Oko Lastova, u hrvatskoj oblasti južnog Jadrana, peca se sa kamenite obale, molova i iz čamca. More pripada Parku prirode Lastovsko otočje; prema starijim pravilima potrebna je posebna dozvola Parka, uz ograničenja alata i lokaliteta. Među glavnim lovinama su zubatac, gof, škarpina i palamida.
O vodi
Otok Lastovo, poznat i kao Lastovo ili Lagosta, okružen je slanim morem sa strmim kamenitim obalama i naglim prelazima u dubinu. Mnogi spoljašnji dijelovi obale teško su pristupačni, dok zaklonjene uvale i naselja nude lakši izlazak na more. Pecarošu su na raspolaganju obala, uređeni molovi i rive, kao i ribolov iz čamca.
Na jugoistočnoj obali dubina od 60 m dolazi neposredno uz kopno, a more duboko 100 m mjestimično je svega 500 m od obale. Takav teren traži pažljivo praćenje propadanja mamca i dodira sa dnom. U spoljašnjem dijelu zaljeva Skrivene luke dubine se kreću od 14 do 91 m, dok unutrašnjost uvale doseže do 14 m.
Park prirode Lastovsko otočje proglašen je odlukom Hrvatskog sabora 29. septembra 2006. godine i obuhvata Lastovo sa okolnim arhipelagom. Morski dio cijelog Parka zauzima 143 km². Oko Lastova živi oko 150 vrsta riba, a podmorje nastanjuju i jastog, hlap, rakovica, sipa i hobotnica, uz zaštićenog morskog konjića.
Navodno je 2024. ulovljen gof od 37 kg dubinskim džigingom, a među krupnim sportskim ulovima je i zubatac od oko 10 kg.
Ribe u vodi
Zubatac i gof spadaju među česte vrste i glavne mete za krupniji ulov. Zubatac se obično traži uz tvrdo dno, prelaze i brakove, naročito u svitanje i predveče. Gof prati jata sitne ribe i zna da se podigne iznad dna, pa mamac ne treba voditi samo uz kamen. Obojica traže pouzdan pribor i dobro podešenu kočnicu: prvi bijeg kapitalca teško prašta slab spoj.
Škarpina i škrpun česti su stanovnici ovog podmorja. Obično se drže kamenitog dna i zaklona, pa se love pažljivim spuštanjem mamca blizu dna; pri prihvatanju ulova treba paziti na otrovne bodlje. Česte su i murina, ugor i kirnja, koju zovu i kerna. Murina i ugor naročito su aktivni u sumrak i noću, dok kirnja koristi rupe i zaklone, zbog čega zakačenu ribu treba odlučno odvojiti od dna.
Palamida i škaram, odnosno barakuda, takođe su česta lovina. Palamida obično prati sitnu ribu u otvorenijem sloju mora i dobro reaguje na brže vođenu varalicu. Škaram se često traži u svitanje i predveče, uz promjene ritma i kratke zastoje u vođenju.
Uz dno su česti trlja od kamena, tabinja mrkulja i kantar. Trlja od kamena hranu traži prebirajući po dnu, tabinja mrkulja voli zaklone i slabije svjetlo, a kantar se često zadržava iznad tvrdog dna. Čest je i lumbrak, koji se obično drži kamenja i obraslih plićaka.
Riba lav, poznata i kao vatrenjača, invazivna je vrsta prvi put zabilježena u podmorju Lastovskog otočja u junu 2024. godine. Zbog otrovnih bodlji sa njom treba postupati naročito oprezno.
Kako se peca
Sa obale
Sa obale se peca iz uvalica, sa stijena i sa uređenih molova i riva, uz odgovarajuću dozvolu. Na strmim, dubokim obalama popularan je džiging sa obale: palamida i škaram ciljaju se metalnim džigovima mase 60–135 g. Poslije zabačaja prati propadanje i održavaj kontakt s varalicom, jer udarac može doći i dok tone.
