Dubrovačka rivijera je morsko ribolovno područje u Hrvatskoj, u oblasti Dubrovnika na Južnom Jadranu. Peca se sa obale i iz plovila uz dozvolu, a na molovima i lukobranima gdje lučka pravila to dopuštaju. Među ribama koje se ovdje love su zubatac, orada, lubin i gof.
O vodi
Dubrovačka rivijera obuhvata slano more uz obalu južnog Jadrana, gdje se smjenjuju stijene, kamenite obale, prirodne uvale i plaže. Uređena šetališta približavaju vodu naseljima, dok stjenoviti dijelovi daju sasvim drugačiji prostor za pecanje. Priobalna mjesta ovog područja su Plat, Soline, Mlini, Srebreno i Kupari, a ribolovni pristupi postoje i na dubrovačkim stijenama i kod Cavtata.
More pripada bazenu Južnog Jadrana i koristi se za sportski i rekreativni ribolov. Peca se sa obale i iz plovila, a molovi i lukobrani dolaze u obzir tamo gdje to dopuštaju lučka pravila.
U neposrednoj blizini i akvatoriju nalaze se Lokrum, Arboretum Trsteno i Rijeka dubrovačka, kao i lokaliteti ekološke mreže Natura 2000 uz Konavoske stijene. U širem području županije nalazi se i zaštićeni Malostonski zaljev. Morskim ribarstvom upravlja Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Ribe u vodi
Zubatac i gof zanimljivi su pecarošu koji traži snažnu grabljivicu. Zubatac se obično traži uz kamenito dno, podvodne uzvisine i prelaze u dubinu, naročito u svitanje i predveče. Gof se često kreće oko brakova i prati sitnu ribu; za njega je važan pouzdan pribor i dobro podešena kočnica.
Orada, poznata i kao podlanica, traži hranu pri dnu, pa mamac treba ponuditi mirno i bez nepotrebnog zatezanja. Obično se traži na prelazima kamenitog i pjeskovitog dna. Lubin, odnosno brancin, rado prilazi obali pri slabijem svjetlu i uz uzburkanu vodu; varalicu tada vrijedi voditi uz rubove i zaklone.
Uz tu lovinu ovdje žive pagar i arbun. Šarag i pic zanimljivi su uz kamen i procjepe, dok kantar dopunjuje lov pri dnu. Salpa i cipal traže finiji pristup i manje upadljiv pribor, a knez se drži kamenitog priobalja.
Ugor i murina vezani su za zaklone u kamenju, pa zakačenu ribu treba odlučno odvojiti od rupe. Škarpina je takođe stanovnik dna; pri prihvatanju ulova potreban je oprez zbog bodlji. Palamida i iglica kreću se za sitnom ribom, a u ovom moru živi i bucanj.
Lignja, sipa i hobotnica takođe su dio ovdašnjeg ulova. Za lignju su smjena dana i noći često dobar trenutak za skosavanje; mamac se vodi odmjereno, uz pauze, a ulov izvlači ravnomjernim zatezanjem.
Kako se peca
Sa obale, stijena i hridi peca se uz važeću dozvolu i poštovanje prostornih ograničenja. Odmetom se sa stijena i obale love orada, pagar i zubatac. Za takav lov obično odgovara pribor koji mamac drži pri dnu, ali omogućava da se osjeti uzimanje. Sa molova i lukobrana može se pecati tamo gdje to ne zabranjuju lučki red ili odluka lučke kapetanije.
Iz plovila se peca uz dozvolu za ribolov na moru. Površinska panula koristi se za gofa, palamidu i iglicu, dok se dubinska panula za zubaca vodi uz pomoć olova čuvara ili disk-tegova. Koristi se i panula za lignje. Kod panule je važno da mamac radi prirodno i da se pribor ne zapliće pri promjeni pravca.
