Otok Prvić u Hrvatskoj okružuje slano more šibenskog arhipelaga, gdje se peca sa stjenovite obale, molova i iz čamca. Prema starijim pravilima, potrebna je dozvola uz poštovanje lučkih i drugih ograničenja. Među ribama ovog akvatorija su orada, brancin, fratar i šarun.
O vodi
Ribolovna voda oko otoka Prvića obuhvata morski akvatorij u šibenskom arhipelagu i pripada ribolovnom moru Hrvatske. Obalni pojas je u zaštićenom obalnom području mora, ZOP-u. Stjenovite obale otočkih uvala daju mjesta za ribolov s kopna, dok se iz usidrenog ili pokretnog čamca prilazi drugim dijelovima akvatorija.
Uz lukobran u uvali Prvić Luka pristanište je duboko do 3 m. U okolnim uvalama dubine za sidrenje kreću se od 10 do 17 m, a ima i plićaka. Za pecaroša je zato važna razlika između plitkog priobalja, kamenitog dna i dubljih mjesta do kojih se dolazi čamcem.
Prvić Luka i Prvić Šepurine imaju operativne luke s lukobranima i privezištima. Rive i molovi koriste se za pecanje van prostora manevrisanja javnih brodova i van kupališne sezone, uz lučka ograničenja. Do Prvića se dolazi plovilima, a motorni automobilski saobraćaj na otoku je zabranjen.
Ribe u vodi
Orada, poznata i kao komarča, i brancin, odnosno lubin, žive u priobalju i akvatoriju Prvića. Oradu obično vrijedi tražiti pri dnu, naročito na prelazima kamenitog i mekšeg terena; mamac treba da leži mirno, a s kontrom ne valja žuriti na prvi sitan udarac. Brancin često prilazi obali pri slabijem svjetlu i uz uzburkano more, pa su zora i sumrak dobar izbor za njegovo traženje.
Tu je i fratar, riba koju ima smisla tražiti uz kamen i zaklone na dnu. Šarun, koji se naziva i šnjur, kreće se u jatima i često se aktivira predveče; kada proradi, važno je zadržati mamac u sloju u kojem grize. U priobalju i okolnom moru prisutne su i lica i strijelka.
Ugor traži zaklon među kamenjem i obično je aktivniji u mraku, pa pribor za njega treba da bude otporan na habanje. Manje ugore ovdje zovu „špigeti“. U akvatoriju živi i obična jadranska lignja, koju je obično najzahvalnije tražiti pri slabijem svjetlu, uz pažljivo vođenje mamca i stalno zategnutu strunu.
Kako se peca
Sa obale se peca duž stjenovitih otočkih uvala. Na rivama i molovima bira se prostor van manevrisanja javnih brodova i van kupališne sezone, uz poštovanje lučkih ograničenja. Iz čamca se lovi i na sidru i u pokretu.
Varaličarenje sa obale i mola koristi se za šarune i strijelke. Rade:
- silikonske varalice,
- plastične varalice,
- vobleri.
Dobro je mijenjati brzinu povlačenja i dubinu prolaza, umjesto uporno voditi varalicu istim slojem; za strijelku završni dio pribora treba da podnese oštre zube.
Ribolov na dnu usmjeren je na oradu i fratra. Koriste se odmet i kančenica, sa olovom i završnim sistemom prilagođenim kamenitom dnu, uključujući sistem sa udicom iznad olova. Od mamaca služe:
- svježa ili soljena srdela,
- dagnje,
- morski crvi.
Na dubinku je korisno držati što neposredniji kontakt s priborom, a poslije kačenja podići ribu od kamenja prije nego što se zavuče u zaklon.
Lov lignji sa obale i molova odvija se u sumrak i noću, skosavicama, među kojima se koriste i Kanji skosavice. Poslije kratkog trzaja ostavi mamac da tone na kontrolisanoj struni: lignja često uzima upravo u propadanju, a nagla kontra lako pocijepa krak.
Pristup vodi
Iz Šibenika ili Vodica do Prvića se stiže Jadrolinijinom brodskom linijom 505, koja povezuje Šibenik, Zlarin, Prvić Luku, Prvić Šepurine i Vodice. Moguć je i dolazak taksi brodom, iznajmljenim čamcem ili privatnom brodicom.
Automobil se ostavlja u Vodicama ili Šibeniku. Na otoku nema parkinga za automobile jer je motorni automobilski saobraćaj zabranjen. U Prvić Luci i Prvić Šepurinama nalaze se operativne luke sa lukobranima i privezištima.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima morskog ribolova u Hrvatskoj, za rekreativni i sportski ribolov sa obale ili plovila potrebna je važeća dozvola. Rekreativna dozvola kupuje se preko internet prodavnice Uprave ribarstva, u ispostavama Ministarstva ili kod ovlašćenih distributera, a sportsku izdaju udruženja članice HSSRM uz člansku iskaznicu Saveza. Izuzetak su djeca mlađa od 14 godina koja love odmetom sa jednim povrazom, sa štapom ili bez njega.
Cijene za 2026. godinu iznose 10 EUR za jednodnevnu dozvolu od 24 sata, 25 EUR za trodnevnu od 72 sata i 45 EUR za sedmodnevnu od 168 sati. Godišnja rekreativna dozvola za punoljetne do 65 godina košta 66,36 EUR, a godišnja sportska 46,45 EUR, uz doplatu članske iskaznice HSSRM i matičnog kluba. Za maloljetnike, penzionere i starije od 65 godina predviđene su snižene godišnje naknade; rekreativna dozvola prema cjenovniku za 2025/2026. godinu iznosi 13,27 EUR. Za parangal, vrše, osti i lov na veliku ribu potrebne su posebne dopunske dozvole uz godišnju dozvolu.
Na uređenim kupalištima i plažama ribolov je zabranjen od 1. maja do 1. oktobra, a u lukama i lučkim bazenima dozvoljen je samo na dijelovima koje odredi lučka uprava. Zabranjeno je pecanje na udaljenosti manjoj od 200 metara od uzgajališta riba i 100 metara od uzgajališta školjaka. Noćni ribolov udičarskim alatima dozvoljen je sa obale i čamca. Prema pravilima za 2026. godinu, ribolov podvodnom puškom dozvoljen je samo od izlaska do zalaska sunca, a vještačko svjetlo smije se koristiti samo uz posebnu dozvolu za predviđene alate. Za većinu morskih riba prema pravilima za 2026. godinu nema opšteg kalendarskog lovostaja, dok je za kavalu lovostaj od 15. maja do 15. jula.
Dnevno je dozvoljeno do 5 kg riba i drugih morskih organizama, uz mogućnost prekoračenja za težinu jedne trofejne ribe. Prema pravilima za 2026. godinu, masa živih školjkaša i puževa smije biti do 2 kg, osim dagnji, kojih se smije uloviti do 5 kg. Obavezno je poštovanje propisanih minimalnih lovnih dužina i trenutno vraćanje nedoraslih primjeraka u more. Prodaja ulova je zabranjena.