Kumborski tjesnac je uski morski prolaz u Bokokotorskom zalivu, u Crnoj Gori. Peca se sa obale, mula i iz čamca; prema starijim pravilima potrebna je dozvola, sidrenje je zabranjeno, a prolaz brodovima mora ostati slobodan. Među ribama ovog akvatorijuma su orada, zubatac, brancin i pagar.
O vodi
Kumborski tjesnac, poznat i kao Kanale di Combur, slani je morski prolaz u Bokokotorskom zalivu. Ima zakonski status uskog morskog prolaza, odnosno kanala, pa ribolov iz barke ovdje traži pažnju prema prolasku većih brodova. Uz obalu Kumbora nalaze se mjesta za ribolov sa obale i mula, a u naselju su pristanište za brodice i marina Portonovi.
Dubina se povećava prema južnoj, strmoj obali, uz koju iznosi oko 25 m. Najveća izmjerena dubina tjesnaca je 46 m, dok je navigaciona dubina veća od 12 m. Za pecaroša to znači da se pri izboru olova i vođenju sistema mora računati na promjenljivu dubinu, naročito prema strmoj obali.
Tjesnac je hranidbena zona i područje ihtioplanktona, odnosno mrijesta brojnih vrsta riba. U njegovom akvatorijumu i okolnim priobalnim mjestima peca se sa obale i iz čamca, od ribolova pri dnu do panulanja i lignjolova.
Ribe u vodi
Orada, odnosno komarča, zubatac i brancin, poznat i kao lubin, među zanimljivijim su metama u tjesnacu i okolnim vodama zaliva. Orada obično traži hranu pri dnu, pa joj treba ostaviti vremena da uzme mamac prije kontre. Zubatac se često drži uz promjene dubine i tvrdo dno, dok brancin rado prilazi obali u svitanje, sumrak i kada je more uzburkano; varaličarima tada koristi sporije vođenje uz povremene zastoje.
Pagar se lovi u sportskom ribolovu u samom tjesnacu. Za njega se obično traži dno i koristi osjetljiv sistem na kojem se dobro vidi griz. U ovom akvatorijumu i okolnim vodama živi i arbun, lokalno rombun, koji hranu traži pri dnu, pa su mu prikladni lakši sistemi koji dobro prenose dodir mamca.
Uz priobalje se mogu tražiti špar, pic i šarag, a tu je i knez. Bukva i cipol zanimljivi su za laganiji pribor i prihranu, dok ušata, poznata i kao ukjata, često uzima hranu iznad dna. Kod ovakvog pecanja sitniji zalogaj i nenapet predvez često donesu više grizeva od grubog sistema.
Skuša pripada pokretljivijim ribama otvorenijeg vodenog sloja. Srdela, papalina i inćun, odnosno brgljun, takođe žive u tjesnacu i okolnim vodama zaliva. Od glavonožaca tu su lignja i sipa; lignja se obično traži u slabijem svjetlu, dok se sipa češće lovi vođenjem varalice blizu dna.
Kako se peca
Sa obale, mula i riva u Kumboru i okolnim priobalnim mjestima peca se uz dozvolu. Dubinski ribolov sa obale, odnosno položno pecanje na čekanje, koristi se za oradu i zubaca: olovo drži sistem pri dnu, a štap treba postaviti tako da se griz jasno vidi. Ribolov na plovak zastupljen je sa obale i mula; za bukvu i cipola koristi se hljeb, i kao mamac i za prihranu. Prihranu je bolje dodavati pomalo, da riba ostane zainteresovana za udicu.
Iz barke se koriste odmet i kančanica, sa olovom i predvezom sa dvije do tri udice za ribolov na dubini. Težinu olova treba prilagoditi tako da se osjeća dno, bez nepotrebnog otežavanja sistema. Među tehnikama ovog akvatorijuma i zaliva je i panulanje. Prema starijim pravilima, u tjesnacu je zabranjeno sidrenje i tokom ribolova mora ostati slobodan prolaz većim brodovima.
Varaličarenje sa obale namijenjeno je grabljivicama. U akvatorijumu i zalivu koriste se vobleri, silikonske varalice i kastmasteri; promjena brzine i dubine vođenja korisnija je od upornog ponavljanja istog zabačaja. Od prirodnih mamaca koriste se gavica, odnosno mlada srdela, komadi srdele i sitna plava riba.
Lignjolov se praktikuje peškanofondom i skosavicom. Skosavicu treba voditi uz kratka podizanja i pauze, uz stalni osjećaj za dubinu i zatezanje strune; pri izvlačenju lignje ravnomjerno namotavanje smanjuje mogućnost spadanja.
Pristup vodi
Vodi se prilazi duž obale naselja Kumbor i obale tjesnaca, cestovnim pravcem Herceg Novi – Kotor. Pristup postoji i u zoni rta Kumbor i turističko-nautičkog kompleksa Portonovi. U Kumboru se nalaze pristanište za brodice i marina Portonovi.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, za sportsko-rekreativni ribolov sa obale i plovnog objekta potrebna je važeća dozvola, koju izdaje nadležno Ministarstvo, a prodaju SSRM i ovlašćeni sportsko-ribolovni klubovi; dozvole za podvodni ribolov prodaju i ovlašćeni ronilački klubovi. Za 2026. godinu dnevna dozvola košta 5 €, višednevna do 30 dana 30 €, a godišnja 50 €. Dnevna dozvola za ribolov na veliku ribu košta 30 €, a za podvodni ribolov 20 €; lica mlađa od 14 godina oslobođena su naknade. Stariji cjenovnik SSRM predviđao je godišnju dozvolu za punoljetna lica od 20 € uz 5 € članarine klubu, dok su povremene dozvole koštale 5 € za 1 dan, 10 € do 5 dana, 15 € do 10 dana i 30 € do 30 dana.
U samom tjesnacu zabranjeno je sidrenje, brzina plovidbe ograničena je na 6 čvorova, a ribarski čamci i brodovi ne smiju ometati brodove koji mogu bezbjedno ploviti samo unutar kanala. Za Bokokotorski zaliv propisana je 2011. godine zabrana privrednog ribolova pridnenim i pelagičnim kočama i plivaricama.
Opšta pravila morskog ribolova za 2026. dozvoljavaju najviše dva štapa sa najviše tri udice po štapu, uz minimalni luk udice od 7 mm, ili najviše dva povraza odnosno panule. Za noćni lov glavonožaca dozvoljena su do dva povraza s kukom uz vještačko svjetlo jačine do 400 kandela. Podvodni ribolov puškom zabranjen je od zalaska do izlaska sunca.
Za 2026. godinu dnevni ulov ograničen je na 5 kg. Starija pravila predviđala su do 3 kg ribe i glavonožaca dnevno, uz mogućnost zadržavanja jednog primjerka krupnije ribe teže od 3 kg. Po pravilima za 2026, riba se odmah po vađenju označava odsijecanjem donjeg dijela repnog peraja pod uglom od 15 stepeni, a glavonošci zarezivanjem glave između očiju. Zabranjeno je zadržavanje i promet jedinki ispod propisane minimalne veličine i strogo zaštićenih morskih organizama, uključujući prstaca i perisku.