Pelješki kanal je morski tjesnac u Hrvatskoj, između Pelješca i Korčule, dug oko 12 km. Peca se sa obale, molova, kamenitih rtova i iz čamca, uz dozvolu i ograničenja za pojedine alate. Među lovinama su komarča, zubatac, brancin i gof, a na vodi treba računati na jake struje i gust pomorski saobraćaj.
O vodi
Pelješki kanal razdvaja poluostrvo Pelješac i ostrvo Korčulu. Dug je oko 12 km, a dubina doseže 60 m, pa pecaroša ovdje čeka morski tjesnac sa jakim strujama i intenzivnim pomorskim saobraćajem. To posebno traži pažnju pri ribolovu iz čamca ili brodice.
Prema starijim podacima, širina kanala je približno od 1,3 do 2,3 km, dok je na najužem dijelu od 1.000 do 1.270 m. Obala, molovi i kameniti rtovi daju različite položaje za pecanje, a iz plovila se lovi i dalje od obale.
Kanal je u prostornim planovima i studijama zaštite prirode prepoznat kao zaštićeni ili vrijedni predio morskog pejzaža i dio evropske ekološke mreže Natura 2000.
Ribe u vodi
Komarča, poznata i kao orada, jedna je od lovina Pelješkog kanala. Obično traži hranu pri dnu, uz dodir kamena i pijeska, a pecarošu se strpljenje često isplati rano ujutru ili predveče. Za nju se najčešće bira ribolov prirodnim mamcima, uz dovoljno vremena da prihvati zalogaj prije kontre.
Zubatac i gof traže drugačiji pristup. Zubatac se obično zadržava uz kamenito dno i podvodne prelaze, gdje se lovi panulom sa živim mamcem. Gof je snažan plivač koji prati plijen i u otvorenijoj vodi; za njega pribor i kočnica moraju biti spremni za silovit prvi bijeg. Brancin, odnosno lubin, često prilazi obali pri slabijem svjetlu i uz uzburkanu vodu, kada varaličaru vrijedi pažljivo pretražiti priobalje.
Na udici se nađu i arbun, šarag i fratar. Arbuna obično treba tražiti pri dnu, dok šarag i fratar rado obilaze kamen i njegove rubove. U kanalu se love i kantar i pic, a među lovinama su i cipal, palamida i morski gušter.
Lignja je cilj zasebnog ribolova, naročito u sumrak i po mraku, kada se obično približava plićoj vodi. Skosavicu treba voditi uz povremene zastoje i održavati kontakt s priborom, jer se kačenje često osjeti samo kao dodatna težina. U kanalu žive i sipa i hobotnica.
Kako se peca
Sa obale i kamenitih rtova ovdje se varaličari i lovi pri dnu, a sa molova koriste se odmet i dubinski ribolov. Iz čamca ili brodice peca se kančenicom, ali i varaličarenjem; kanalske struje pogoduju toj tehnici. Pri izboru položaja i vođenju pribora treba računati na jake struje i intenzivan pomorski saobraćaj.
Panula se koristi u laganoj površinskoj varijanti, dok se teškom panulom sa živim mamcem ciljaju zubatac i gof. Za pridneni ribolov težinu olova treba prilagoditi struji tako da mamac ostane u željenom sloju, a da se dodir dna i griz i dalje mogu osjetiti.
Za ribolov prirodnim mamcima koriste se veliki morski crv i meso volka. Na udicu idu i komadi ili cijele srdele, inćuni i rakovi, kao i živa ili narezana lignja. Kod mekših mamaca korisno je paziti da vrh udice ostane slobodan za sigurnije kačenje.
Za varaličarenje se koriste vobleri, metalne varalice i silikonci. Brancina obično vrijedi tražiti sporijim vođenjem uz obalu i promjenama ritma, umjesto stalnog jednoličnog povlačenja. Lignje se love skosavanjem, skosavicama i peškafondom; kontrolisano spuštanje i kratki zastoji pomažu da se osjeti i blag dodir.
Pristup vodi
Na pelješkoj strani vodi se prilazi kroz Orebić, Kučište i Viganj. Sa korčulanske strane pristup je kroz Korčulu i Dominče, kao i kroz Lumbardu i Račišće.
Pravila i dozvole
Za sportski i rekreativni morski ribolov u Hrvatskoj potrebna je dozvola. Prema pravilima za 2026, osobe mlađe od 14 godina mogu bez dozvole loviti isključivo odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega. Rekreativne dozvole se za 2025. i 2026. kupuju preko internet stranice Uprave ribarstva, u područnim ispostavama i kod ovlašćenih distributera, a sportske preko klubova i društava učlanjenih u HSSRM, uz saveznu člansku kartu.
Cijene za 2025. bile su 7,96 € za jednodnevnu, 19,91 € za trodnevnu i 39,82 € za sedmodnevnu dozvolu. Godišnja rekreativna za punoljetne do 65 godina iznosila je 66,36 €, a sportska za osobe do 65 godina 46,45 €, uz člansku kartu HSSRM od 10 € i klupsku članarinu. Za penzionere i starije od 65 godina godišnja rekreativna iznosila je 13,27 €, a sportska 7,96 €, uz članarine.
Prema pravilniku NN 48/2026, od 1. juna 2026. jednodnevna dozvola iznosi 10 €, trodnevna 25 €, a sedmodnevna 45 €. Godišnja sportska za punoljetne do 65 godina iznosi 46,45 €, a rekreativna 66,36 €. Za 2027. najavljene su godišnja sportska od 55 € i godišnja rekreativna od 75 € za punoljetne do 65 godina.
Posebne dozvole uz važeću godišnju dozvolu u 2025. iznosile su po 26,54 € za stajaći parangal i vrše, po 13,27 € za osti i umjetnu rasvjetu, te 92,91 € za alate za veliku ribu.
Prema starijim pravilima, u zonama vezova i sidrišta Pelješkog kanala zabranjen je ribolov povlačnim ribolovnim alatima. Rekreativni i sportski noćni ribolov udičarskim alatima sa obale i iz plovila načelno je dopušten. Dnevno komadno ograničenje iznosi najviše 2 gofa, 2 hobotnice i 1 kirnju.
Za ribolov uz umjetnu rasvjetu prema pravilima iz 2025. potrebna je posebna dozvola. Dozvoljeno je najviše jedno rasvjetno tijelo po plovilu, do 40 W za klasičnu sijalicu, 30 W za halogenu ili 10 W za LED, i to samo pri ribolovu ostima ili kukom za lignje i druge glavonošce.