Inćun živi u jatima u priobalnom i otvorenom moru, a čest je oko Svete Neđelje u Crnoj Gori i Drvenika Malog u Hrvatskoj. Za pokušaj lova najpogodniji su topliji deo godine i sumrak, kada jato priđe površini. Na veoma sitnu udicu može uzeti komadić račića, ali se zbog pretežno planktonske ishrane ne lovi pouzdano uobičajenim mamcima. Mnogo je značajniji za privredni ribolov nego kao ciljni ulov ribolovaca udicom.
Ukratko
- Tipična težina
- 0,01–0,02 kg
- Rekord
- 0,05 kg
Kako prepoznati
- Telo je izduženo, vitko i bočno blago spljošteno.
- Leđa su plavozelena, a bokovi srebrnasti, često sa izraženom uzdužnom prugom.
- Usta su velika, sa uglovima koji dopiru iza očiju.
- Šiljasta gornja vilica isturena je ispred donje, a brkova nema.
- Rep je duboko račvast, a tanke ljuske lako otpadaju pri dodiru.
Kako loviti
Ribolov prirodnim mamcima ima smisla tek kada je gusto jato neposredno uz obalu ili plovilo. Potrebni su vrlo sitna udica, tanak predvez i gotovo neprimetan zalogaj koji slobodno tone kroz sloj u kome se riba hrani. Ribolov na plovak može pomoći da se mamac zadrži u tom sloju, uz sasvim lagan pribor. Mamac ne treba naglo povlačiti, a kontriranje mora biti blago zbog nežnih usta. Ni ovako prilagođen pribor ne čini inćuna redovnim ulovom na udicu.
Na šta loviti
Najrazumniji izbor je sasvim mali komadić mesa sitnog morskog račića, jer je blizak njegovoj prirodnoj hrani. Zalogaj treba da bude mekan i dovoljno sitan da ne sakrije vrh udice. Krupni mamci i obilno hranjenje nisu dobar put do ove ribe: inćun uglavnom uzima sitne organizme iz vodenog stuba, pa je prisustvo aktivnog jata važnije od samog izbora mamca.
Gde loviti
Traži ga u vodenom stubu, tamo gde strujanje okuplja plankton, a ne uz samo dno. Jata se kreću između otvorenijeg mora i zaklonjenih zaliva, pa dobar položaj nije stalno vezan za isto mesto. U Hrvatskoj je čest oko ostrva Drvenik Mali, a javlja se i u Kvarnerskom zalivu. U Crnoj Gori čest je kod Svete Neđelje, a prisutan je i u Budvanskom zalivu.
U kuhinji
Inćun ima nežno, masnije meso i izražen morski ukus, posebno cenjen kada je sasvim svež ili usoljen. Odličan je kratko pržen, dok usoljeni fileti daju snažan ukus jelima i prelivima. Priprema nije složena, ali čišćenje sitne ribe traži strpljenje. Meso brzo gubi kvalitet, pa ulov treba odmah rashladiti i što pre pripremiti.
O ribi
Inćun pripada porodici Engraulidae i rasprostranjen je u istočnom Atlantiku, Sredozemnom i Crnom moru. Jadran je deo njegovog prirodnog areala. Kao riba otvorenog vodenog stuba, nije trajno vezan za grebene, pesak ili mulj, već prati uslove koji pogoduju njegovoj hrani.
Hrani se pretežno životinjskim planktonom, naročito sitnim račićima i njihovim razvojnim oblicima. Hranu može uzimati pojedinačno ili iz nje izdvajati sitne čestice prolaskom vode kroz škržni aparat. Zbijeno jato olakšava zajedničko kretanje i smanjuje izloženost pojedinačne ribe grabljivcima.
Mrest se odvija tokom toplijeg dela godine. Ženka otpušta ikru u više navrata, a oplođena jaja lebde u vodi. Nema čuvanja gnezda ni potomstva; razvoj ranih životnih stadijuma snažno zavisi od strujanja i dostupnosti odgovarajuće sitne hrane.
Kroz godišnja doba menja položaj i zbijenost jata. U hladnijem periodu često se povlači u dublje slojeve, dok tokom toplijeg dela godine češće koristi priobalne vode. I u toku dana jato može promeniti sloj u kome boravi, zbog čega površina ponekad izgleda prazno iako je riba u blizini.
Vode u kojima se nalazi
- Otok Drvenik Mali (Hrvatska)
- Sveta Neđelja (Crna Gora)
- Brački kanal (Hrvatska)
- Budvanski zaliv (Crna Gora)
- Drvenički kanal (Hrvatska)
- Fažanski kanal (Hrvatska)
- Hercegnovski zaliv (Crna Gora)
- Katič (Crna Gora)
- Korčulanski kanal (Hrvatska)
- Kotorski zaliv (Crna Gora)
- Krčki zaljev (Hrvatska)
- Kumborski tjesnac (Crna Gora)
