Oko Velih Srakana, u Hrvatskoj, u oblasti cresko-lošinjskog arhipelaga, peca se sa obale, mola u Gornjoj Trati i iz brodice. Za ribolov je prema pravilima za 2026. potrebna dozvola, uz izuzetak za mlađe od 14 godina. U širem arhipelagu žive brancin, orada, zubatac i gof, dok su oko samog otoka brojne hobotnice.
O vodi
Vele Srakane, poznate i kao Canidole Grande, okružuje slano more sa stjenovitom i šljunčanom obalom, uvalama i kanalima u kojima se može pecati iz brodice. Glavni oslonac za dolazak na otok i izlazak na more jeste uvala i luka Gornja Trata, na jugoistočnom dijelu otoka.
Mol u Gornjoj Trati omogućava ribolov i bez brodice. Na njegovom vrhu more je duboko 3 m, dok se prema obali dubina smanjuje na manje od 1 m, pa se pri izboru mjesta za zabacivanje vrijedi ravnati prema tom prelazu iz plićaka u dublju vodu.
Akvatorij pripada ribolovnom moru Hrvatske, a njime upravlja Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske, bez lokalnog ribolovnog udruženja kao koncesionara. Šire morsko područje cresko-lošinjskog arhipelaga, kojem pripadaju Vele Srakane, ima oko 95 vrsta riba.
Ribe u vodi
Brancin i orada pripadaju ribljem svijetu šireg cresko-lošinjskog arhipelaga. Brancin se obično traži uz obalu, prelaze dubine i mjesta gdje se skuplja sitna riba; u zoru, sumrak i po uzburkanom moru često prilazi pliće. Orada hranu traži pri dnu, naročito na prelazima kamenitog i pjeskovitog terena, a pri pecanju treba sačekati odlučnije uzimanje mamca prije kontre.
U širem arhipelagu žive i zubatac i gof. Za zubaca se obično traže kameniti prelazi i izraženije promjene dubine, dok se gof kreće za jatima sitne ribe i traži snažniji pribor. Kod oba predatora dobro podešena kočnica i pouzdani čvorovi važniji su od forsiranja ribe odmah nakon udarca.
Pri dnu šireg područja žive škrpina, šarag i fratar, a tu su i arbun i trlja od kamena. Kamenite zaklone koriste kirnje. U otvorenijem vodenom sloju kreću se srdela i inćun, dok se za otvoreno more arhipelaga vezuju tune i morski psi.
Oko samih Velih Srakana brojna je hobotnica, prvenstveno u priobalnom kamenjaru, a prisutne su i lignja i sipa. Lignja se obično traži u slabijem svjetlu, naročito u sumrak i zoru, uz smjenjivanje kratkih trzaja i pauza. Sipa češće uzima mamac blizu dna, pa sporije vođenje i zadržavanje u donjem sloju mogu biti važniji od brzog pretraživanja.
Kako se peca
Sa stjenovite i šljunčane obale, kao i sa mola u Gornjoj Trati, peca se odmetom i na plovak. Odmet je ribolov pri dnu, sa štapom ili bez njega; težinu olova prilagodi struji, tako da mamac ostane na odabranom mjestu. Na kamenjaru vrijedi izbjeći nepotrebno povlačenje sistema po dnu, jer se tako lakše zakači.
Iz brodice se lovi u okolnim uvalama i kanalima. Kančenica služi za pridnenu bijelu ribu, uz spuštanje sistema prema dnu i održavanje dodira s mamcem. Panula se koristi za gofa i zubaca; pri takvom ribolovu važno je da se mamac kreće prirodno i da pribor podnese snažan prvi bijeg.
Za lignje i sipe iz plovila koriste se skosavice i peškafondi, odnosno povraz s kukom. Mamac spuštaj kontrolisano i ostavljaj pauze između podizanja, jer se uzimanje često osjeti kao otežanje, a ne kao jasan udarac. Podvodni ribolov uz obalu obuhvata lov podvodnom puškom i pretragu rupa za hobotnice i ribu.
Za morski ribolov na Jadranu uobičajeni mamci su morski crv i dagnje i druge školjke, naročito kada se lovi pri dnu. Koriste se i komadići srdele i kozice, a sipa i lignja mogu poslužiti kao čvršći mamci. Veličinu zalogaja i udice prilagodi ribi koju ciljaš, a vrh udice ostavi slobodan.
Pristup vodi
Glavni pristup moru i pristanište nalaze se u uvali i luci Gornja Trata, na jugoistočnom dijelu Velih Srakana. Dolazi se brodicom, u luci se pristaje bočno, a pecati se može sa mola.
Za ribolov je dostupna i stjenovita i šljunčana obala otoka.
Pravila i dozvole
Prema opštim pravilima morskog ribolova u Hrvatskoj za 2026. godinu, za rekreacijski i sportski ribolov sa obale ili iz plovila potrebna je dozvola. Rekreacijske dozvole kupuju se u internet prodavnici Uprave ribarstva i kod ovlašćenih prodavaca, a sportske preko udruženja i klubova članica Hrvatskog saveza za sportski ribolov na moru, HSSRM. Osobe mlađe od 14 godina mogu bez dozvole loviti odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega.
Cijene za 2026. godinu jednake su za kratkoročne rekreacijske i sportske dozvole: dnevna košta 10 EUR, trodnevna 25 EUR, a sedmodnevna 45 EUR. Godišnja dozvola za odrasle do 65 godina košta 66,36 EUR za rekreacijski, odnosno 46,45 EUR za sportski ribolov. Za sportski ribolov obavezna je i članska iskaznica HSSRM, koja za punoljetne osobe košta 10 EUR.
Prema starijim opštim pravilima, lovostaj za kirnje traje od 1. jula do 31. avgusta, a za kavalu od 15. maja do 15. jula; za jastoga i hlapa traje od 1. septembra do 5. maja, a za lampugu od 1. januara do 14. avgusta. U sportskom i rekreacijskom ribolovu zabranjena je upotreba ronilačkih aparata prilikom lova podvodnom puškom. Noćni ribolov udičarskim alatima je dozvoljen, dok je vještačka rasvjeta dozvoljena isključivo uz posebnu dozvolu za ribolov ostima ili povrazom s kukom za lov glavonožaca, uz jedno rasvjetno tijelo propisane snage po plovilu. Prema pravilima za 2026. godinu, za većinu morskih vrsta nema lovostaja.
Dnevni ulov prema pravilima za 2026. ograničen je na 5 kg ribe i drugih morskih organizama po ribolovcu. Ukupna masa smije biti veća za masu jednog primjerka kojim se prelazi granica od 5 kg. Primjerci ispod najmanje propisane mjere moraju se odmah vratiti u more.
Najmanje mjere za zadržavanje u 2026. godini iznose: za brancina 25 cm, oradu 20 cm, zubaca 30 cm i gofa 35 cm. Za palamidu mjera je 40 cm, za škrpinu 25 cm, a za fratra i kantara 18 cm. Arbun mora imati najmanje 15 cm, batoglavac 17 cm, kavala 30 cm, a kirnje 45 cm. Za inćuna najmanja mjera je 9 cm, za igluna 100 cm ili 11,4 kg, dok hobotnica mora imati najmanje 1 kg.