More oko otoka Korčule u Hrvatskoj obuhvata uvale, stijene, brakove i kanale. Peca se s obale i iz čamca uz dozvolu i poštovanje prostornih zabrana, prema pravilima za 2026. Među ribama koje se ovdje love su orada, zubatac, brancin i gof.
O vodi
Otok Korčula, poznat i kao Curzola, okružen je slanim morem u kojem se obalne uvale i stijene smjenjuju s morskim brakovima i kanalima. Uz obalu se peca sa stijena, a molovi i rive koriste se izvan sezone kupanja i lučkih zabrana. Zavalatica, Bačva i Velalučki zaljev su obalne ribolovne pozicije, dok se iz čamca lovi i u Pelješkom i Korčulanskom kanalu.
Uz vanjske rubove otoka dubine su od 65 do 100 metara, a uz sjevernu obalu dno se postepeno spušta do 60 metara. Prosječne dubine uvala i sidrišta kreću se od 7 do 32 metra; u luci Karbuni su od 20 do 25 metara, a na brakovima oko 18 do 32 metra. Takve razlike u dubini traže prilagođavanje težine olova i načina vođenja mamca, naročito pri ribolovu iz čamca.
Morem oko Korčule upravlja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva preko Uprave ribarstva. Sportski ribolov organizaciono je koordiniran preko Hrvatskog saveza za sportski ribolov na moru.
Ribe u vodi
Orada, odnosno komarča, i zubatac privlače pecaroše koji vole da mamac spuste uz dno. Oradu obično vrijedi tražiti na prelazima pijeska i kamena, naročito u mirnijim jutarnjim i večernjim satima; kad grize oprezno, zategnuta struna i prerana kontra lako pokvare posao. Zubatac se često drži kamenitih prelaza i izraženog reljefa, gdje se lovi živim mamcem ili panulom.
Brancin, poznat i kao lubin, obično prilazi plićaku pri slabijem svjetlu i uz uzburkanu vodu, pa varaličaru najviše znači pažljivo pretraživanje obale. Gof je snažan protivnik koji se često traži uz podvodna uzvišenja i prelaze dubine; za njega pribor i završni čvorovi moraju biti spremni za snažan prvi bijeg.
U akvatoriju su i palamida, luc i lampuga, vrste zbog kojih vrijedi pratiti kretanje sitne ribe pri površini. Arbun je zanimljiv za pecanje uz dno, dok se šarun može držati u jatima na različitim dubinama. Ušata i iglica dopunjuju izbor ribe koja se lovi u ovom moru.
Od glavonožaca ovdje žive lignje i sipe. Lignje se obično traže u sumrak i po mraku, uz promjenu dubine dok se ne pronađe sloj u kojem uzimaju; sipe se češće zadržavaju pri dnu, pa im mamac treba voditi sporije.
Kako se peca
S obale se peca sa stijena i iz uvala duž sjeverne i južne strane otoka. Na molovima i rivama manjih mjesta lovi se izvan sezone kupanja i lučkih zabrana. Za oradu i zubaca koriste se odmet i ferma s kliznim olovom. Među mamcima su morski crv, bibi i rakovi, dok se za predatore poput zubaca koriste živi knez, živa iglica i živa lignja. Klizno olovo omogućava ribi da uzme mamac uz manji otpor, ali završni dio pribora treba redovno pregledati poslije dodira sa stijenama.
Sa stijena se peca i fiderom, uz paternoster sistem i bočni predvez. Varaličarenje je takođe zastupljeno s obale i stijena; promjena brzine i dubine vođenja često je korisnija od stalnog mijenjanja varalice. Za lov liganja s obale koriste se skosavice i peškafondi, uz smjenjivanje kratkih podizanja i pauza u kojima mamac tone.
Čamcem se izlazi na brakove, u kanale i uvale. Kančenica, odnosno bolentin, služi za pridnenu bijelu ribu: važno je održavati kontakt s dnom bez nepotrebnog vučenja sistema preko kamena. Lagana i srednja panula namijenjene su ušatama, brancinima i plavoj ribi, a koriste se vobleri s kljunom, silikonske varalice, žlice i kastmasteri.
Za zubaca i gofa koristi se teška i dubinska panula sa živom ješkom, uz olovo čuvar ili sistem za dubinsko spuštanje mamca. Tu je važnije održati mamac na željenoj dubini nego ga samo vući iza čamca. Panula za lignje vodi se skosavicama i peškafondima pri brzini od 1,5 do 2 čvora.
Pristup vodi
Obalne ribolovne pozicije nalaze se duž sjeverne i južne strane Korčule, uz stijene i uvale. Među njima su Zavalatica, Bačva i Velalučki zaljev. U manjim mjestima koriste se i molovi i rive, izvan sezone kupanja i izvan lučkih zabrana.
Do pozicija na morskim brakovima, u uvalama te u Pelješkom i Korčulanskom kanalu pristupa se čamcem. U manjim otočnim lukama i lučicama postoje operativne obale i vezovi.
Pravila i dozvole
Za ribolov s obale i iz plovila potrebna je dozvola prema opštim morskim pravilima u Hrvatskoj za 2026. Rekreativne dozvole kupuju se preko internet stranica Uprave ribarstva, u područnim ispostavama i kod ovlašćenih prodavaca, a sportske preko udruženja i klubova članica HSSRM-a ili ovlašćenih internet stranica. Od 1. juna 2026. jednodnevna dozvola košta 10 €, trodnevna 25 €, a sedmodnevna 45 €, jednako za sportski i rekreativni ribolov. Za 2025. i 2026. godišnja rekreativna dozvola za punoljetne osobe do 65 godina iznosi 66,36 €, a sportska 46,45 €, uz člansku kartu HSSRM-a od 10 € i pripadajuću klupsku članarinu. Prema cijenama za 2025, stariji od 65 godina i penzioneri plaćaju godišnju rekreativnu dozvolu 13,27 €, a sportsku 7,96 €, uz članarinu.
Prema starijim pravilima, sportska dozvola zahtijeva članstvo u HSSRM-u ili nacionalnom ribolovnom savezu i jedina omogućava podvodni ribolov; noćni ribolov udičarskim alatima, uključujući lov liganja i pridnenih riba, dozvoljen je, a svi primjerci ispod propisane dužine moraju se odmah neoštećeni vratiti u more. Za 2026. djeca mlađa od 14 godina oslobođena su dozvole samo za rekreativni ribolov odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega.
Prema pravilima iz 2023, zabranjeno je pecanje u lučkim bazenima i lukama otvorenim za javni saobraćaj, prilaznim plovnim kanalima i označenim pojasevima uzgajališta riba i školjki, kao i na uređenim kupalištima tokom ljetne sezone. Zabrana noćnog ribolova podvodnom puškom uz vještačku rasvjetu ili baterijske lampe zabilježena je 2009. godine.
Prema propisima iz 2023. i 2026, dnevno je dozvoljeno zadržati do 5 kg ribe i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz prekoračenje za težinu jedne kapitalne ribe. Prema pravilima za 2026, za većinu morskih vrsta riba nema trajnog lovostaja, a zaštita se prvenstveno sprovodi minimalnim lovnim mjerama. Za određene osjetljive vrste i rakove posebni lovostaji uređeni su pravilnikom NN 64/2023. Prema tom pravilniku i izmjenama NN 134/2024, minimalna lovna mjera za brancina je 25 cm, a za gofa 35 cm.