More oko otoka Pašmana u Hrvatskoj obuhvata Pašmanski i Srednji kanal, sa uvalama, plićacima i dubljim potezima za ribolov. Sa obale i iz brodice peca se uz dozvolu i prostorna ograničenja. Među glavnim metama su orada, brancin i zubatac, a čest izbor je i lignja.
O vodi
Otok Pašman, poznat i kao Pašman ili Pasmano, okružen je slanim morem Pašmanskog i Srednjeg kanala. Za pecaroša to znači izbor između obale, uvala i ribolova iz brodice po kanalima. Kameni i betonski molovi i lukobrani u naseljima takođe su mjesta sa kojih se peca, uz poštovanje prostornih zabrana.
Pašmanski kanal je većinom dubok od nekoliko metara do 20 m. U tjesnacu Mali Ždrelac i na pličinama dubina je oko 4 m, dok na dodiru sa Srednjim kanalom i prema Vrgadi dostiže 35 m. Takva promjena dubine traži prilagođavanje težine olova ili varalice: pribor koji dobro radi u plićaku ne mora držati dno na dubljem potezu.
Dio akvatorija i priobalja obuhvaćen je ekološkom mrežom Natura 2000. Na ovom području postoje i marikulturni kavezni uzgoji bijele ribe i školjkaša, pa pri izboru mjesta treba voditi računa o zonama uzgajališta.
Ribe u vodi
Orada, odnosno komarča, i brancin, poznat i kao lubin, privlačne su mete za pecaroša sa obale. Oradu obično vrijedi tražiti uz prelaze tvrdog i pjeskovitog dna, gdje kupi školjke i druge zalogaje; pri grizu joj ne treba prerano povući mamac. Brancin se često približava obali pri slabijem svjetlu i u uzburkanom moru, a varalicu je korisno voditi promjenljivim ritmom.
Zubatac je meta za jači pribor i pažljivo vođenu ješku uz dno. Obično se traži uz kamenite prelaze i promjene dubine, naročito u zoru i predveče. Palamida se hrani u pokretu, pa kod njenog lova više znači pronaći aktivno jato nego uporno zabacivati na istom mjestu.
Arbun i kanjac zanimljivi su za pridneni ribolov, dok se cipal i salpa obično traže bliže obali. Kovač i oslić pripadaju lovini vezanoj za dublje slojeve, a trlja hranu traži po dnu. U akvatoriju žive i bukva, lokarda i skuša, kao i sitna jatna riba, srdela i inćun.
Lignja, sipa i hobotnica redovno su prisutni glavonošci. Za lignju su sumrak i noć uobičajeno vrijeme izlaska, a pri radu skosavicom vrijedi ostaviti dovoljno pauze da mamac propada. Prema starijim podacima, sa obale su lovljene lignje do 2 kg, kao i brancini i orade teški nekoliko kilograma.
Kako se peca
Sa obale se peca odmetom, a koriste se i kameni i betonski molovi i lukobrani u naseljima, tamo gdje prostorne zabrane to dopuštaju. Pridneni ribolov obuhvata i kančenicu ili fermu. Kod takvog pecanja olovo treba da drži mamac pri dnu, dok završnjak mora ostati dovoljno pokretan da riba uzme ješku bez velikog otpora.
Varaličarenje i obalni džiging koriste se sa obale i stijena. Za brancina obično odgovara vođenje uz obalu, sa zastajkivanjem i promjenama brzine. Praktikuje se i lagano noćno varaličarenje sitnim varalicama; osjetljiv vrh štapa tada pomaže da se osjeti dodir i sačuva kontrola nad laganim mamcem.
Iz brodice se peca po kanalima i uvalama. Teška panula koristi se za zubaca i druge predatore, uz živu ješku za kapitalce, naročito živu lignju i iglicu. Povlačna panula koristi se za lignje. Pri vođenju žive ješke važnije je da se prirodno kreće nego da se brodica kreće brzo.
Lov liganja skosavicama obavlja se i uz peškafondo. Skosavice treba voditi odmjerenim podizanjima i pauzama, a zakačenu lignju izvlačiti ravnomjerno, bez naglih trzaja. U pridnenom ribolovu iz brodice koriste se kabura varalice i inchiku varalice, kombinovane sa mamcem.
