Biogradska rivijera u Hrvatskoj obuhvata more uz Biograd na Moru i dio Pašmanskog kanala. Peca se sa obale i iz brodice; prema starijim pravilima, potrebna je dozvola, uz lokalna ograničenja na plažama i u lukama. Među glavnim lovinama su orada, brancin, zubatac i palamida.
O vodi
Biogradska rivijera je morsko područje uz Biograd na Moru i dio Pašmanskog kanala. Gradska obala, uvale Bošana i Soline te stjenoviti i šljunčani potezi kanala daju različite položaje za ribolov. Sa spoljašnjih strana lukobrana i gatova lovi se izvan kupačkih zona i operativnih lučkih pristaništa, dok se brodicom izlazi u kanal i oko ostrvaca Sveta Katarina i Planac.
Pašmanski kanal uz rivijeru dugačak je oko 18 km, a na pojedinim dijelovima širok oko 2 km. Prema starijim podacima, njegova dužina je oko 7 morskih milja. Dubina na ovom području dostiže od 25 do 30 m; uz plićine i ostrvca, kanal je plovan za brodove gaza do 6 m. Za pecaroša to znači da obalni položaj i ribolov na dnu iz brodice traže različit izbor otežanja i pribora.
U Biogradu su Gradska luka, ribarska luka, Marina Kornati i Marina Šangulin, sa vezovima i pratećom opremom. Upravljanje ribolovom je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, odnosno Uprave ribarstva.
Morsko područje Pašmanskog kanala obuhvaćeno je ekološkom mrežom. U blizini rivijere nalaze se Nacionalni park Kornati i Park prirode Vransko jezero, udaljen oko 5 km.
Ribe u vodi
Orada, poznata i kao podlanica ili komarča, i brancin, odnosno lubin, spadaju među najzastupljenije ribe ovog akvatorija. Orada obično traži hranu pri dnu, naročito na prelazima tvrde i meke podloge; za nju se najčešće čeka miran, odlučan potez na dubinku. Brancin rado prilazi obali u svitanje i sumrak, a varaličaru koristi da pretražuje rubove plićaka i mjesta gdje se voda pokreće.
Zubatac i palamida takođe su među glavnim lovinama. Zubatac se obično traži uz izraženije promjene dubine i tvrdo dno, dok palamida prati jata sitne ribe u slobodnoj vodi. Kod panule je važnije uredno vođenje ješke na željenoj dubini nego stalno mijenjanje pribora.
Cipli su česti i zanimljivi za finiji pribor: obično se hrane bliže površini, a kad oprezno grizu, pomažu sitnija udica i nenametljiva prezentacija. Skuša, lokarda i šarun takođe su među najzastupljenijim vrstama; ove jatne ribe obično treba tražiti mijenjanjem dubine, jer se sloj u kojem uzimaju hranu može brzo pomjeriti.
Ugor je čest stanovnik akvatorija. Obično se drži zaklona uz tvrdo dno i aktivniji je po mraku, pa za njega treba otporniji predvez i spreman pribor za prihvat. Među najzastupljenijim glavonošcima su lignja, sipa i hobotnica. Lignja se najčešće traži u slabijem svjetlu, sipa bliže dnu, a hobotnica uz zaklone i neravnine.
Kako se peca
Sa obale se lovi odmetom i dubinskim sistemima, uključujući grunt i daleko zabacivanje. Za bijelu ribu, naročito oradu, koriste se veliki morski crv i rak samac, a među ješkama su i meki rakovi, dagnje i druge školjke te komadi srdele. Otežanje treba da drži sistem na mjestu, ali bez nepotrebnog zatezanja predveza. Na uređenim kupalištima i u lučkim zonama postoje lokalna ograničenja; položaji na spoljašnjim stranama lukobrana i gatova nalaze se izvan kupačkih zona i operativnih pristaništa.
Na plovak se ciljaju cipli, uz hljeb i male ješke. Fino podešen plovak lakše pokazuje njihovo oprezno uzimanje, a dubinu treba prilagoditi sloju u kojem se hrane. Za varaličarenje predatora koriste se vobleri i silikonske varalice; brancina obično vrijedi tražiti sporijim vođenjem uz obalu, posebno pri slabijem svjetlu.
