjestima peca se klasičnim udičarenjem. Odmet, povraz i kančenica koriste se i sa obale i iz čamca. Na kamenitom terenu korisno je držati pribor pod kontrolom i ne ostavljati ga da se nekontrolisano vuče po dnu, jer se lako zakači. Za molove je bitan položaj mjesta za pecanje: prema starijim pravilima, ribolov unutar luka i lučica je zabranjen.
Iz čamca ili broda lovi se i u zanošenju, kombinacijom kabura varalica ili inchiku varalica s prirodnim mamcem. Težinu pribora treba prilagoditi tako da se osjeti rad mamca i dodir s dnom. Koristi se i panula, a izlazak čamcem traži poseban oprez zbog česte i iznenadne jake bure.
Podvodnom puškom lovi se uz šuljanje i plitke čeke, među ostalim i brancin kod Modriča. Parangali i vrše takođe se koriste u lovu škampa i ribe. Prema starijim pravilima, upotreba i vrijeme korišćenja pojedinih alata u kanalu podliježu posebnim ograničenjima.
Lignjolov se obavlja skosavicama. Pri vođenju skosavice smjenjuju se podizanje i kontrolisano propadanje, uz zategnut pribor dovoljno da se osjeti prihvatanje. Za ribolov prirodnim mamcima koriste se živa ili mrtva lignja i sipa, kao i žive iglice i cipli; među mamcima su i bibi i rakovi.
Pristup vodi
Vodi se prilazi duž Jadranske magistrale i kroz obalna naselja. U sjevernijem dijelu pristupi vode kroz Senj, Sveti Juraj i Lukovo, a zatim kroz Jablanac, Cesaricu i Karlobag.
Dalje duž obale prilazi su kroz Barić Dragu, Lukovo Šugarje i Tribanj. Vodi se pristupa i kroz Starigrad-Paklenicu, Seline, Rovanjsku i Modrič.
Peca se sa strme i stjenovite obale, kao i sa molova u primorskim mjestima.
Pravila i dozvole
Prema pravilima za 2026. godinu, za sportski i rekreativni ribolov sa obale ili iz plovila potrebna je dozvola. Izuzetak su lica mlađa od 14 godina koja love isključivo odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega. Rekreativne dozvole kupuju se u internet prodavnici Uprave ribarstva, u ispostavama Ministarstva ili kod ovlašćenih prodavaca, a sportske preko klubova članica Hrvatskog saveza za sportski ribolov na moru.
U 2026. jednodnevna dozvola košta 10 €, trodnevna 25 €, a sedmodnevna 45 €. Za 2025. i 2026. godišnja rekreativna dozvola za punoljetne osobe do 65 godina iznosi 66,36 €, a sportska 46,45 €, uz doplatu članarine Savezu i matičnom klubu. Za penzionere i osobe starije od 65 godina godišnja sportska dozvola je 2025. koštala 7,96 €, uz članarine, a rekreativna 13,27 €.
Prema starijim pravilima, zabranjen je ribolov unutar luka i lučica, na plažama tokom sezone kupanja i u zonama oko kaveznih uzgajališta, a zabranjen je i noćni podvodni ribolov. Za Velebitski kanal postoji poseban režim koji ograničava upotrebu i vrijeme korišćenja određenih alata, dok u zaštićenoj uvali Zavratnica važe stroge mjere zaštite.
Prema propisima za 2025/2026. godinu, udičarski ribolov noću dozvoljen je uz važeću dozvolu, dok je za upotrebu vještačkog svjetla, poput lova ostima pod svijeću, potrebna posebna dozvola. Dnevni ulov prema pravilima za 2026. iznosi najviše 5 kg riba i morskih organizama po ribolovcu, uz prekoračenje isključivo za masu jednog kapitalnog primjerka ribe.