Za klasično varaličarenje sa obale koriste se silikonske varalice, vobleri za trzajnu tehniku i površinske varalice koje oponašaju jato sitne ribe. Mijenjaj brzinu i dubinu vođenja prije nego što promijeniš mjesto; kratka pauza često izazove udarac ribe koja samo prati mamac.
Iz čamca
Iz čamca ili brodice peca se po okolnom akvatoriju uz dozvolu Parka. Dubinski džiging primjenjuje se na prelazima i brakovima, gdje se metalnim džigovima ciljaju gof i zubatac. Pribor treba prilagoditi dubini i struji, tako da se zadrži kontrola nad mamcem bez nepotrebnog zapinjanja.
Panula
Panula se koristi za gofa i zubaca, uz tešku ili laku vuču mamca iz čamca. Za krupne predatore koristi se živa iglica, kao i drugi živi mamci. Pri vuči je važno da mamac radi prirodno i da predvez izdrži prvi snažan bijeg.
Bolentin
Tradicionalni bolentin podrazumijeva ribolov na kančenicu pri dnu iz čamca. Osjetljiv vrh pomaže da se razazna griz od dodira olova s podlogom, a zategnuta struna olakšava pravovremenu kontru. Iz čamca se primjenjuje i ribolov na plovak.
Pristup vodi
Lakši pristupi moru nalaze se u Ublima i Pasaduru, kao i u Zaklopatici i Lučici. Zaklonjeniji pristup nude i Skrivena luka i Jurjeva luka. Mnogi spoljašnji dijelovi obale su strmi, kameniti i nepristupačni.
U Jurjevoj luci nalaze se operativna riva i rampa uz obalu. Luke Ubli, Pasadur, Lučica i Zaklopatica imaju operativne obale i vezove za prihvat i vezivanje plovila.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, za sportski i rekreativni ribolov potrebna je posebna dozvola Parka prirode Lastovsko otočje. Godišnje dozvole kupuju se lično, uz lične dokumente, u sjedištu Javne ustanove Park prirode Lastovsko otočje, Trg sv. Petra 7, Lastovo. Dnevne i višednevne dozvole dostupne su u Ustanovi, putem zvaničnih prodajnih kanala i internet prodavnice. Za sezonu 2025/2026. kupovina godišnjih dozvola bila je predviđena isključivo lično od 1. 12. 2025. do 1. 3. 2026.
Stare cijene rekreativne dozvole iznose 150,00 kn za 1 dan i 300,00 kn za 3 dana. Godišnja rekreativna dozvola za penzionere iznosi 50,00 €, za lica sa prebivalištem na ostrvima i Pelješcu sa navršenih 65 godina 15,00 €, a za seniore do 70,00 €. Posebna dozvola za vještačku rasvjetu iznosi 30,00 €, a za stajaći parangal 50,00 €. Za osti iznosi 30,00 €, za vrše za lov ribe 50,00 €, dok dozvola za lov udičarskim alatima za veliku ribu u sportskom ribolovu iznosi 200,00 €.
Zabranjena je upotreba nedozvoljenih industrijskih mreža i alata van okvira izdate dozvole. Ribolov uz vještačku rasvjetu, uključujući noćni ribolov ostima, zahtijeva posebnu dozvolu za rasvjetu. Prema pravilima iz 2024, podvodni ribolov puškom dozvoljen je samo na određenim mikrolokacijama do 50 metara od obale, na potezu od uvale Duboka do uvale Negojna na Lastovu i od rta Junac do rta Bijeli rat na Mrčari. Uređenje iz 2024. zasniva se na dozvoljenim alatima i lokalitetima, bez trajnih zona potpune zabrane morskog ribolova.
Prema odluci iz 2025, dnevno je dozvoljeno uloviti i sakupiti do pet kilograma riba i drugih morskih organizama. Ova količina može se premašiti za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma kojim se prelazi propisana masa, uz poštovanje opšte zaštite morskih vrsta u Hrvatskoj i minimalnih lovnih dužina propisanih za 2025. godinu.