Korčulanski kanal je morska voda u Hrvatskoj, u oblasti između Korčule, Hvara i Pelješca. Peca se sa obale i iz čamca; prema starijim propisima potrebna je morska dozvola, uz ograničenja u lukama i plovnim rutama. Među ribama su zubatac, orada, brancin i mol.
O vodi
Korčulanski kanal pripada teritorijalnom moru Hrvatske i pruža se između Korčule, Hvara i Pelješca. Dug je približno 40 km, između Korčule i Hvara širok oko 15 km, dok na najširem dijelu dostiže 22 km. Prema starijim podacima, dubine se kreću od 50 do 90 m.
Stjenovita obala, priobalne uvale i lokalni molovi daju mjesta za pecanje s kopna, dok se do dubljih dijelova kanala uglavnom dolazi brodicom. Oštro kamenito dno i jake struje posebno su važni pri izboru pribora za pridneni ribolov: pribor treba držati pod kontrolom, a zapinjanje očekivati čim se povlači preko kamenja.
Morski pojas do 300 metara od obalne crte pripada zaštićenom obalnom području mora prema opštem pravilu Zakona o prostornom uređenju. Kanal nije obuhvaćen mrežom Natura 2000 za zaštitu morskih ptica.
Ribolovom upravlja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva preko Uprave ribarstva. Sportski ribolov koordinira HSSRM u saradnji sa lokalnim klubovima.
Ribe u vodi
Mol, odnosno oslić, u kanalu se lovi pridnenim parangalom, a 2025. godine zabilježeni su ulovi primjeraka do 6 kg. Takav kapitalac traži pouzdan pribor i pažljivo izvlačenje. Ova vrsta se obično drži uz dno, pa je važnije ponuditi mamac u njenom sloju nego pretraživati površinu.
Zubatac i gof zanimljivi su pecarošu koji traži snažnu grabljivicu. Zubatac se obično traži uz kamenite prelaze i promjene dubine, dok gof prati jata sitne ribe; panula je uobičajen način da se pretraži više terena. Orada, poznata i kao komarča, hranu traži pri dnu i često zahtijeva strpljenje prije kontre. Brancin se obično aktivnije hrani pri slabijem svjetlu, naročito kada uz obalu ima sitne ribe.
Palamida i tuna pripadaju pokretljivim grabljivicama otvorenije vode, pa je za njih korisno pratiti kretanje jata. Kantar i škrpina vezani su za pridneni ribolov; kod kamenitih zaklona pribor ne treba nepotrebno vući po dnu. U kanalu žive i srdela, inćun i cipal bataš.
Leteća lignja, odnosno lignjavac, rijetka je vrsta u kanalu. Morski psi pripadaju i istoriji ove vode: kod ostrvca Knežića je 1937. godine ulovljen orijaški pas dug 3,50 m.
Kako se peca
Sa stjenovite obale i iz priobalnih uvala peca se odmetom, a koriste se i lokalni molovi i rive izvan zabranjenih lučkih zona. Za ovakav teren koristan je završni dio pribora otporan na habanje; prije zabacivanja vrijedi pogledati kuda će se ulov privući obali, da izvlačenje ne završi među stijenama.
Brodica je glavni oslonac za ribolov u dubljim zonama. Kančenica služi za pridnene vrste, dok se panulom povlači povraz za grabljivice i pretražuje veća površina. Kod kančenice treba održavati dodir s dnom bez dugog vučenja olova preko kamenja.
Za mola se koristi pridneni parangal. Zbog oštrog kamenitog dna i jakih struja preporučuje se parangal od konopa. Na pučini kanala praktikuje se i lov krupne ribe, uz odgovarajući snažan pribor.
Za lov liganja koriste se peškafondo, lignjari i kuke. Lignje se obično traže pri slabijem svjetlu, a pri izvlačenju pomaže ravnomjerno namotavanje bez naglog popuštanja.
