Kvarnerski zaljev je slana morska oblast u Hrvatskoj, između istočne obale Istre, kopna i kvarnerskih ostrva. Peca se sa obale i iz čamca, uz dozvolu i ograničenja za luke, kupališta i uzgajališta. Među zanimljivim lovinama su orada, brancin, zubatac i palamida.
O vodi
Kvarnerski zaljev, poznat i kao Kvarner, Quarnaro i Kvarnerski zaliv, ima razvedenu obalu sa stijenama, kamenitim dijelovima, uvalama i obalnim šetalištima. Oblast obuhvata istočnu obalu Istre i Opatijsku rivijeru, zatim Rijeku, Kostrenu i Bakarski zaljev. Prema ostrvima se nastavlja kroz Podvelebitski kanal i oko Krka, Cresa, Lošinja i Raba. More se koristi za privredni, sportski i rekreativni ribolov.
Prosječna dubina zaljeva kreće se od 30 do 60 m; u Riječkom zaljevu iznosi od 50 do 60 m, a u južnom dijelu Kvarnera od 45 do 55 m. Prema starijim podacima, kanal Krušija između Plavnika i Cresa doseže od 114 do 128 m i predstavlja najdublji dio sjevernog Jadrana, dok dubine veće od 100 m postoje i kod Raba, Prvića i Golog otoka. Takve razlike u dubini traže prilagođavanje težine olova i dužine strune pri ribolovu iz čamca.
Na obalama i ostrvima postoje zaštićeni ornitološki rezervati, naročito na Cresu, gdje se štite bjeloglavi supovi. U pojedinim kanalima i ušćima važe posebni režimi zaštite prirode. Ribolovnim morem upravlja Ministarstvo poljoprivrede preko Uprave ribarstva, a sportski ribolov koordinira HSSRM preko svojih društava i klubova.
Ribe u vodi
Orada, brancin i zubatac zanimljivi su pecarošu koji bira između čekanja na dnu i aktivnog traženja grabljivice. Orada obično pretražuje dno sa školjkama i prelaze pijeska i kamena; pri njenom grizu ne treba žuriti sa kontrom. Brancin često prilazi plićaku pri slabijem svjetlu i uzburkanom moru, dok zubatac više traži kamenite padine i izražene promjene dubine. Prema starijim podacima, jedan pecaroš je 2012. godine ulovio oradu od 3,20 kg.
Arbun je zanimljiva lovina za pecanje pri dnu, naročito nad pjeskovitim i muljevitim terenima. Šarag se često drži kamenja i zaklona, pa zakačena riba brzo pokušava da se zavuče među stijene. U zaljevu žive i fratar i kantar, dok je ovčica vrsta koju pecaroši obično traže nad pijeskom.
Palamida i gof traže drugačiji pristup: aktivno pretraživanje mora i pribor koji može da izdrži snažan prvi bijeg. Palamida se obično traži uz jata sitne ribe, a gof oko podvodnih uzvišenja i preloma dna. U zaljevu su prisutni i skuša i šarun, kao i srdela i inćun.
Uz dno žive oslić, kavala i škarpina. Ugor koristi rupe i zaklone, a kirnja je takođe vezana za kamenit teren. Od glavonožaca se love lignja, sipa i hobotnica; za lignju i sipu sumrak često donosi dobar početak aktivnosti.
Na području Kostrene pojavljuje se riba kirurg. Gvania je endem šljunkovitih plaža, prepoznat na nivou roda.
Kako se peca
Sa obale i stijena peca se uz poštovanje lokalnih zabrana, dok su molovi i gatovi dostupni za ribolov samo tamo gdje to dopuštaju odluke lučkih uprava. Odmet i kančenica koriste se sa obale i iz usidrenog čamca, naročito na prelazima kamenitog, pjeskovitog i muljevitog dna. Za ribolov na dnu olovo treba da drži postavu, a da pribor ipak ostane dovoljno osjetljiv da pokaže griz.
Veliki morski crv i dagnja mogu se ponuditi pri dnu, a koriste se i račići i komadići ribe. Svježa ili soljena srdela služi kao mamac, ali i za primamljivanje. Kod pecanja uz kamen dobro je povremeno pregledati predvez jer ga dodir sa oštrom podlogom može oslabiti.
Iz čamca ili brodice koriste se laka i teška panula, sa živom lignjom ili iglicom kao mamcem za zubaca, brancina i palamidu. Mamac treba da se kreće prirodno, bez okretanja oko predveza. Varaličarenje je namijenjeno brancinu i grabljivicama otvorenog mora; koriste se silikonske varalice i vobleri, uz promjenu brzine i dubine vođenja.
