Fažanski kanal je morski tjesnac u Hrvatskoj, uz Fažanu i brijunski arhipelag. Peca se sa obale, molova i iz čamca; prema starijim pravilima potrebna je dozvola, a u dijelu NP Brijuni posebna dozvola i boravak u označenim ribolovnim zonama. Među glavnim metama su orada, brancin, zubatac i palamida.
O vodi
Fažanski kanal je slana morska voda između fažanske obale i brijunskog arhipelaga, široka od 2 do 4 km, prosječno oko 3 km. Sjeverozapadni dio je dublji, sa prosječnom dubinom od 30 do 35 m. Prema ostrvima Sv. Jerolim i Kozada, kao i na liniji Valbandon – rt Rankun, središnji dio ima najmanje dubine od 10 do 12 m, dok pojedini plićaci dosežu do 5 m. Za pecaroša to znači da izbor mjesta i dubine ovdje bitno mijenja način ribolova.
Zapadni dio kanala i morski pojas uz brijunski arhipelag pripadaju Nacionalnom parku Brijuni, proglašenom 1983. godine. Granice njegovog morskog dijela redefinisane su 1999. godine. Kanal ima status ribolovnog rezervata sa posebnim ograničenjima. Glavnim dijelom morskog prostora upravlja Uprava ribarstva, a zapadnim rubom i pojasom uz arhipelag Javna ustanova NP Brijuni.
Obala, šetalište, plaže i molovi daju više mogućnosti za prilaz moru, dok čamac otvara izbor različitih dubina. Ribolovna mjesta na molovima nalaze se van zona ukrcaja putnika, a ribolov iz plovila odvija se izvan zona stroge zabrane.
Ribe u vodi
Orada, brancin, zubatac i palamida spadaju među glavne mete na koje se ovdje može usmjeriti ribolov. Orada obično traži hranu pri dnu, naročito na prelazima različitih podloga; pri pecanju na postavu ne treba žuriti sa kontrom na svaki dodir. Brancin se često približava obali pri slabijem svjetlu i u uzburkanom moru, pa varaličarima vrijedi pažljivo pretražiti priobalje.
Zubatac se obično traži uz izraženije prelaze dubine i tvrdo dno, gdje dobro vođen mamac treba držati blizu zone u kojoj vreba plijen. Palamida lovi sitnu ribu u jatu i zna naglo da proradi; kod takvog ribolova važnije je pronaći aktivnu ribu nego uporno zabacivati na praznom mjestu.
Lica i strijelka zanimljive su varaličarima koji traže grabljivicu u pokretu. Šarun, lokarda, koju zovu i plavica, iglica i skuša upotpunjuju izbor vrsta koje se traže u vodenom stubu. Ušata se često drži u jatu, pa sitniji mamac i nenametljiv pribor mogu donijeti više grizeva.
Za pecaroša koji voli rad uz dno tu su arbun, fratar i pic, a prisutni su i pirka, pauk i škarpina. Pri skidanju pauka i škarpine sa udice potreban je poseban oprez zbog otrovnih bodlji. Cipal traži strpljiviji pristup i finiji pribor, dok su sardela i inćun, poznat i kao sardon, dio sitne ribe kanala.
Lignja i sipa daju drugačiji ritam ribolovu: umjesto naglog udarca često se osjeti samo otežanje pribora. Lignju treba izvlačiti ravnomjerno, bez popuštanja strune, a sipu tražiti bliže dnu.
Kako se peca
Sa obale
Sa obale se peca uz poštovanje zabranjenih zona, a sa glavnog fažanskog mola van prostora za ukrcaj putnika. Za ribolov na postavu koristi se odmet, odnosno grunt. Komadi velikog morskog crva i bibi stavljaju se na udicu za ribolov pri dnu; koriste se i račići, rak samac, dagnje i lignje. Težinu olova treba prilagoditi tako da mamac ostane na odabranom mjestu, bez nepotrebnog otežavanja pribora.
Iz čamca
Iz čamca se peca van zona stroge zabrane i na propisanoj udaljenosti od obale. Kančenica, odnosno bulentin, ovdje služi za dubinski ribolov orade, arbuna i fratra. Za taj rad na dnu koriste se isti prirodni mamci kao za odmet, a osjetljiv vrh štapa olakšava razlikovanje griza od dodira olova sa podlogom.
