Otok Rab u Hrvatskoj okružen je morem koje od pješčanih plićaka Lopara prelazi u stjenovite obale i dublje kanale. Peca se s obale, molova i iz čamca, uz dozvolu i poštovanje ograničenja za luke, kupališta i marikulturu. Među glavnim metama su orada, brancin, zubatac i arbun.

O vodi

Morski akvatorij otoka Raba, poznatog i kao Rab ili Arbe, ima dva različita lica. Oko poluostrva Lopar smjenjuju se pješčane uvale i plićaci, među kojima je Rajska plaža. Zapadna i jugozapadna strana, oko Kalifronta, Frkanja, Barbata, Kamporske i Supetarske Drage, stjenovita je i šumovita, s izraženijim dubinama.

U dragama i uvalama oko Lopara i Kampora more je duboko nekoliko metara, dok u kanalima i otvorenijim dijelovima uz obalu dubine dosežu od 50 do 100 m. Takva promjena terena traži drugačiji pristup priboru: na plićaku je važna nenametljiva prezentacija, a nad dubljim dnom održavanje kontakta s mamcem.

Ovdje se praktikuju sportski i rekreativni ribolov, s obale, molova i lukobrana izvan zabranjenih zona, kao i iz čamca ili na organizovanim turama. Upravljanje ribolovom u Hrvatskoj pripada Ministarstvu poljoprivrede, odnosno Upravi ribarstva.

Otok Rab
Izvor: fotografija sa interneta

Ribe u vodi

Orada, odnosno komarča, jedna je od glavnih meta obalnog pecaroša. Ova riba obično pretražuje pjeskovito i mješovito dno, a najbolje joj je ponuditi mamac pri dnu i sačekati odlučniji potez prije kontre. Brancin, poznat i kao lubin, često prilazi obali pri slabijem svjetlu i uz talasanje; varalicu je korisno voditi promjenljivom brzinom, s kratkim zastojima.

Zubatac traži ozbiljniji pribor i dobro poznavanje reljefa dna. Obično se traži uz podvodne prelome, a pri zamaranju je važno ne dozvoliti mu da odmah dođe do zaklona. Arbun i ovčica zanimljivi su za pridneno pecanje: arbun se često traži na pjeskovito-muljevitom dnu, dok ovčica pretražuje pijesak u potrazi za sitnom hranom.

Otok Rab
Izvor: fotografija sa interneta

Uz njih žive trlja, koju zovu i barbun, te fratar i kantar. Stjenoviti teren uobičajeno odgovara vrstama kao što su šarag i pic, dok je cipal posebna meta za pecaroša koji voli osjetljiv pribor. Među stanovnicima ovih voda su i ugor, pauk i škarpina; pri skidanju pauka i škarpine s udice potreban je oprez zbog otrovnih bodlji.

Palamida i skuša pripadaju pokretljivijoj lovini koju treba tražiti tamo gdje se skuplja sitna riba. Tuna je prisutna u dubljim vodama otvorenog mora rapskog arhipelaga. Uz ribu se love lignja, sipa i hobotnica, pa se izbor lovine ne završava na udici namijenjenoj ribi.

Kako se peca

S obale se peca u pješčanim uvalama Lopara i sa stijena na jugu otoka. Koriste se odmet, daleko zabacivanje s obale i dubinski ribolov s kliznim olovom, a peca se i na plovak. Na pijesku je lakše voditi pridneni sistem, dok nad kamenjem treba pažljivije birati položaj olova da pribor ne ostane zakačen.

Otok Rab
Izvor: fotografija sa interneta

Molovi, lukobrani i rive koriste se izvan zabranjenih zona kupanja i pristajanja. Za brancina je zastupljeno varaličarenje uz obalu, uz silikonske varalice i voblere dužine od 5 do 10 cm koji oponašaju gavuna i iglicu. Varaličari obično pažljivije pretražuju rubove i promjene dubine nego što neprekidno zabacuju što dalje.