Skosavanje je usmjereno na lignju i sipu, uz peškafondo i tataki. Korisno je mijenjati dubinu dok se ne pronađe sloj u kojem napadaju, pa zatim ponavljati prolaz kroz njega. Vrše i parangali koriste se isključivo uz posebne dozvole, a podvodni ribolov dozvoljen je samo na dah, bez ronilačkih aparata.
Pristup vodi
Moru se prilazi duž stjenovitih i kamenitih dijelova obale, kroz uvale i preko obalnih šetališta, a plaže se koriste van sezone kupanja. Takvi prilazi postoje duž istočne obale Istre i Opatijske rivijere, na području Rijeke, Kostrene i Bakarskog zaljeva. Obuhvaćeni su i Podvelebitski kanal te ostrva Krk, Cres, Lošinj i Rab.
Pravila i dozvole
Za sportski i rekreativni ribolov u 2026. potrebna je dozvola. Rekreativne dozvole kupuju se preko internet prodavnice Uprave ribarstva, u područnim ispostavama Ministarstva ili kod ovlašćenih prodavaca. Sportske izdaju klubovi učlanjeni u HSSRM uz člansku kartu, a dnevne i višednevne sportske dozvole dostupne su i preko stranice HSSRM-a. Izuzetak su lica mlađa od 14 godina koja love odmetom sa jednim povrazom, sa štapom ili bez njega.
Dnevna rekreativna ili sportska dozvola u 2026. košta 10 EUR, trodnevna 25 EUR, a sedmodnevna 45 EUR. Godišnja rekreativna dozvola za odrasle do 65 godina iznosi 66,36 EUR, a sportska 46,45 EUR. Penzioneri i lica starija od 65 godina plaćaju povlašćene iznose.
Prema starijim opštim pravilima morskog ribolova u Hrvatskoj, u lukama i lučicama dozvoljen je ribolov samo na dijelovima koje nadležna lučka uprava odredi i označi. Zabranjen je ribolov na manje od 300 m od oznake uzgajališta riba, na udaljenosti manjoj od 50 do 100 m od uzgajališta školjaka, kao i ribolov na veliku ribu na manje od 1 Nm od uzgajališta tuna. Podvodni ribolov dozvoljen je isključivo na dah, bez ronilačkih aparata; zabranjeni su tegljenje ronioca plovilom i upotreba podvodnog skutera. Vrše i parangali zahtijevaju posebne dozvole. Lovostaj za kavalu traje od 15. maja do 15. jula.
Za 2026. zabranjen je ribolov na plažama i uređenim kupalištima od 1. maja do 1. oktobra, kao i kačenje ribe izvan usta i prodaja ulova iz sportskog i rekreativnog ribolova. Upotreba vještačke rasvjete za lov glavonožaca povrazom s kukom zabranjena je od 1. marta do 30. septembra. Prema starijim pravilima, ribolov ostima i uz vještačku rasvjetu zahtijeva posebnu godišnju dozvolu, uz pogon plovila isključivo na vesla; snaga svjetla po plovilu ograničena je na 40 W za klasičnu, 30 W za halogenu ili 10 W za LED rasvjetu.
Dnevno je u 2026. dozvoljeno zadržati do 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu. Živi školjkaši i puževi ograničeni su na 2 kg, osim dagnji do 5 kg, dok se smiju zadržati do 2 hobotnice i 1 kirnja dnevno. Prema starijim pravilima, dnevna masa može se prekoračiti za masu jedne ribe kojom se prelazi limit. Zadržane ribe poput orade, brancina, zubaca i šaraga označavaju se odsijecanjem donjeg dijela repne peraje, a glavonošci zarezivanjem glave između očiju.
Najmanje lovne mjere prema pravilniku iz 2023. i propisima za 2026. iznose 30 cm za zubaca, 25 cm za brancina i 20 cm za oradu. Za škrpinu je mjera 30 cm, uz dozvoljeno do 20% mase ulova od 20 do 25 cm; za kavalu je 30 cm, za šaraga 23 cm, a za arbuna 15 cm. Fratar, kantar, pic, pagar i skuša imaju mjeru 18 cm, a oslić, ovčica i list 20 cm. Za gofa, palamidu i kirnje najmanja mjera je 45 cm, dok je za hobotnicu najmanja masa 1 kg.