Bakarski zaljev je morska voda uz Bakar i Bakarac, u kvarnerskoj oblasti u Hrvatskoj, sa vruljama koje unose slatku vodu. Peca se sa obale, molova i iz plovila; prema starijim pravilima potrebna je morska dozvola, uz ograničenja u lukama i na kupalištima. Glavne mete su orada, brancin, arbun i strijelka skakuša.
O vodi
Bakarski zaljev, poznat i kao Bakarski zaliv, eliptičan je dio Kvarnerskog akvatorija i unutrašnjih morskih voda Hrvatske, uz Bakar i Bakarac. Brojni podvodni izvori i vrulje unose slatku vodu u more, pa je ovo ekološki i hidrološki osjetljivo priobalno područje pod znatnim uticajem podzemnih voda. Pecarošu su na raspolaganju pristupačne stjenovite i betonske obale, mol u Bakarcu i ribolov iz plovila.
Prema starijim podacima, zaljev je dug oko 4,5 do 4,7 km, a dubine se kreću od 34 do 48 m, sa najdubljim dijelom u predjelu Bakarskih vrata. Ulaz u Bakarskim vratima širok je 300 m, dok najširi dio zaljeva dostiže oko 1.100 m. Morski akvatorij koji administrativno pripada gradu Bakru zauzima 191,38 ha, a morski dio susjednog grada Kraljevice na ulazu obuhvata oko 365 ha.
Istorijske tunere svjedoče o vremenu kada je zaljev bio poznato stanište i lovište plave ribe i plavoperajne tune. Etnografska cjelina „Bakaračke tunere“ zaštićena je kulturna baština. Na lokalnom području djeluje Športsko pomorsko društvo „Luben“ Bakar, članica HSSRM-a.
Prema starijim pravilima, najveća dozvoljena brzina plovila kroz Bakarski zaljev iznosi 6 čvorova.
Ribe u vodi
Orada i brancin su među dominantnim i redovnim vrstama, a česta lovina je i arbun. Orada hranu obično traži pri dnu, naročito uz prelaze između različitih podloga; za nju se najčešće čeka na dubinku, bez žurbe pri kontri. Brancin rado koristi promjene struje i mjesta gdje se skuplja sitna riba, a zora, sumrak i zamućeno more često mu pojačavaju aktivnost. Arbun se uglavnom traži uz dno, lakšim priborom koji dobro prenosi sitnije udarce.
Strijelka skakuša posljednjih godina stalno je prisutna u zaljevu. To je grabljivica za aktivno traženje varalicom, naročito kada sitna riba izbija na površinu; zbog zuba važan je predvez otporan na presijecanje. Česte su i lica i palamida, pa vrijedi pratiti površinsku aktivnost i kretanje jata.
Uz obalu se redovno sreću ušata i cipal, dok su fratar, kantar i pic takođe česti stanovnici zaljeva. Među čestim vrstama je i ugor, za kojeg se obično bira čvršći pribor i lov pri dnu, naročito u sumrak i noću.
Lignja i sipa redovno se love. Za lignju je korisno pretraživati različite slojeve vode i praviti pauze poslije podizanja varalice, dok se sipa češće traži bliže dnu, sporijim vođenjem.
Kako se peca
Sa obale se peca na pristupačnim stjenovitim i betonskim mjestima, izvan lučkih zona i kupališta u sezoni zabrane. Koriste se i obalni molovi, posebno mol u Bakarcu. Odmet i dubinski ribolov sa obale i mola usmjereni su na oradu, arbuna i fratra; težinu olova treba prilagoditi dubini i struji, tako da mamac ostane pri dnu, a udarac se jasno prenese na vrh štapa.
Iz brodica, čamaca i ribolovnih kajaka peca se često, uz poštovanje plovidbenih propisa. Kančenica se koristi na dubljim dijelovima zaljeva. Kod takvog pecanja dobro je održavati kontakt s dnom i povremeno podići mamac, umjesto pustiti da pribor dugo leži bez kontrole.
Varaličarenje sa obale i mola u Bakarcu naročito je usmjereno na strijelku skakušu rano ujutro i u sumrak, dok se brancin traži u zonama vrulja. Koriste se:
- površinske varalice,
- popri,
- iglice,
- plivajući vobleri. Površinsku varalicu treba voditi uz promjene ritma i kratke pauze, a pri udarcu sačekati da se riba osjeti na štapu.
