Malo more u Hrvatskoj dio je zaštićenog akvatorija Malostonskog zaljeva i Malog mora, uz sjevernu obalu Pelješca i kopnenu obalu kod Kleka i Komarne. Peca se sa prirodne obale, molova i iz čamca, uz dozvolu i ograničenja rezervata. Glavne lovine su orada i brancin, a ima i cipala i ušata.
O vodi
Malo more je slana morska voda u oblasti Dubrovačko-neretvanske županije i dio zajedničkog zaštićenog akvatorija Malostonskog zaljeva i Malog mora. Pripada ribolovnoj podzoni G6. Prirodna obala, uvale, molovi i rive daju različita mjesta za pecanje, a ribolov se obavlja i iz čamca.
Područje je 1983. proglašeno posebnim rezervatom prirode u moru. Kategorizacija je potvrđena i dopunjena odlukama iz 1998. i 2002. godine pod nazivom Malostonski zaljev i Malo more, sa upisnim brojem 343. Rezervat pripada ekološkoj mreži Natura 2000, području očuvanja značajnom za vrste i staništa HR4000015 Malostonski zaljev. Njime upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.
Cijeli rezervat obuhvata 14.898,97 ha, odnosno oko 149 km² morskog i obalnog prostora. Morska površina njegovog unutrašnjeg dijela iznosi oko 21 do 27 km². Zajednički akvatorij dostiže dubinu od 29 m, dok je prosječna dubina zaljeva oko 15 m. U tom akvatoriju živi oko 40 vrsta riba.
Na lokacijama Brijesta–Drače i Bjejevica postoji komercijalni kavezni uzgoj brancina i orada. Dio riba u slobodnoj vodi potiče od bijega iz uzgajališta.
Ribe u vodi
Orada i brancin spadaju među najzastupljenije i ribolovno najznačajnije vrste zajedničkog akvatorija. Oradu obično vrijedi tražiti uz dno, naročito na prelazima pijeska i tvrdog terena gdje nalazi hranu. Na dubinku se lovi strpljivo: mamac treba da leži prirodno, a sa kontrom ne valja žuriti pri prvom pomjeranju najlona.
Brancin često obilazi priobalje, zaklone i mjesta gdje se skuplja sitna riba. Svitanje, sumrak i zamućeno more obično mu više odgovaraju nego mirna, bistra voda usred dana. Pecarošu koriste tih prilaz i pažljivo vođenje mamca uz obalu.
U vodi ima cipala i jegulje, a uz njih se sreće i šarag. Ušata i iglica zanimljive su za lakši pribor i pecanje bliže površini. Od jatnih riba prisutne su srdela, inćun i lokarda, dok riblji sastav dopunjuju oslić i ugotica.
Kako se peca
Sa važećom dozvolom peca se sa prirodne obale, molova i riva u naseljima i uvalama, kao i iz brodice ili čamca. Za oradu se u plićim pjeskovitim i muljevitim uvalama koristi dubinski ribolov: odmet sa kliznim olovom i jednom udicom na predvezu. Takav sistem koristi se i sa obale i iz čamca; klizno olovo dopušta ribi da uzme mamac uz manji otpor.
Za oradu i brancina koriste se prirodni mamci. Dagnje i volci daju čvrst zalogaj, dok se veliki morski crv i korejski crv pažljivo postavljaju na udicu da ostanu što prirodniji. Koriste se i komadići svježe srdele, kao i komadići lignje. Kod mekšeg mamca vrijedi provjeriti udicu poslije sitnih udaraca, jer je sitna riba lako ogoli.
Panula se koristi za brancina i plavu ribu uz obalu, u plitkim zaljevima i oko manjih ostrvaca. Mamac treba voditi ravnomjerno i pratiti kako radi pri promjeni pravca. Iz čamca se peca i kančanicom, pri čemu kontakt sa dnom pomaže da se osjeti ugriz i izbjegne nepotrebno zapinjanje.