Kančenicom se iz čamca, ometom i povrazom s udicama, lovi na kamenitom dnu. Cilj su arbun, šarag i kantar, ali i zubatac. Kontakt s dnom treba održavati bez nepotrebnog vučenja kroz kamen, jer se tako smanjuje zapinjanje. Na dubljim brakovima koriste se varaličarenje i džigovanje; težinu mamca treba prilagoditi dubini i struji kako bi se osjetilo njegovo propadanje.
Za lov liganja koriste se skosavanje i panula, uz panolice i peškafondo. Pri skosavanju smjenjuju se podizanje mamca i kontrolisano spuštanje, uz zategnutu strunu taman toliko da se osjeti prihvatanje.
Među živim mamcima koriste se živa lignja i živa sipa, a na udicu se stavljaju i knez, špar, iglica i ciplić. Za lov pri dnu koriste se meso velikog morskog crva i posebno pripremljen puž volak, naročito za oradu. Svježa ili soljena srdela, kozice i krak hobotnice dopunjuju izbor prirodnih mamaca. Od vještačkih mamaca koriste se varalice i džigovi.
Pristup vodi
Do vode se prilazi preko stjenovitih i kamenitih obala, šetališta, prirodnih uvala i plaža u Platu, Solinama, Mlinima, Srebrenom i Kuparima, kao i u Dubrovniku i Cavtatu. Pristupi postoje i na dubrovačkim stijenama.
Molovi i lukobrani mogu se koristiti za ribolov gdje to nije zabranjeno lučkim redom ili odlukom lučke kapetanije. Duž naselja rivijere postoje lučice i komunalne luke.
Pravila i dozvole
Prema starijim podacima, za sportski i rekreativni ribolov sa obale ili iz plovila potrebna je dozvola, uz opšta prostorna ograničenja i posebne režime zaštićenih područja. Prema podacima za 2026. godinu, rekreativne dozvole kupuju se preko internet stranice Uprave ribarstva, u područnim ispostavama ili kod ovlašćenih distributera, dok se sportske izdaju članovima klubova pri HSSRM-u. Djeca mlađa od 14 godina mogu 2026. loviti bez dozvole isključivo odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega.
Za 2026. godinu dnevna dozvola za sportski ili rekreativni ribolov iznosi 10 EUR, trodnevna 25 EUR, a sedmodnevna 45 EUR. Godišnja dozvola za punoljetne osobe do 65 godina iznosi 66,36 EUR za rekreativni i 46,45 EUR za sportski ribolov, uz dodatnu članarinu HSSRM-u i matičnom klubu za sportski ribolov. Za penzionere i osobe starije od 65 godina godišnja rekreativna dozvola iznosila je 13,27 EUR u 2025. godini.
Ribolov je zabranjen u lukama otvorenim za javni promet, na uređenim kupalištima i plažama tokom sezone kupanja i u zonama marikulture na zakonom propisanim udaljenostima. U zaštićenim područjima primjenjuju se posebni režimi nadležnih javnih ustanova, uključujući Lokrum i Malostonski zaljev. Za ostale vrste primjenjuju se propisane referentne veličine iz propisa Hrvatske i mediteranskih uredbi.
Prema pravilima za 2026. godinu, lov uz vještačku rasvjetu dozvoljen je isključivo uz posebnu dozvolu izdatu uz godišnju dozvolu, za osti i lov glavonožaca. Zabranjeni su namjerno kačenje ribe s vanjske strane tijela višekrakom udicom i upotreba pogonskog motora pri lovu ostima.
Dnevni ulov prema pravilima za 2026. godinu ograničen je na 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz dozvoljeno prekoračenje za masu jedne ribe ili drugog organizma kojim se prelazi ta količina. Ulovljene ribe i glavonošci moraju se označiti neposredno nakon ulova, najkasnije prije napuštanja mjesta ulova. Pravilo iz 2017. precizira da se propisanim vrstama riba odsijeca donji dio repnog peraja, a glavonošcima zarezuje glava.
Prema pravilima iz 2023. godine, za oradu i zubaca nema lovostaja. Najmanja lovna mjera za zubaca je 30 cm, za oradu 20 cm, a za hobotnicu 1 kg.