Krčki zaljev je morska voda u Hrvatskoj, uz jugozapadnu obalu ostrva Krka na Jadranu. Peca se sa obale, dozvoljenih dijelova molova i lukobrana te iz plovila; prema starijim pravilima potrebna je dozvola, uz ograničenja za luke i kupališta. Među glavnim lovinama su orada, zubatac, brancin i skuša.
O vodi
Krčki zaljev pripada Jadranskom moru uz jugozapadnu obalu ostrva Krka. Uz grad Krk smjenjuju se šetališta, stijene i uvale, a obalni prilazi vode van operativnih zona luke. Dražica, Portapisana i Koralj nude dodir s morem iz uvala, dok su na poluostrvu Prniba obale šumovite i stjenovite. Uvala Konobe nalazi se na ulazu u zaljev.
U zaljevu žive priobalne, pridnene i pelagične vrste: od orade, zubaca i ugora do brancina i skuše, uz lignju, sipu i hobotnicu. Takav sastav prati i način ribolova: sa obale se koriste odmet, plovak i varalice, a iz plovila kančenica, panula i pribor za glavonošce.
Prema starijim podacima, u Konobama je na oko 50 m od obale dubina oko 20 m, pa se tu dublja voda približava obali. Uz gatove u luci Krk dubina doseže 2,5 m.
Morskim ribolovnim područjem upravlja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva preko Uprave ribarstva. Sportski ribolov organizuje HSSRM sa lokalnim klubovima, među kojima je ŠRD Lovrata Krk.
Ribe u vodi
Orada, koju mnogi zovu komarča, česta je lovina, kao i zubatac i brancin, odnosno lubin. Oradu obično vrijedi tražiti pri dnu, uz prelaze različitih podloga, i ostaviti joj vremena da uzme mamac prije kontre. Zubatac se najčešće traži uz kamenite prelome i promjene dubine, naročito u svitanje i predveče. Brancin rado patrolira uz samu obalu, a slabije svjetlo i uzburkana voda često mu odgovaraju; varalicu treba voditi i uz rub obale, ne samo daleko od nje.
Ugor, poznat i kao gruj, i škrpina takođe su česti. Ugor se obično drži rupa i zaklona, iz kojih aktivnije izlazi noću, pa pribor mora izdržati njegovo povlačenje prema kamenu. Škrpina se oslanja na kamuflažu uz dno; pri prihvatanju ulova treba paziti na bodlje. Arbun se najčešće traži pridnenim priborom, uz dovoljno osjetljiv vrh da pokaže sitne udarce.
Među čestim ribama su i špar, pic i kantar. Bukva i ušata takođe su redovne lovine, za koje lakši pribor i sitniji zalogaj obično daju prirodniju prezentaciju. Skuša i palamida pripadaju čestim plavim ribama; kada se jato hrani pri površini, brže vođena varalica može biti dobar izbor.
Srdela i inćun prolaze zaljevom kao plava riba, dok tunj prolazi povremeno. Lignja, sipa i hobotnica redovno su prisutne. Za lignju su slabo svjetlo i smjena dana i noći često dobar termin, dok se sipa obično traži sporijim vođenjem mamca blizu dna.
Kako se peca
Sa obale se peca sa stijena i prirodnih plaža van sezone kupanja, a sa molova i lukobrana na dijelovima gdje to lučki red dopušta. Odmet na dnu koristi se za oradu, brancina i špara, uključujući daleke zabačaje. Za pecanje na dubinku korisno je prilagoditi otežanje struji i držati najlon dovoljno zategnutim da se griz vidi, bez nepotrebnog pomjeranja mamca. Na plovak se lovi lakšim priborom sa obale.
Priobalno varaličarenje obuhvata lov brancina voblerima i silikoncima. Pri slabijem svjetlu varalicu vrijedi provesti uz kamenje i rubove obale, uz promjenu brzine dok se ne pronađe vođenje na koje riba reaguje.
