Zaljev Pantera je morski zaljev na sjeveru Dugog otoka, u Hrvatskoj. Peca se sa obale, molova i iz čamca; prema starijim podacima, potrebna je standardna morska dozvola, uz poštovanje plovidbe i vezova. Glavne lovine su brancin, orada i lignja.
O vodi
Pantera se zajedno s lukom Solišćica pruža oko 4 km u kopno prema jugoistoku, dok je ulaz širok do 3 km. Na sjeveru Dugog otoka ovaj morski zaljev spaja obalska mjesta za pecanje sa prostorom za ribolov iz čamca. Rtovi izloženi morskim strujama posebno su zanimljivi za ribolov sa obale, a molovi i rive u naseljima koriste se uz poštovanje lučkog saobraćaja i vezova.
Dubina na plovnom putu uglavnom je od 12 do 13 m, kod marine od 10 do 12 m, dok je na sidrištima najmanje 9 m. U samom zaljevu dubina ni za najvećih plima ne prelazi 15 m. Za pecaroša to znači da izbor mjesta i načina spuštanja pribora treba prilagoditi prelazima dubine, ali i prostoru potrebnom za plovidbu i sidrenje.
Zaljev je dio značajnog predjela „Sjeverozapadni dio Dugog otoka“, zaštićenog od 1967. godine, i ekološke mreže Natura 2000. Zaštićeni predio zauzima 20,8 km² i obuhvata Panteru, luku Solišćica, uvalu Sakarun i okolni akvatorij. Morskim ribarstvom upravlja Uprava ribarstva nadležnog ministarstva Hrvatske, a kopnenim i obalnim dijelom zaštićenog područja ustanova Natura Jadera.
Ribe u vodi
Brancin i orada, poznata i kao podlanica, love se u zaljevu. Brancin obično traži sitnu ribu uz obalu i na mjestima gdje struja donosi hranu; svitanje, sumrak i uzburkano more često mu pokrenu apetit. Varaličarenje uz promjenu brzine vođenja i zadržavanje mamca uz ivice terena dobar je način da se pretraži više mjesta.
Orada hranu uglavnom traži pri dnu, gdje skuplja školjke i druge zalogaje. Na dubinku se obično čeka uz pažljivo položen mamac i što manje nepotrebnog zatezanja strune. Kada pipka, ne treba žuriti s kontrom prije nego što jasno ponese mamac.
Lignja se redovno lovi u zaljevu i oko ostrvca Baričevac. Najčešće je vrijedi tražiti pri slabijem svjetlu, a skosavice voditi smjenom kratkih podizanja i mirnog propadanja. Kad se zakači, ravnomjerno izvlačenje bez naglih trzaja smanjuje mogućnost da spadne.
Kako se peca
Sa obale se peca naročito na rtovima izloženim morskim strujama. Odmet se koristi za ribolov na dnu, čekanjem da riba pronađe mamac; težinu olova treba prilagoditi strujanju kako pribor ne bi stalno šetao po dnu. Sa molova i riva u naseljima takođe se može pecati, uz slobodan prostor za lučki saobraćaj i vezove.
Ribolov iz čamca veoma je zastupljen. Kančenica se koristi na dubljim i prelaznim dijelovima, gdje je korisno održavati dodir s dnom bez stalnog zapinjanja. Panula se vuče kroz zaljev i na izlaznim pravcima prema pučini; uredno vođenje pribora i mirna brzina čamca pomažu da mamac radi pravilno.
Za skosavanje liganja oko ostrvca Baričevac koriste se peškafondo i lignjari, odnosno skosavice. Poslije podizanja treba ostaviti mamcu vremena da potone, jer lignja često prihvati upravo u propadanju. Zategnuta struna olakšava da se osjeti i blag dodir.
Ribolov prirodnim mamcima ovdje obuhvata veliki morski crv, školjke i dagnje, kao i svježu ili živu lignju i svježu ili živu srdelu. Koriste se za morske grabljivice i pridnene vrste. Mamac treba postaviti tako da udica ostane dovoljno slobodna za sigurno kačenje.
Pristup vodi
Automobilom se do vode prilazi asfaltnim i lokalnim putevima kroz Veli Rat i Verunić, kao i putevima prema rtu i svjetioniku Veli Rat. Parking uz pristupne puteve blizu recepcije Marine Veli Rat se naplaćuje, a parking mjesta postoje i na javnim površinama u Velom Ratu i Veruniću.
Molovi i rive u naseljima mogu se koristiti za ribolov ako se ne ometaju lučki saobraćaj i vezovi. U Marini Veli Rat nema krana, dizalice niti rampe za izvlačenje i spuštanje plovila.
Pravila i dozvole
Prema starijim podacima, za sportski i rekreativni ribolov sa obale i iz plovila potrebna je standardna morska dozvola za Hrvatsku, koja se dobija putem internet stranica Uprave ribarstva ili preko ovlašćenih klubova Hrvatskog saveza za sportski ribolov na moru. Za Panteru nije propisana posebna dozvola, a dostupne su dnevne i višednevne dozvole. Osobe mlađe od 14 godina mogu bez dozvole loviti odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega. Uz člansku iskaznicu HSSRM godišnja sportska dozvola za punoljetne osobe do 65 godina košta 56,45 €, a za penzionere i starije od 65 godina 17,96 €. Članarina iznosi 2,00 € za osobe do 18 godina i 10,00 € za starije od 18 godina.
Opšta pravila za morski ribolov u Hrvatskoj dozvoljavaju do 2 odmeta, do 2 kančenice i do 2 panule po ribolovcu. Ribolov odmetom, kančenicom i panulom sa obale i iz plovila dozvoljen je i noću. Vještačka rasvjeta smije se koristiti samo uz posebnu dozvolu za lov ostima ili lov glavonožaca kukom. Podvodni ribolov dozvoljen je isključivo od izlaska do zalaska sunca, a noću je zabranjen.
Prema propisima za 2023/2024. godinu, lovostaj za kavalu traje od 15. maja do 15. jula, a za kirnje od 1. jula do 31. avgusta. Za jastoga i hlapa traje od 1. septembra do 15. maja, dok je za lampugu od 1. januara do 14. avgusta.
Dnevni ulov ograničen je na 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz dozvoljeno prekoračenje za masu jednog trofejnog primjerka kojim se prelazi ta količina. Prema propisima za 2023/2024. godinu, najmanja mjera za brancina je 25 cm, a za oradu 20 cm. Zubatac mora imati najmanje 30 cm, gof 35 cm, a škrpina 25 cm; za fratra i kantara mjera je 18 cm, dok je za hobotnicu 1 kg. Primjerci ispod propisane mjere moraju se odmah živi i neoštećeni vratiti u more.