Malostonski zaljev je slano ribolovno more u Hrvatskoj, u oblasti Pelješca i Dubrovačko-neretvanske županije, unutar posebnog rezervata. Prema starijim pravilima, sportski i rekreativni ribolov dopušten je uz dozvolu i ograničenja zaštićenog područja. Tu žive orada, brancin, cipli i lokarda.
O vodi
Malostonski zaljev je dio Posebnog rezervata u moru Malostonski zaljev i Malo more, zaštićenog od 1983. godine i uključenog u mrežu Natura 2000. Zaštićenim područjem upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, dok je ribolov na moru u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, odnosno Uprave ribarstva.
Zaljev je dug 28 km, njegov uži dio 21 km, a unutrašnji kraj 8 km. Najveća širina doseže 6,1 km, dok su najuži unutrašnji dijelovi široki od 2,2 do 2,8 km. Obalna linija duga je oko 100 km, a okolne padine dosežu 400 m.
Prosječna dubina je oko 15 m, a najveća od 28 do 29 m. Na više od 80% zaljeva dubina je između 20 i 29 m, pa pri izboru pribora za lov pri dnu treba računati na spuštanje mamca na tu dubinu. Morski dio zauzima oko 27 km². Posebni rezervat Malostonski zaljev i Malo more obuhvata 4.821 ha, dok širi obuhvat s okolnim pojasom i ekološkom mrežom doseže 14.898,97 ha.
U zaljevu živi oko 40 vrsta riba. Prepoznatljiv je po kaveznom uzgoju brancina i orade, kao i prirodnom staništu i uzgoju kamenica i dagnji. Uzgojne zone zato su važan dio prostora na koji pecaroš mora obratiti pažnju pri izboru mjesta.
Ribe u vodi
Orada i brancin žive u zaljevu, a obje vrste se ovdje i uzgajaju. Orada hranu obično traži pri dnu, naročito na prelazima različitih podloga i oko školjki. Za nju vrijedi strpljivo sačekati griz i ne zatezati na svaki sitan dodir mamca.
Brancin često prilazi plićaku i zaklonima, a obično je aktivniji u svitanje, pred mrak i kada je površina mora blago uzburkana. Varaličarenje uz promjene brzine vođenja i kratke zastoje dobar je način da se pretraži teren bez dugog zadržavanja na jednom mjestu.
U zaljevu su prisutni i cipli i lokarda. Cipli se obično traže u gornjim slojevima i traže osjetljivu prezentaciju, dok je lokarda pokretna riba jata, pa se pecarošu više isplati pratiti aktivnost pri površini nego uporno čekati na praznom mjestu. Od glavonožaca tu žive lignje; za njih su sumrak i promjene osvjetljenja često dobar trenutak za izlazak.
Kako se peca
Ovdje se peca s obale, s mola i iz čamca, uz dozvolu i ograničenja rezervata. Koriste se odmet i kančenica: odmetom se mamac zabacuje sa mjesta ribolova, dok kančenicom iz čamca treba održavati dobar kontakt s priborom pri dnu. Težinu olova prilagodi dubini i strujanju, tek toliko da mamac ostane u željenom sloju.
Ribolov prirodnim mamcima obuhvata lov orade na školjke, među kojima su dagnja i kamenica. Koriste se i crvi, srdele i komadi lignje. Pri lovu na dubinku mamac treba postaviti tako da vrh udice ostane slobodan, a osjetljive školjke dobro učvrstiti da ne spadnu pri zabačaju.
Uz obalu se peca na plovak, što odgovara pažljivoj prezentaciji za ciple. Panula služi pretraživanju vode povlačenjem mamca iz čamca. Među korišćenim alatima je i parangal, čija upotreba zavisi od uslova odgovarajuće dozvole i režima ribolova.
Za lignje se koristi peškafondo, povraz s kukom. Mamac spuštaj kontrolisano i vodi kratkim podizanjima sa zastojima; kada lignja primi, održavaj ravnomjerno zategnut pribor bez naglog cimanja.
Pristup vodi
Vodi se prilazi s obale iz priobalnih naselja na Pelješcu i kopnenoj strani. Među pristupnim mjestima su Mali Ston i Ston, a do obale se može i iz Hodilja i Luke.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, za sportski i rekreativni ribolov potrebna je važeća dozvola. Rekreativne i opšte dozvole kupuju se putem internet prodavnice Uprave ribarstva i kod ovlašćenih prodavaca, a sportske u klubovima učlanjenim u Hrvatski savez za sportski ribolov na moru. Vrste i cijene dozvola za posebni rezervat određuje nadležna javna ustanova posebnim aktom; do njegovog stupanja na snagu primjenjuju se opšta pravila za ribolovno more Hrvatske.
Za 2026. godinu dnevna dozvola iznosi 10 EUR, a trodnevna 25 EUR. Cijena sedmodnevne dozvole je 40 ili 45 EUR. Godišnja rekreativna dozvola za odrasle iznosi 66,36 EUR, a godišnja sportska 46,45 EUR.
U zonama rezervata i marikulture zabranjene su radnje koje narušavaju ekosistem i uzgoj. Posebna ograničenja sportskog ribolova po mikrolokacijama određuju se planovima upravljanja i propisima o zaštiti prirode. Za privredni ribolov u rezervatu je 2020. dopuštena upotreba samo mreže plivarice lokardare, jednostrukih i trostrukih mreža stajaćica, stajaćeg parangala i povraza.
Po opštim pravilima za more u Hrvatskoj, vještačka rasvjeta dopuštena je samo uz posebnu dozvolu, isključivo uz osti ili povraze za lov glavonožaca. Po plovilu je dopušteno do 40 W za klasične sijalice, 30 W za halogene i 10 W za LED rasvjetu. Dnevno je dopušteno uloviti i sakupiti do 5 kg riba i drugih morskih organizama, uz masu jedne veće ribe kojom se taj prag premašuje.