Lignja živi u priobalnom moru, uz uvale, rtove i prelaze između peska i morske trave. U Hrvatskoj i Crnoj Gori često se lovi u sumrak i noću, a približavanje obali naročito je zanimljivo tokom hladnijeg dela godine. Najtipičniji izbor je skošavica koja se vodi kratkim podizanjima i pauzama. Može se loviti i sporom panulom.

Ukratko

Tipična težina
0,15–0,6 kg
Popularnost
8/10
Težina ulova
5/10
Snaga borbe
3/10
Ukus
9/10
Lakoća pripreme
6/10

Kako prepoznati

  • Telo je izduženo, meko i vretenasto, bez ljusaka.
  • Bočna peraja su romboidna i pružaju se duž većeg dela zadnje polovine tela.
  • Oko usta su kraci sa prijanjaljkama i duži lovni pipci.
  • Oči su velike, a boja tela prelazi od gotovo providne do crvenkastosmeđe.
  • Na koži se vide sitne pigmentne tačke koje menjaju izraženost.

Kako loviti

Lignjolov skošavicom zasniva se na smenjivanju kratkih podizanja i kontrolisanog propadanja. Prati zategnutost strune, jer se prihvatanje često oseti samo kao dodatna težina. Panula je dobar izbor za pretraživanje obale iz plovila: skošavica se vuče sporo, bez naglih promena brzine. Kada se lignja zakači, izvlači je ravnomerno, uz blag i stalan pritisak. Nagla kontra i trzaji lako cepaju nežne krake.

Na šta loviti

Skošavice su osnovni izbor: oblikom i kretanjem podsećaju na plen, dok venac iglica zadržava lignju kada ih obuhvati kracima. Važniji od upornog menjanja boje često su odgovarajuće tonjenje i mirno, kontrolisano vođenje. U bistrom moru i pri jačem svetlu vredi probati prirodnije nijanse, a u slabijoj vidljivosti uočljivije ili svetleće detalje. Za lignjolov iz plovila mogu poslužiti i male tataki skošavice, kojima se daju kratki pokreti pa zastoj.

Gde loviti

Traži prelaze peskovitog dna u livade morske trave, ivice uvala i obalu uz koju se zadržava sitan plen. Lučka rasveta može biti korisna jer okuplja organizme kojima se lignja hrani, ali vredi proveriti i granicu osvetljenog i tamnog mora. U Hrvatskoj je česta u Bakarskom zaljevu i uz Biogradsku rivijeru, dok je u Crnoj Gori česta duž Budvanske rivijere. Ima je i u Bokokotorskom zalivu.

U kuhinji

Meso lignje je blagog, blago slatkastog ukusa i ceni se zbog prijatne čvrstine kada je dobro pripremljeno. Odlična je na žaru, pržena ili dinstana. Pre pripreme uklanjaju se utroba, providna unutrašnja potpora i tvrdi kljun između krakova. Za meko meso najvažnije je izbeći predugo pečenje: odgovara joj kratka obrada na jakoj vatri ili duže, lagano dinstanje.

O ribi

Iako je ribolovci često svrstavaju uz morsku ribu, lignja je glavonožac iz porodice Loliginidae. Nema kičmu, a telo joj podupire tanka, providna unutrašnja struktura. Za mirnije kretanje koristi peraja, dok pri naglom bekstvu izbacuje vodu kroz levak i pokreće se mlazom.

Lignja je aktivan grabljivac koji se u lovu snažno oslanja na vid. Plen hvata izbačenim lovnim pipcima, zatim ga pridržava kracima i usitnjava tvrdim kljunom. Menjanje boje služi prikrivanju i komunikaciji, a pri opasnosti može ispustiti oblak mastila.

Jaja polaže u izduženim, želatinoznim kapsulama koje pričvršćuje za podlogu, često u grupama. Razmnožavanje ne mora biti ograničeno na isti deo godine u svim oblastima. Lignja brzo raste i ima relativno kratak životni vek, pa se sastav njenih jata primetno menja.

Položaj lignje tokom godine zavisi od uslova u moru, raspoloživog plena i razmnožavanja. Tokom toplijeg dela godine često se zadržava dalje od obale ili u dubljoj vodi, dok joj u hladnijem delu godine priobalje može više odgovarati. Ipak, samo godišnje doba nije dovoljno za uspeh: svetlost, providnost mora i kretanje plena često odlučuju da li će se hraniti na mestu koje ribolovac pretražuje.

Vode u kojima se nalazi

Mamci

Iglica, Lignja, Sabiki varalice, Skosavice, Tataki skosavice