Iz brodice se peca u Pašmanskom kanalu i oko ostrvaca Sveta Katarina i Planac. Kančenicom, odnosno bolentinom, lovi se na dnu; kontakt s dnom treba održavati bez stalnog povlačenja sistema po kamenju. Panulavanje je usmjereno na zubaca, brancina i palamidu, a od živih ješki koriste se živa lignja i živa iglica.
Za lov glavonožaca koriste se peškafondo, tataki skosavice i klasične skosavice. Poslije podizanja mamca korisna je kratka pauza uz kontrolisan pad, jer se uzimanje često osjeti kao dodatna težina. Podvodni ribolov obavlja se bez ronilačkih aparata, uz signalnu plutaču zapremine najmanje 10 litara.
Pristup vodi
Iz Biograda na Moru vodi se prilazi duž gradske obale, u uvalama Bošana i Soline te na stjenovitim i šljunčanim potezima Pašmanskog kanala. Na uređenim kupalištima postoje ograničenja ribolova.
Sa lukobrana i gatova peca se na spoljašnjim stranama, izvan kupačkih zona i operativnih trajektnih i lučkih pristaništa. Do položaja oko ostrvaca Sveta Katarina i Planac te u Pašmanskom kanalu dolazi se brodicom.
Za dolazak automobilom postoje gradska i lučka parkirališta unutar Biograda na Moru, kao i parkirališta uz prilaze uvalama.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, za sportski i rekreativni ribolov u Hrvatskoj potrebna je dozvola; djeca mlađa od 14 godina mogu loviti bez nje jednim povrazom, sa štapom ili bez njega. Rekreativne dozvole nabavljaju se elektronski preko stranice Uprave ribarstva, u ispostavama Ministarstva i kod ovlašćenih distributera, a sportske preko lokalnih klubova udruženih u HSSRM.
Tokom 2025. rekreativna dozvola koštala je 7,96 € za 1 dan, 19,91 € za 3 dana i 39,82 € za 7 dana. Godišnja rekreativna dozvola za punoljetne osobe od 18 do 65 godina iznosila je 66,36 €, a godišnja sportska za osobe do 65 godina 46,45 €, uz obaveznu članarinu HSSRM-u od 10 € i članarinu matičnom društvu. Za 2026. cijene kratkoročnih dozvola su 10 € za jedan dan, 25 € za tri dana i 40 € ili 45 € za sedam dana. Godišnje dozvole za punoljetne osobe do 65 godina u 2026. iznose 46,45 € za sportsku i 66,36 € za rekreativnu. Za 2027. propisan je rast godišnje sportske dozvole na 55 €, a rekreativne na 75 €.
Na uređenim kupalištima i plažama te u lukama i lučicama Biograda postoje sezonska ograničenja i zabrane ribolova. Noćni ribolov u biogradskom akvatoriju dopušten je zakonski dozvoljenim alatima. Ribolov je zabranjen u zonama posebne zaštite, dok je u obližnjem Nacionalnom parku Kornati rekreativni ribolov dopušten samo lokalnom stanovništvu uz ograničenja.
Po opštim pravilima za 2026, zabranjeno je rampinavanje, odnosno namjerno kačenje višekrakom udicom sa spoljašnje strane tijela ribe, kao i korišćenje motora za kretanje plovila pri lovu ostima. Lov glavonožaca pod feralom zabranjen je od 1. marta do 30. septembra; dozvoljena rasvjeta po plovilu je do 40 W za klasičnu sijalicu, 30 W za halogenu ili 10 W za LED.
Dnevni ulov ograničen je na 5 kg ribe i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz prekoračenje za masu jedne ribe kojom se prelazi taj prag. Za 2026. dodatno je ograničeno zadržavanje na najviše 2 hobotnice, 1 kirnju za sve vrste zajedno i 2 velika morska crva dnevno, dok je zadržavanje morskih pasa i raža zabranjeno. Obavezno je poštovanje minimalnih lovnih mjera i lovostaja za morske vrste, uključujući zubaca, brancina i glavonošce.