Za ribolov prirodnim mamcima koriste se veliki morski crv i bibi. Svježa ili usoljena srdela i meso lignje daju mirisan zalogaj, a u upotrebi su i sipice. Kozice i girice služe kao sitnija ješka, dok se dagnje mogu pažljivo vezati da duže ostanu na udici.
Pristup vodi
Do mora se dolazi lokalnim cestama kroz obalna naselja. Pristup postoji preko Ždrelca i Banja, zatim Dobropoljane i Neviđana. Dalje su pristupi kroz Mrljane, Barotul i Pašman, kao i preko Kraja, Ugrinića i Tkona.
Među pristupima moru su i uvale Ždrelašćica, Lučina i Soline. Za automobil se koristi javna ulična i parkirališna infrastruktura uz obalna naselja i plaže.
U Lučini i Neviđanama postoje neadekvatni i improvizovani pristupi za spuštanje plovila.
Pravila i dozvole
Prema opštim pravilima morskog ribolova u Hrvatskoj za 2026. godinu, za pecanje sa obale ili iz plovila potrebna je dozvola. Izuzetak su djeca mlađa od 14 godina koja love odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega. Rekreacijske dozvole kupuju se preko internet stranice Uprave ribarstva, u ispostavama Ministarstva ili kod ovlašćenih distributera, a sportske u klubovima i udruženjima članicama HSSRM, uz člansku kartu Saveza i kluba.
U 2026. jednodnevna dozvola košta 10 €, trodnevna 25 €, a sedmodnevna 45 €; jednodnevna cijena jednaka je za sportski i rekreacijski ribolov. Godišnja rekreacijska dozvola za punoljetne osobe do 65 godina košta 66,36 €, a godišnja sportska za osobe do 65 godina 46,45 €, uz člansku kartu HSSRM od 10 € i klupsku članarinu. Za penzionere, starije od 65 godina i maloljetnike predviđene su niže cijene.
Prema starijim podacima, godišnje dozvole izdaju se isključivo do 1. marta tekuće godine, a za ribolov važe i sljedeća prostorna i noćna ograničenja. Zabranjen je ribolov u lukama i lučicama, na plovnim putevima, na označenim plažama i kupalištima tokom sezone kupanja te unutar propisanih zona uzgajališta. U tjesnacu Mali Ždrelac zabranjeno je ometanje plovidbe. Rekreacijski i sportski ribolov udicom, uključujući odmet, kančenicu i lov liganja, dozvoljen je noću sa obale i iz brodice. Ćepa je strogo zaštićena vrsta. Dio akvatorija i priobalja Pašmana pripada ekološkoj mreži Natura 2000.
Prema pravilima za 2026, podvodni ribolov puškom dozvoljen je samo uz sportsku dozvolu i samo danju; noćni lov podvodnom puškom i upotreba autonomnih aparata za disanje pod vodom zabranjeni su. Vještačka rasvjeta dozvoljena je samo uz posebnu dozvolu povezanu sa godišnjom dozvolom, isključivo za ribolov ostima ili kukom za lignje i druge glavonošce. Granice snage su 40 W za običnu sijalicu, 30 W za halogenu i 10 W za LED.
Lovostaji za 2026. obuhvataju kirnju od 1. jula do 31. avgusta i kavalu od 15. maja do 15. jula. Za lampugu lovostaj traje od 1. januara do 14. avgusta, a za jastoga i hlapa od 1. septembra do 5. maja.
Dnevno je u 2026. dozvoljeno uloviti i sakupiti ukupno do 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu; granica se može premašiti za masu jednog primjerka kojim se prelazi 5 kg. Minimalna lovna mjera je 25 cm za brancina i škrpinu, 20 cm za oradu i 30 cm za zubaca. Za gofa je mjera 35 cm, za palamidu 40 cm, a za hobotnicu 1 kg. Primjerci ispod minimalne lovne mjere moraju se odmah neozlijeđeni vratiti u more.