Panula
Laka površinska panula namijenjena je iglicama, ušatama, brancinima i lokardama, dok se teška panula pri dnu koristi za zubatce i palamide. Od mamaca se koriste živa iglica i živi šarun. Pri vođenju blizu dna treba pratiti promjene dubine kako se pribor ne bi zakačio.
Varaličarenje
Varaličarenje se praktikuje i sa obale i iz čamca, ciljano na strijelku, licu i brancina. Koriste se vobleri koji oponašaju gavuna ili sitnu plavu ribu, a za strijelke i poperi. Brancina obično vrijedi tražiti u svitanje i pred sumrak, uz promjene brzine vođenja varalice.
Džigovanje
Džigovanje je usmjereno na palamidu, fratra i zubatca, metalnim džigovima od 28 do 40 g. Težinu i ritam podizanja treba uskladiti sa dubinom i zanošenjem čamca, tako da se zadrži osjećaj za položaj varalice.
Lignje i sipe
Lignje i sipe love se skosavicama i peškafondom. Kod skosavanja kratka podizanja treba smjenjivati sa pauzama; kada se osjeti težina, ravnomjerno namotavanje sigurnije je od grubog cimanja.
Pristup vodi
Iz Fažane se moru prilazi pješice uz obalu naselja i lokalno šetalište. Pristup vodi postoji na plažama Fažana sjever i Fažana jug, a zatim i na plažama Bi-val, San Lorenzo, Valbandon i Peroj.
Za dolazak automobilom uređena javna parkirališta nalaze se u Fažani uz obalu i luku, kao i blizu plaža i kampa Bi Village. Prema starijim podacima, u okviru tog kampa nalazi se rampa za spuštanje plovila.
Luka Fažana i lučica Valbandon imaju lučku infrastrukturu i vezove. Glavnom fažanskom molu prilazi se pješice iz naselja, a ribolov se odvija van zona ukrcaja putnika.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, za opšti dio mora u Hrvatskoj potrebna je rekreativna ili sportska dozvola za morski ribolov, dok je za označene ribolovne zone unutar NP Brijuni potrebna posebna dozvola Javne ustanove. Opšte dozvole kupuju se preko interneta kod Uprave ribarstva ili Saveza, u područnim jedinicama Uprave ribarstva te kod ovlašćenih prodavaca i klubova; posebna dozvola za park kupuje se u uredu Javne ustanove u Fažani. Cijena opšte dnevne dozvole iznosila je 60 HRK, približno 7,96 EUR, a trodnevne 150 HRK, približno 19,91 EUR. Sedmodnevna je koštala 300 HRK, približno 39,82 EUR, a tridesetodnevna 700 HRK, približno 92,91 EUR. Za NP Brijuni je 2023. dnevna dozvola iznosila 19,91 EUR, odnosno 150 HRK, a posebna godišnja dozvola za penzionere 39,82 EUR, odnosno 300 HRK.
U dijelu kanala koji pripada NP Brijuni ribolov je zabranjen osim u posebno označenim zonama uz posebnu dozvolu, među kojima su zone oko ostrva Sv. Jerolim i Kozada. Unutar parka zabranjen je podvodni ribolov. Za opšti morski prostor zabranjen je ribolov u lučkim oblastima i na označenim plovnim putevima bez posebnog odobrenja. Pravilo iz 2000. za NP Brijuni dopušta najviše tri povraza sa po najviše 3 udice, a pravilo iz 2023. dopušta ribolov samo od izlaska do zalaska sunca i zabranjuje noćni ribolov.
Opšte ograničenje dnevnog ulova iznosi 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz toleranciju jedne ribe ili morskog organizma preko 5 kg. Za rekreativni ribolov unutar NP Brijuni ograničenje je do 2 kg ribe dnevno. Ulov 23 vrste riba, uključujući oradu, brancina, zubaca, pica, šaraga, fratra i palamidu, mora se označiti odsijecanjem donjeg dijela repne peraje prije napuštanja mjesta ulova.