Iz plovila se peca unutar zaljeva. Kančenicom se pri dnu love arbun, pic i orada, dok se laka i teška panula vode uz obalu i rtove za zubaca, brancina i skušu. Kod kančenice je važno osjetiti dno, ali ne vući pribor neprekidno po njemu; kod panule brzinu i dubinu vođenja treba prilagoditi mamcu.
Jesen i zima donose noćni lov lignje i sipe sa obale skosavicama. Iz čamca se lignje love skosanjem peškafondom pod svijećom, uz posebnu dozvolu i ograničenja rasvjete. Skosavicu treba povlačiti uz pauze i održavati kontakt pri propadanju, jer se tada često osjeti prihvatanje. Podvodni ribolov na dah vezan je za stjenovite zone zaljeva.
Prirodni mamci koji se ovdje koriste su veliki morski crv i bibi, a od školjki dagnja, odnosno pidoća, i volak. Koriste se i svježa ili usoljena srdela, komadići lignje i račići. Veličinu zalogaja treba uskladiti sa udicom, tako da njen vrh ostane slobodan za sigurniju kontru.
Pristup vodi
Prema starijim podacima, iz Krka se obali prilazi pješice preko šetališta, stijena i uvala van operativnih zona luke. Pješački pristup moru postoji u Dražici, Portapisani i Koralju, kao i na šumovitim i stjenovitim potezima poluostrva Prniba te u uvali Konobe na ulazu u zaljev.
Prema starijim podacima, automobil se može ostaviti na gradskim parkiralištima u Krku i uz prilazne puteve kod plaža i kampova, uglavnom uz naplatu tokom turističke sezone. Luka Krk i obližnji lučki dijelovi imaju vezove i gatove, kao i dizalice i navoze za spuštanje i podizanje brodica.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima za morski ribolov u Hrvatskoj, potrebna je dozvola; izuzetak su mlađi od 14 godina koji love odmetom sa jednim povrazom, sa štapom ili bez njega. Rekreacijske dozvole kupuju se preko internet stranice Uprave ribarstva, u područnim ispostavama Ministarstva ili kod ovlašćenih prodavaca. Sportske se kupuju preko klubova članica HSSRM-a ili putem interneta, uz važeću člansku kartu HSSRM-a, odnosno inostranog saveza za strane državljane.
Za 2026. dnevna dozvola košta 10 €, trodnevna 25 €, a sedmodnevna 45 €; dnevna cijena jednaka je za sportski i rekreacijski ribolov. Godišnja rekreacijska dozvola za punoljetne do 65 godina iznosi 66,36 €. Godišnja sportska je 46,45 €, uz članarinu HSSRM-u od 10 € i klupsku članarinu, pa ukupni trošak zavisno od kluba iznosi oko 56,45 € do 67 €. Za penzionere i starije od 65 godina godišnja rekreacijska dozvola je 13,27 €, a sportska 7,96 € uz članarine. Juniorska godišnja sportska dozvola za mlađe od 18 godina sa članarinama iznosi od 1,33 € do 10,62 €.
Po cjenovniku za 2025/2026, posebna dozvola uz godišnju za stajaći parangal ili vrše košta po 26,54 €, za osti 13,27 €, a za ribolov udičarskim alatima na veliku ribu 92,91 €.
Dnevno se smije zadržati do 5 kg ribe i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz prekoračenje za masu jednog krupnog primjerka ribe. Zadržani primjerci moraju se označiti, na primjer odsijecanjem donjeg dijela repnog peraja, a prodaja ulova i njegovo stavljanje u promet su zabranjeni. Za 2026. obavezno je vođenje evidencije o zadržanom ulovu.
Najmanja lovna mjera za zubaca je 30 cm, za gofa i palamidu po 45 cm, a za psa mekaša 80 cm. Orada se smije zadržati od 20 cm, a brancin od 25 cm.