Otok Zlarin je morska ribolovna voda u Hrvatskoj, u oblasti Šibenskog kanala. Peca se sa kamenite obale, lučke rive i iz čamca, prema starijim pravilima uz dozvolu i prostorna ograničenja. Među ribama akvatorija i okolnih voda su orada, zubatac, brancin i arbun.
O vodi
Zlarin, poznat i kao Slarino, okružen je slanom morskom vodom, a pecarošu nudi stjenovitu obalu, hridi i lučku rivu. Uz luku Zlarin izdvajaju se uvale Prslika, Magarna i Boci. Iz čamca se lovi uz obalu i na podmorskim brakovima, dok kameniti prilazi omogućavaju ribolov sa stijena.
U lučkom akvatoriju dubina se kreće od oko 1,5 m uz obalu do 20 m na vanjskim sidrištima. U uvali Boci prelazi 10 m već nedaleko od obale. Operativna riva u luci duga je 131 m, a luka ima više molova i vezova za plovila.
Dublje stjenovito podmorje stanište je crvenog koralja, koji je dio prirodne i istorijske priče Zlarina. Stijene sa koraljima spuštaju se i ispod 80 m, dok u širem okolnom arhipelagu ima dubina od oko 100 m.
Širi akvatorij uključen je u ekološku mrežu Natura 2000, u područje očuvanja značajno za vrste i staništa „J. Molat-Dugi-Kornat-Žirje-Zlarin...“. Uvala Boci nalazi se izvan strogog zaštićenog područja prirode.
Ribe u vodi
Orada, odnosno komarča, zubatac i brancin, poznat i kao lubin, žive u akvatoriju Zlarina i okolnim vodama. Oradu obično vrijedi tražiti pri dnu, uz prelaze kamenitog i mekšeg terena, naročito u mirnijim jutarnjim i večernjim satima. Za takav ribolov dobro dođe osjetljiv vrh i strpljenje: ne treba kontrirati na svaki sitan dodir.
Zubatac se obično drži kamenitih padina i podmorskih uzvišenja, a aktivan je naročito u svitanje i pred sumrak. Ovdje su zabilježeni pojedinačni ulovi zubaca na tunju od oko 1,5 kg. Brancin često lovi uz obalu i granicu zapjenjene vode, pa ga pecaroši obično traže u slabijem svjetlu, uz tiho kretanje i pažljiv prilaz.
U akvatoriju i okolnim vodama prisutna je i hobotnica. Na kamenitim terenima ona se obično zadržava uz pukotine i zaklone pri dnu. Tu su i arbun i kantar, dok šarag i fratar upotpunjuju izbor riba koje se mogu tražiti uz dno i kamenite terene.
Među glavonošcima su još lignja i sipa, a od sitne plave ribe srdela i inćun. Za lignju su obično zanimljivi smjena dana i noći i mirno vođenje namjenske varalice, dok se sipa najčešće traži bliže dnu.
Kako se peca
Sa obale se peca sa stijena i hridi, a u luci sa rive i mola. Tradicionalni lov tunjom vezan je za obalne stijene: najlon se provlači uz odrezani štapić koromača, koji pomaže i da se ublaže trzaji. Za orade i zubace koriste se morski crvi. Na kamenitom dnu najlon treba držati pod kontrolom, jer opušten pribor lakše zapne između stijena.
Odmet i kančenica spadaju među načine ribolova za ove morske terene. Odmetom se mamac obično polaže na dno sa obale, dok je kančenica praktična za lov ispod čamca. Težinu olova treba prilagoditi struji tako da se osjeća dno, bez nepotrebnog otežavanja pribora.
Iz čamca se pretražuje obala cik-cak kretanjem i obilaze podmorski brakovi, a oko Zlarina lovi se i panulom. Pri lovu hobotnice prati se djelovanje morskih struja i vjetra. Zastupljen je i podvodni ribolov, uz ograničenja kod kupališta i uređenih plaža.
Na morskim terenima ovog regiona uobičajeni mamci su meso volka i komadići lignje. Koriste se i srdele, inćuni i rakovi. Mekši mamac treba pažljivo učvrstiti na udici kako bi izdržao spuštanje i sitne dodire ribe.
Pristup vodi
Pristupa se pretežno stjenovitoj i kamenitoj obali uz uvale Prslika, Magarna i Boci te luku Zlarin. U luci su operativna riva, više molova i vezovi za plovila, a peca se i sa rive i sa mola.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, za sportski i rekreativni ribolov potrebna je dozvola. Rekreativne dozvole kupuju se preko internet stranice Uprave ribarstva, u područnim ispostavama Ministarstva ili kod ovlašćenih distributera, a sportske u klubovima HSSRM uz člansku iskaznicu Saveza. Djeca mlađa od 14 godina izuzeta su od obaveze posjedovanja dozvole samo kada love odmetom sa jednim povrazom. Osobama sa navršenih 65 godina i prebivalištem na ostrvima godišnja rekreativna dozvola izdaje se bez naknade.
Za 2026. godinu dnevna dozvola košta 10 EUR, trodnevna 25 EUR, a sedmodnevna 45 EUR, jednako za sportski i rekreativni ribolov. Godišnja rekreativna dozvola za osobe od 18 do 65 godina košta 66,36 EUR, a sportska 46,45 EUR, uz doplatu članarine Savezu i klubu. U 2025. dnevna dozvola iznosila je 7,96 EUR, trodnevna 19,91 EUR, sedmodnevna 39,82 EUR, a godišnja za odrasle 66,36 EUR. Za vlasnike dnevnih i višednevnih dozvola u 2026. propisana je elektronska evidencija ulova preko mobilne aplikacije mRecFish.
Lokalna zabrana iz 2017. obuhvata ribolov i sidrenje u jugoistočnom dijelu Šibenskog kanala uz trasu podmorskog ispusta otpadnih voda, rt Grmine – prolaz Dvainka, u pojasu od 125 metara sa svake strane ispusta. Za privredne mreže potegače u akvatoriju ostrva posebne zabranjene zone i sezone postoje prema pravilima iz 2008, a predviđene su i planom upravljanja iz 2021. godine.
Prodaja sportskog i rekreativnog ulova strogo je zabranjena. Dnevno je dozvoljeno do 5 kg riba i drugih morskih organizama, uz prekoračenje za masu jednog primjerka kapitalne ribe. Školjkaša i puževa smije se sakupiti do 2 kg, a dagnji do 5 kg.
Za većinu morskih ribljih vrsta nema opšteg lovostaja, već se primjenjuju trajne lovne mjere, dok je za kavalu lovostaj od 15. maja do 15. jula. Riba ispod propisane minimalne dužine mora se vratiti u more; za oradu, odnosno komarču, minimalna mjera je 20 cm.