Hercegnovski zaliv je slana morska voda u Crnoj Gori, u oblasti Boke Kotorske. Peca se sa obale, molova i iz čamca, uz obaveznu dozvolu prema pravilima iz 2026. godine. Među ribama za koje se ovdje sprema pribor su orada, brancin, zubatac i gof.
O vodi
Hercegnovski zaliv, poznat i kao Hercegnovski zaljev i Golfo di Castelnuovo, obuhvata 32,7 km² morske akvatorije u Boki Kotorskoj. Obalu smjenjuju stjenoviti djelovi, molovi, kamene ponte i rive, pa se mjesto za pecanje bira i prema tome kakav pribor nosiš. Iz čamca se peca unutar zaliva, uz oslonac na Škver i lokalne lučice.
Najveća izmjerena dubina u kanalu blizu Bokokotorskih vrata iznosi 48 m. Uobičajena sidrišta ispred uvale Meljine i lučice Rose nalaze se na dubinama od 12 do 25 m, dok su ona između Luke Zelenika i Kumbora na 15 do 20 m. Na takvim dubinama težinu olova treba prilagoditi struji, tako da mamac ostane u željenom sloju vode.
U zalivu postoje uzgajališta orade i brancina u okviru marikulture. Unutrašnji Kotorsko-risanski zaliv ima status UNESCO baštine. Kod Herceg Novog je 2020. godine navodno ulovljena lignja teška 5,5 kg.
Ribe u vodi
Orada, odnosno komarča, i brancin, poznat i kao lubin, traže različit pristup. Oradu obično vrijedi tražiti pri dnu, na prelazima tvrde i mekše podloge, uz strpljenje poslije prvog pipanja mamca. Brancin često prilazi obali pri slabijem svjetlu i u uzburkanoj vodi; varalicu je korisno voditi uz ivicu obale, uz promjene brzine i kratke zastoje.
Zubatac i gof traže pouzdan pribor i dobro podešenu kočnicu. Zubatac se obično traži uz kamenito dno i prelome dubine, a gof prati jata sitnije ribe i zna da uzme mamac iznad dna. U zalivu živi i zubatac krunaš. Za ove grabljivice panula je način da se pretraži više vode bez zadržavanja na jednoj poziciji.
Pri dnu su prisutni barbun, odnosno trlja, i arbun, dok škarpina koristi zaklon kamenitog terena. Tu je i kovač, poznat kao San Pjero. Šarag i pic traže pažljivo ponuđen mamac uz tvrdu obalu, a špar se može loviti lakšim priborom. Cipoli obično traže finu prezentaciju i mirno ponašanje pecaroša.
U otvorenijem sloju vode nalaze se skuša i lokarda, dok se iglica često drži bliže površini. Tu su i sitne jatne vrste, inćun, odnosno brgljun, i srdela. Kada grabljivica prati jato, korisnije je pratiti kretanje ribe nego uporno zabacivati na isto mjesto.
Od glavonožaca u zalivu žive lignja, sipa i hobotnica. Lignju obično vrijedi tražiti u sumrak, uz smjenjivanje kratkih trzaja i pauza; sipa se češće traži bliže dnu, dok hobotnica koristi zaklone na njemu.
Kako se peca
Sa stjenovitih djelova obale, molova, kamenih ponti i riva, uključujući Škver i lučke pristane, koriste se kančanica i odmet. Iste tehnike primjenjuju se i iz usidrenog čamca. Za pecanje pri dnu koriste se:
- komadići lignje,
- usoljena ili svježa srdela,
- meso dagnje, odnosno mušulje,
- morski crvi.
Mamac treba ponuditi uredno na udici, a težinu olova prilagoditi struji da sistem ne šeta nekontrolisano.
Peca se i na plovak, dok se varaličarenje primjenjuje i sa obale i iz čamca. Cilj su brancin, iglica, skuša i lokarda; među mamcima su vobleri i silikonske varalice. Varaličari mogu mijenjati brzinu vođenja i dubinu pretrage prije nego što promijene mjesto.
Panula se vuče iz čamca u pokretu, posebno za gofa i zubaca, uz živu iglicu ili živu lignju. Mamac treba da se kreće prirodno, bez okretanja oko svoje ose, a pribor da podnese odlučan prvi bijeg ribe.
Lignje se love skosavanjem i panulanjem, a koristi se i peškanje, odnosno zabacivanje i vođenje skosavice sa obale. U priboru su skosavice, peškafonde i lignjari. Poslije trzaja vrijedi ostaviti pauzu da mamac potone; kontakt sa strunom pomaže da se osjeti i blag udarac.
Pristup vodi
Obali se pristupa kroz Herceg Novi i Igalo, kao i kroz Meljine i Zeleniku. Pristupi postoje i kroz Kumbor i Baošiće, dok su Rose na poluostrvu Luštica.
Za privez i korišćenje plovila služe gradska luka Škver i lokalni komunalni vezovi i lučice u Meljinama, Zelenici i Rosama.
Pravila i dozvole
Za sportsko-rekreativni ribolov na moru u Crnoj Gori potrebna je dozvola, prema pravilima iz 2026. godine. Dobija se kod Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore i ovlašćenih klubova, među kojima su KSR „Igalo“, SRK „Pagar“ i KSR „Jugole Grakalić“, kao i KSR „Bokeška jedra 1999“ i KSR „Big game“ u Herceg Novom i okolini. Prema Pravilniku iz juna 2026, dnevna dozvola košta 5 €, višednevna do 30 dana 30 €, a godišnja 50 €. Dnevna dozvola za veliku ribu iznosi 30 €, a za podvodni ribolov 20 €; djeca mlađa od 14 godina oslobođena su naknade.
Cjenovnik za 2020/2021. godinu predviđao je stalnu seniorsku dozvolu od 20 € ili 30 €, uz 5 € članarine klubu. Tada su privremene dozvole koštale 5 € za 1 dan, 10 € do 5 dana, 15 € do 10 dana i 30 € do 30 dana.
Prema pravilima iz 2026, dozvoljena su najviše dva štapa sa po najviše tri udice, uz minimalnu širinu luka udice od 7 mm. Dozvoljena su i najviše dva povraza ili panule sa po tri udice i minimalnom širinom luka udice od 5 mm, jedna vrša i jedne osti. Podvodni ribolov puškom zabranjen je od zalaska do izlaska sunca. Noćni lov glavonožaca povrazima sa kukom dozvoljen je uz rasvjetu jačine do 400 kandela.
Naredba o lovostaju iz 2018. obuhvata zabranu lova inćuna u aprilu i lovostaj srdele. Zabrana lova i stavljanja u promet riblje mlađi, nedoraslih riba i drugih morskih organizama uređena je Naredbom sa izmjenama iz 2015. i 2018. godine.
Prema pravilima iz 2026, dnevno je dozvoljeno do 5 kg ribe i drugih morskih organizama, uz jednu ribu koja prelazi tu masu. Ulovljena riba odmah se označava odsijecanjem donjeg dijela repnog peraja pod uglom od 15 stepeni, a glavonošci dubokim zarezivanjem glave.