Džiging sa obale primjenjuje se na isturenim stjenovitim položajima na ulazu u zaljev, poput rta Kavranić. Metalni jigovi mase oko 30–40 g koriste se za arbuna i palamidu. Poslije zabačaja korisno je pratiti propadanje varalice, jer udarac može doći i prije početka namotavanja.
Lignjolov se obavlja skosavicama sa mola ili laganom panulom iz čamca. Koriste se i peškafonda i lignjari. Skosavicu treba podizati odmjereno, uz pauze tokom propadanja, a zakačenu lignju izvlačiti ravnomjerno, bez naglih trzaja.
Ribolov prirodnim mamcima uključuje trakice svježe sipe i krakove jadranske lignje. Koriste se i dagnje i srdela, a među mamcima su još komadići ribe i crvi. Mekše mamce treba pažljivo postaviti na udicu da ostanu na njoj pri zabačaju i sitnim dodirima ribe.
Pristup vodi
Obali se pristupa duž Bakra i Bakarca, a nekoliko tačaka prilaza vodi nalazi se uz Jadransku magistralu D8 koja prolazi uz zaljev. Mol u Bakarcu je mjesto na kojem pecaroši redovno love.
Za dolazak automobilom postoje javna parkirališta uz obalu i gradsku rivu u Bakru, kao i u blizini plaža i kupališta u Bakarcu. U komunalnim lučicama Bakra i Bakarca nalaze se navozi i rampe za spuštanje brodica.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima za morski ribolov u Hrvatskoj, potrebna je sportska ili rekreacijska dozvola; mlađi od 14 godina mogu bez dozvole loviti odmetom sa jednim povrazom, sa štapom ili bez njega. Rekreacijske dozvole kupuju se preko internet stranice Uprave ribarstva, u ispostavama Ministarstva i kod ovlašćenih prodavaca. Sportske dozvole dostupne su preko klubova HSSRM-a, a dnevne i višednevne i preko interneta.
Za 2026. godinu dnevna dozvola košta 10,00 EUR, trodnevna 25,00 EUR, a sedmodnevna 45,00 EUR. U 2025. godini iste dozvole koštale su 7,96 EUR, 19,91 EUR i 39,82 EUR. Godišnja rekreacijska dozvola za uzrast od 18 do 65 godina iznosila je 66,36 EUR, a sportska 46,45 EUR, uz članarinu HSSRM-u od 10,00 EUR i klupsku članarinu. Povlašćena rekreacijska cijena za penzionere, starije od 65 godina i maloljetnike u 2025. bila je 13,27 EUR; sportska za starije od 65 godina iznosila je 7,96 EUR, a za maloljetnike 1,33 EUR, uz davanja Savezu.
Opšta morska pravila zabranjuju ribolov u lukama i lučicama osim na dijelovima koje izričito odobri nadležna lučka uprava, a na uređenim kupalištima i plažama od 1. maja do 1. oktobra. U Bakarskom zaljevu lučka ograničenja obuhvataju područje luke Bakar i industrijski terminal za rasute terete Podbok/Podborki. Zabranjeni su podvodni ribolov uz autonomne aparate za disanje i tegljenje ronioca plovilom. Lov glavonožaca povrazom s kukom uz vještačku rasvjetu zabranjen je od 1. marta do 30. septembra. Za 2026. godinu propisana je posebna dozvola za upotrebu vještačke rasvjete, odnosno ferala, i ostiju.
U sportskom i rekreacijskom ribolovu zabranjen je ulov igluna, iglana, jegulje i plavoperajne tune, uz izuzetak posebnih kvota i dozvola za veliku ribu. Lovostaj za 2026. obuhvata kavalu od 15. maja do 15. jula, kirnje od 1. jula do 31. avgusta i lampugu od 1. januara do 14. avgusta.
Dnevni ulov u 2026. ograničen je na 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz prekoračenje samo za masu jedne trofejne ribe. Živi školjkaši i puževi mogu činiti do 2 kg dnevnog ulova, osim dagnji do 5 kg. Najmanje lovne mjere su za oradu 20 cm, brancina 25 cm i arbuna 15 cm; za pica i fratra iznose 18 cm, za šarga 23 cm, a za zubaca 30 cm. Jedinke ispod propisane mjere moraju se odmah vratiti u more.