Hobotnica živi uz kamenito i mešovito morsko dno, naročito tamo gde ima pukotina i zaklona. U vodama uz hrvatsku obalu čest je susret oko ostrva i razuđene obale, a prisutna je i uz obalu Crne Gore. Najaktivnije traži hranu u sumrak i noću, mada se lovi i danju. Najčešće se privlači rakovima ili komadom ribljeg mesa koji se polako pomera uz dno.
Ukratko
- Tipična težina
- 0,5–3 kg
- Rekord
- 10 kg
Kako prepoznati
- Meko, vrećasto telo nema peraja ni spoljašnju ljušturu.
- Dugi, savitljivi kraci nose prijanjaljke raspoređene u paralelnim redovima.
- Koža brzo menja boju i teksturu, od gotovo glatke do izraženo kvrgave.
- Oči su istaknute, a tvrdi kljun nalazi se u središtu, između krakova.
- Za razliku od muzgavca, prijanjaljke nisu poređane u jednoj liniji duž kraka.
Kako loviti
Ribolov prirodnim mamcima dobro odgovara njenom načinu lova: mamac treba sigurno pričvrstiti i polako povlačiti tik uz dno, uz kratke zastoje kraj zaklona. Kod dubinskog ribolova važno je zadržati kontakt sa dnom, ali izbegavati uvlačenje pribora među stene. Kada hobotnica obuhvati mamac, često se oseti samo postojan teret. Izvlačenje treba da bude mirno i ravnomerno, bez naglog cimanja, jer može pustiti mamac ili se pričvrstiti za podlogu. Podvodni ribolov zahteva pažljivo uočavanje očiju i obrisa tela u zaklonu; krakove ne treba nasilno izvlačiti iz pukotine.
Na šta loviti
Rak je među najprirodnijim mamcima, jer hobotnica redovno lovi rakove po morskom dnu. Komad ribljeg mesa sa kožom takođe je dobar izbor: širi miris i čvršće se drži na priboru od mekog, ogoljenog mesa. Mogu poslužiti i komadi mesa glavonožaca. Važnije od obilnog mamca jeste da bude dobro pričvršćen i ponuđen blizu zaklona, uz sporo pomeranje koje hobotnici ostavlja vremena da ga priđe i obuhvati.
Gde loviti
Traži kamenito dno sa pukotinama, obode podvodnih stena i prelaze kamena u pesak. Dobar trag može biti otvor zaklona oko kojeg leže prazne ljušture i ostaci plena, mada takvo mesto nije siguran dokaz prisustva. U Hrvatskoj su korisni primeri Krčki zaljev, priobalje ostrva Pašman i Elafitski otoci, gde je hobotnica česta. U Crnoj Gori odgovarajuće terene treba tražiti u Bokokotorskom zalivu i uz Barsku rivijeru, pre svega na delovima dna koji nude čvrst zaklon.
U kuhinji
Meso hobotnice je blagog, prijatno morskog ukusa i čvrste strukture. Ceni se kuvana i pripremljena na salatu, pečena sa povrćem ili kratko zapečena posle prethodnog omekšavanja. Priprema traži strpljenje: nedovoljno omekšano meso ostaje žilavo, dok pažljivo kuvanje daje sočan zalogaj. Pre pripreme uklanjaju se utroba, kljun i oči, a telo i kraci dobro operu.
O ribi
Glavonošci
Iako se na ribolovačkim stranicama često nalazi među ribama, hobotnica je mekušac iz grupe glavonožaca. Nema čvrst skelet, pa može da se provuče kroz veoma uzak otvor, sve dok kroz njega može da prođe njen tvrdi kljun. Ta osobina joj omogućava da koristi zaklone koji spolja deluju premali za njeno telo.
Hrana
Hranu pronalazi istražujući dno kracima, kojima istovremeno dodiruje okolinu i prepoznaje hemijske tragove. Najviše se hrani rakovima i mekušcima. Plen pridržava prijanjaljkama i obrađuje kljunom, a ostatke često ostavlja ispred skloništa.
Zaklon
Uglavnom živi samotnjački i ne obrazuje jata. Zaklon joj služi kao mesto odmora i povlačenja, ali ga može promeniti ako uslovi postanu nepovoljni. Pri opasnosti se oslanja na prikrivanje, a može i naglo da otpliva izbacivanjem vode i ispusti mastilo koje otežava praćenje.
Jaja
Ženka pričvršćuje jaja u zaštićenom skloništu, čuva ih i strujanjem vode obezbeđuje njihovo provetravanje. Tokom brige o jajima uglavnom prestaje da se hrani. Tek izlegle hobotnice izvesno vreme provode u vodenom stubu pre nego što pređu na život uz dno.
Godišnja doba
Sa promenama godišnjih doba menjaju se njena aktivnost i izbor položaja na dnu. U hladnijem delu godine može se povući u dublje oblasti, dok je u povoljnim uslovima aktivna i bliže obali. Ipak, stanje mora, raspoloživ plen i kvalitet zaklona često su važniji od samog godišnjeg doba.
Vode u kojima se nalazi
- Biogradska rivijera (Hrvatska)
- Elafitski otoci (Hrvatska)
- Krčki zaljev (Hrvatska)
- Otok Pašman (Hrvatska)
- Otok Vele Srakane (Hrvatska)
- Barska rivijera (Crna Gora)
- Bokokotorski zaliv (Crna Gora)
- Drvenički kanal (Hrvatska)
- Dubrovačka rivijera (Hrvatska)
- Gospa od Škrpjela (Crna Gora)
- Hercegnovski zaliv (Crna Gora)
- Kanal Ježevica (Hrvatska)