Iz čamca ili brodice peca se samostalno i u okviru organizovanih tura. Kančenica, odnosno bolentin, služi za pridnene vrste, a koristi se i vertikalno varaličarenje uz džig varalice. Pribor treba otežati toliko da se osjeća dno, ali da mamac i dalje radi prirodno.

Otok Rab
Izvor: fotografija sa interneta

Spora panula i živi mamac koriste se za zubaca, a živi mamci i za krupnijeg brancina. Među mamcima su živa lignja i iglica; koriste se i cipal i knez, kao i šarun i bukva. Na otvorenom moru krupna plava riba traži se panulom ili iz plovila koje pluta nošeno strujom.

Za ribolov prirodnim mamcima koriste se veliki morski crv, bibi i korejski crv. Na udicu dolaze i komadići lignje, dagnje i kozice, a od ribljih mamaca usoljena ili svježa srdela i inćun. Za lov cipla uz obalu koriste se tijesto i hljeb; mekan mamac i pažljivo praćenje ugriza ovdje više znače od grube kontre.

Pristup vodi

Na sjevernom dijelu otoka, oko Lopara, obalna mjesta obuhvataju pješčane uvale i plićake, uključujući Rajsku plažu. Stjenovite obale nalaze se oko Kalifronta i Frkanja, zatim Barbata, Kamporske i Supetarske Drage, a s obale se peca i na stijenama južnog dijela otoka.

Otok Rab
Izvor: fotografija sa interneta

Za dolazak automobilom postoje parkirališta u naseljima i marinama, kao i javna parkirališta uz luku Rab, Lopar, Kampor i Barbat. Za plovila se koriste infrastruktura za privez i manipulaciju u luci Rab i ACI marini Rab, sidrište u zaljevu Sv. Eufemija te lučice Kampora, Supetarske Drage i Barbata.

Prema starijim podacima, među mjestima za pecanje s molova i lukobrana je i trajektno pristanište u Loparu. Koriste se i priobalne rive izvan zabranjenih zona kupanja i pristajanja.

Otok Rab
Izvor: fotografija sa interneta

Pravila i dozvole

Za sportski i rekreativni ribolov u 2026. potrebna je dozvola. Kupuje se preko internet prodavnice Uprave ribarstva, u područnim ispostavama Ministarstva te kod ovlašćenih zastupnika i agencija na Rabu. Sportske dozvole izdaju klubovi članovi HSSRM-a, uključujući društva u Barbatu i Kamporu. Bez dozvole mogu loviti osobe mlađe od 14 godina, isključivo odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega.

U 2026. dnevna dozvola košta 10 EUR, trodnevna 25 EUR, a sedmodnevna 45 EUR. Godišnja dozvola za punoljetne osobe do 65 godina iznosi 66,36 EUR za rekreativni i 46,45 EUR za sportski ribolov; za sportsku se dodatno plaćaju članarine savezu i društvu. Cjenovnik za 2025. predviđao je dnevnu dozvolu od 7,96 EUR, trodnevnu od 19,91 EUR i sedmodnevnu od 39,82 EUR, dok je dozvola za 150 dana koštala 99,54 EUR za rekreativni ili 79,63 EUR za sportski ribolov.

Otok Rab
Izvor: fotografija sa interneta

Udičarskim alatima dozvoljeno je pecanje noću s obale i iz plovila. U 2026. upotreba vještačke rasvjete, odnosno ferala, dozvoljena je isključivo uz posebnu dozvolu za ribolov ostima ili povrazima s kukom za lov glavonožaca.

Za većinu morskih vrsta u rekreativnom ribolovu u 2026. nema lovostaja, dok propis iz 2023. predviđa trajne ili sezonske zabrane izlova pojedinih morskih organizama, uključujući jastoga i hlapa. Dnevni ulov u 2026. ograničen je na 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz mogućnost prekoračenja za masu jednog primjerka kapitalne ribe. Minimalne lovne mjere za 2026. su 25 cm za brancina, 35 cm za gofa i 20 cm za zubaca.

Izvori