Od prirodnih mamaca koriste se svježa srdela i svježa lignja. U upotrebi su i komadi hobotnice te veliki morski crv. Mamac treba učvrstiti tako da izdrži zabacivanje i struju, ali da vrh udice ostane slobodan za kačenje.
U privrednom ribolovu koriste se mreže stajaćice i plivarice, kao i koče.
Pristup vodi
Sa sjeverne obale Korčule kanalu se prilazi kroz uvale i naselja Vela Luka, Babina i Bristva. Prilazi postoje i kod Črnje Luke i Račišća.
Na južnoj obali Hvara polazišta su Zavala, Ivan Dolac i Gromin Dolac, a pristupa ima i kod uvale Sv. Nedjelja i ostrva Šćedro. Sa jugozapadnog dijela Pelješca kanalu se prilazi kod rta Lovište.
Za spuštanje brodice postoje komunalni spustovi i rampe u Veloj Luci i Račišću, kao i u lučicama na Hvaru i Pelješcu.
Pravila i dozvole
Prema starijim propisima, za sportski i rekreativni morski ribolov potrebna je dozvola, dok djeca mlađa od 14 godina mogu bez nje loviti odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega. Dozvole se dobijaju preko internet portala Uprave ribarstva, u ispostavama Ministarstva, kod ovlašćenih prodavaca i preko udruženja i klubova članica HSSRM-a.
Za 2025. godinu godišnja sportska dozvola za punoljetne osobe do 65 godina koštala je 46,45 €, uz članarinu HSSRM-u od 10 € i klupsku članarinu, odnosno ukupno oko 66,45–70,45 €. Za penzionere i starije od 65 godina cijena dozvole bila je 7,96 € plus članarine, a za maloljetnike 1,33 € ili 3,33 € plus članarine. Godišnja rekreativna dozvola za 2025. koštala je 66,36 €, bez obaveznog članstva i bez prava na podvodni ribolov.
Kratkoročna dozvola za 1 dan koštala je 7,96 €, za 3 dana 19,91 €, a za 7 dana 39,82 € u 2025. godini. Za 2026. cijene su 10 € za 1 dan, 25 € za 3 dana i 45 € za 7 dana. Posebne dozvole uz godišnju dozvolu u 2025. koštale su po 26,54 € za stajaći parangal i vrše, po 13,27 € za osti i vještačku rasvjetu, te 92,91 € za lov na veliku ribu udičarskim alatom.
U lukama, industrijskim i operativnim pristaništima i plovnim rutama važe lučke i pomorske zabrane. Za privredni ribolov kočom u priobalnom pojasu Korčulanskog kanala prostornim planom opštine Vela Luka propisana je zabrana unutar 1 nautičke milje od obale. Noćni ribolov udičarskim alatima je dozvoljen. Prema propisima za 2024/2025, za noćni ribolov ostima ili kukom uz vještačku rasvjetu potrebna je posebna dozvola, a snaga rasvjete ograničena je na 40 W za klasičnu, 30 W za halogenu ili 10 W za LED rasvjetu.
Opšti morski propisi za period 2023–2026 određuju lovostaj za kirnje od 1. jula do 31. avgusta i za kavalu od 15. maja do 15. jula. Za jastoga i hlapa lovostaj traje od 1. septembra do 15. maja, a za lampugu od 1. januara do 14. avgusta.
Prema istim propisima, dnevno se može zadržati do 5 kg ribe i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz prekoračenje za masu jednog primjerka kojim se prelazi limit. Najmanje lovne mjere su 30 cm za zubaca, 20 cm za oradu i 25 cm za brancina. Za gofa su date različite mjere, 35 ili 45 cm, a za palamidu 40 ili 45 cm. Najmanja mjera za škrpinu je 25 cm, za arbuna 15 cm, za fratra 18 cm i za ugora 70 cm, dok je za hobotnicu najmanja masa 1 kg.