Trlja se najčešće traži nad peskovitim i muljevitim morskim dnom, gde brkovima pronalazi sitan plen. U Jadranu je prisutna uz obale Hrvatske i Crne Gore, naročito na pogodnim mekim terenima. Najizgledniji je lov tokom toplijeg dela godine, kada se aktivno hrani i prilazi plićim oblastima. Kančenicom ili dubinskim ribolovom lovi se na morske crve i sitne komade račića, ponuđene pri samom dnu.
Ukratko
- Tipična težina
- 0,05–0,2 kg
- Rekord
- 0,68 kg
Kako prepoznati
- Telo je izduženo, bočno blago spljošteno, sa krupnim ljuskama.
- Leđa i bokovi su ružičasti do crvenkasti, a trbuh svetliji.
- Ispod brade ima par dugih brkova kojima ispituje dno.
- Glava ima strm čeoni profil, a mala usta su postavljena nisko.
- Leđna peraja su razdvojena, bez upadljivih tamnih pruga.
Kako loviti
Kančenica iz plovila dobro odgovara trlji jer omogućava da mali mamac ostane neposredno uz dno. Koristi osetljiv vrh, sitne udice i olovo koje održava dodir sa podlogom bez nepotrebnog otežavanja pribora. Kod dubinskog ribolova preko mekog dna mamac povremeno blago pomeri, pa ga ostavi da miruje. Trlja često uzima sitnim podrhtavanjem vrha, zato zateži kratko i odmereno. Odmet sa obale ima smisla tamo gde se peskovita ili muljevita podloga može dobaciti, bez gustog rastinja i kamenih prepreka.
Na šta loviti
Morski crvi su među najboljim izborima jer liče na prirodnu hranu koju trlja izvlači iz podloge. Sitni komadi račića takođe su pouzdani, naročito kada su sveži i pažljivo postavljeni na malu udicu. Meso školjke može dobro poslužiti, ali je mekano i lakše spada. Mamac treba da bude mali i uredan, sa slobodnim vrhom udice: krupan zalogaj trlja često samo čupka, bez sigurnog kačenja.
Gde loviti
Traži čiste peskovite i muljevite površine, kao i prelaze između tih podloga, umesto grubog kamenjara. Važniji je sastav dna nego sama udaljenost od obale. Oko ostrva Lastovo u Hrvatskoj trlja je česta, ali treba pronaći odgovarajuće meke terene. Takva mesta vredi tražiti i u Kvarneriću u Hrvatskoj, kao i u Budvanskom i Hercegnovskom zalivu u Crnoj Gori. U zalivima obrati pažnju na otvorenije delove sa mirnijim strujanjem i nanosima sitnog sedimenta.
U kuhinji
Trlja se ceni zbog nežnog, ukusnog mesa sa izraženom morskom aromom. Najjednostavnije se priprema kratkim prženjem ili pečenjem, uz malo dodataka koji neće prekriti njen ukus. Sitniji primerci zahtevaju pažljivije čišćenje i odvajanje kostiju, ali sama termička priprema nije zahtevna. Predugo pečenje lako isuši meso.
O ribi
Brčići nisu ukras niti sredstvo za odbranu. Na njima se nalaze čulne strukture kojima trlja ispituje podlogu i pronalazi hranu skrivenu u sedimentu. Dok se hrani, njuškom razgrće površinski sloj dna i može podići mali oblak mulja.
Ishranu čine sitni rakovi, morski crvi i drugi beskičmenjaci sa dna. Trlja zato nije grabljivica koja dugo progoni plen kroz otvorenu vodu, već uporan pretraživač podloge. Često se kreće u manjim jatima, pa pronalazak aktivne grupe može biti važniji od dugog čekanja na istom mestu.
Razmnožava se tokom toplijeg dela godine, oslobađajući ikru u vodu. Ikra i rani razvojni stadijumi borave u vodenom stubu, dok mlade ribe kasnije prelaze na život uz dno. Tako se početak njenog života znatno razlikuje od načina života odrasle ribe.
Tokom hladnijeg dela godine trlja se uglavnom povlači dalje od obale, u dublju vodu. Sa zagrevanjem mora postaje dostupnija na plićim područjima. Njeno prisustvo ipak ne zavisi samo od godišnjeg doba: odgovarajuća podloga i dostupnost hrane presudni su za zadržavanje na određenom mestu.
Vode u kojima se nalazi
- Otok Lastovo (Hrvatska)
- Biševski kanal (Hrvatska)
- Brguljski zaljev (Hrvatska)
- Budvanski zaliv (Crna Gora)
- Gospa od Škrpjela (Crna Gora)
- Hercegnovski zaliv (Crna Gora)
- Kanal Ježevica (Hrvatska)
- Katič (Crna Gora)
- Kornati (Hrvatska)
- Kornatski kanal (Hrvatska)
- Kotorski zaliv (Crna Gora)
- Kvarnerić (Hrvatska)