Na plovak se love ušate i iglice. Lakši pribor i pažljivo podešena dubina olakšavaju praćenje ribe koja se hrani u različitim slojevima. Za lignje i sipe koristi se peškafondo, odnosno povraz sa varalicom ili skosavicom; poslije kačenja treba održavati ravnomjerno zategnut najlon, bez naglog cimanja.
Pristup vodi
Sjevernoj obali Pelješca prilazi se automobilom lokalnim pelješkim cestama kroz Drače i Sreser, zatim kroz Brijestu i Luku. Prilaz obali postoji i kroz Dubu Stonsku, Hodilje i Mali Ston.
Sa kopnene strane obala je dostupna u području Kleka i Komarne, uz cestu D8, Jadransku magistralu. U lokalnim lukama i lučicama postoje pristaništa i operativne obale, među njima u Dračama i Malom Stonu, kao i u Brijesti i Hodilju.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, za sportski ili rekreacijski ribolov na moru obavezna je dozvola. Rekreacijske dozvole kupuju se elektronski preko ribarstvo.mps.hr, u područnim ispostavama i kod ovlašćenih distributera, a sportske preko udruženja i klubova članica HSSRM-a. Pravilo iz 2020. predviđa posebnu dozvolu za posebne rezervate u moru kada je ona propisana aktom javne ustanove. Za Malo more su se 2024. primjenjivale opšte dozvole za ribolov na moru, jer poseban akt o cijenama i izdavanju posebnih dozvola za rezervat tada nije bio donesen.
Cijene opštih dozvola za 2026. iznose 10 EUR za 24 sata, 25 EUR za 72 sata i 45 EUR za 168 sati. Godišnja rekreacijska dozvola za punoljetne osobe do 65 godina košta 66,36 EUR, a sportska 46,45 EUR, uz obaveznu doplatu članske iskaznice HSSRM-a i matičnog kluba. Za 2027. propisano je povećanje godišnje rekreacijske dozvole za istu starosnu grupu na 75 EUR, a sportske na 55 EUR, uz doplatu članstva.
U rezervatu Malostonski zaljev i Malo more zabranjen je ribolov pridnenim povlačnim mrežama i obalnim potegačama, a u zonama uzgoja dagnji i kamenica nije dozvoljeno ometanje uzgajališta. Za privredni ribolov pravilo iz 2020. dopušta isključivo plivaricu lokardaru, jednostruke i trostruke mreže stajaćice, stajaće parangale i povraze.
Opšta pravila ribolova na moru dozvoljavaju noćni ribolov udičarskim alatima sa obale i iz brodice, dok je podvodni ribolov noću zabranjen. Za ribolov uz vještačku rasvjetu potrebna je posebna dozvola izdata uz godišnju dozvolu; plovilo se smije pokretati samo na vesla, a upotreba stakla na njegovom dnu je zabranjena.
Prema opštim pravilima za 2023, lovostaj za kirnje traje od 1. jula do 31. avgusta, za kavalu od 15. maja do 15. jula, a za lampugu od 1. januara do 14. avgusta. Za jastoga i hlapa traje od 10. septembra do 15. maja, dok za drozda važi trajni lovostaj.
Dnevno ograničenje za 2026. iznosi 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz dozvoljeno prekoračenje za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma. Dozvoljen je ulov najviše 2 hobotnice i 1 kirnje dnevno, dok je zadržavanje ulovljenih morskih pasa i voligača zabranjeno. Zadržani ulov mora se označiti: kod propisanih vrsta riba odsijecanjem donjeg dijela repne peraje, a kod glavonožaca zarezivanjem glave između očiju.
Prema propisu za 2023. sa izmjenama za 2024, najmanja mjera za brancina je 25 cm, za oradu 20 cm, a za jegulju 35 cm. Zubatac mora imati najmanje 30 cm, gof 35 cm, a palamida 40 cm. Za škrpinu je najmanja mjera 25 cm; za kantara i fratra 18 cm, a za arbuna 15 cm. Najmanja mjera za hobotnicu iznosi 1 kg. Manji primjerci moraju se odmah vratiti u more.
Ista voda u drugim regionima
- Malo more (Bosna i Hercegovina)