Molat je morski akvatorij u Hrvatskoj, u oblasti Zadarskog arhipelaga, sa stjenovitim obalama, uvalama i kanalima. Peca se sa obale i iz čamca uz dozvolu i ograničenja, naročito u lučkim zonama. Među ribama koje privlače pecaroše su orada, brancin, palamida i zubatac.
O vodi
Otok Molat, poznat i kao Melada, okružen je slanim morem Zadarskog arhipelaga. Razvedena obala smjenjuje stjenovite dijelove i prirodne uvale, pa se ribolov odvija i sa kopna i iz čamca po okolnim uvalama i kanalima. Molat i uvala Lučina, Brguljski zaljev i prolaz Zapuntel važni su prilazi ovom akvatoriju.
Dubina u tjesnacu Tisno između Molata i Ista iznosi 6 metara, dok je u prolazu Maknare prema Dugom otoku 44 metra. Takva razlika znači da izbor mjesta i otežanja treba prilagoditi konkretnom prolazu, a ne posmatrati cijeli akvatorij kao jednako duboku vodu. Šire more oko Molata obuhvaćeno je mrežom Natura 2000, područjem očuvanja značajnim za vrste i stanišne tipove POVS HR3000419.
Iz polovine 20. vijeka potiče ulov ženke modrulja duge 1,8 m i teške 56 kg u plićaku podno Lokardenika. Tokom 1980-ih godina u mreži za palamide slučajno je ulovljena kitopsina, odnosno gorostasna psina, duža od 6 metara. U rekreativnom ribolovu navodno su lovljene lampuge do 1,3 kg i brancini do 0,95 kg na varalicu.
Ribe u vodi
Orada, odnosno komarča, i brancin, poznat i kao lubin, zanimljivi su onome ko voli da strpljivo pretražuje obalu. Orada obično traži hranu pri dnu, uz prelaze tvrde i mekše podloge, pa joj mamac treba ponuditi mirno, bez nepotrebnog zatezanja. Brancin rado koristi slabije svjetlo i uzburkano more; pecarošu više koristi pažljivo pretraživanje zaklona nego stalno zabacivanje u daljinu.
Palamida i lampuga traže pokretljiviji ribolov i praćenje aktivnosti pri površini. Varalicu obično treba voditi življe, dok se zubatac češće traži uz podvodne prelome i tvrdo dno. Kod njega pribor i predvez treba da izdrže prvi snažan bijeg prema zaklonu.
Uz arbuna i pagra ovdje žive kantar, šarag i fratar. Ušata i iglica pripadaju ribama koje vrijedi tražiti i iznad samog dna, a šnjur je poznat i kao šur. Među grabljivicama je i lica/strelka.
Pri dnu se mogu loviti škarpina, pauk, lastavica i kovač, a u zaklonima ugor. Pri skidanju pauka i škarpine sa udice potreban je naročit oprez zbog otrovnih bodlji. U ovom akvatoriju živi i modrulj.
Od glavonožaca prisutne su lignja, sipa i hobotnica. Za lignju su sumrak i slabije svjetlo često dobar trenutak da se počne sa pretraživanjem različitih dubina, uz kratka podizanja mamca i kontrolisano propadanje.
Kako se peca
Sa stjenovitih dijelova obale i iz prirodnih uvala peca se sa kopna, dok čamac otvara okolne kanale i uvale. Peca se i sa molova i riva, uključujući Zapuntel i uvalu Jazi, uz poštovanje lučkih ograničenja.
Panula se vuče iz čamca, varalicama ili živim mamcem, za pelagične i druge grabljive vrste. Koristi se i živa iglica. Brzinu povlačenja treba uskladiti sa radom varalice, a živi mamac voditi tako da ostane pokretan i prirodan.
Varaličarenje sa obale vezuje se za talase i jugo, kada se love palamida, brancin, lica, lampuga i pauk. Koriste se vobleri dužine od 7 do 9 cm. Varaličar tada treba da zadrži dobar kontakt s mamcem i kontroliše zategnutost strune dok talas nosi varalicu.
Kančenica iz čamca i odmet sa obale služe za ribolov na dnu, naročito noću. Za ribolov prirodnim mamcima koriste se svježa lignja, cijela ili u komadićima, i srdela, cijela ili u filetima, kao i morski crvi. Otežanje treba da drži mamac pri dnu, ali da ne umrtvi svaki dodir ribe.
Lignjolov se praktikuje sa mola ili iz čamca, skosavicama i peškafondom. Skosavicu treba voditi uz smjenu kratkih trzaja i pauza, a pri izvlačenju održavati ravnomjernu zategnutost da se lignja ne otkači.
Pristup vodi
Glavni pristupi vodi su kod naselja Molat i u uvali Lučina, gdje postoje privezišta, molovi i lučki vezovi. Kod Brgulja se izlazi na Brguljski zaljev, takođe sa privezištima, molovima i lučkim vezovima, a kod Zapuntela na istoimeni prolaz sa takvom obalnom infrastrukturom.
Na razvedenoj obali prilazi vodi postoje i u uvalama Jazi i Podgarbe, zatim Vodomarka i Trata, kao i Sabuša i Studena. Naselja Molat, Brgulje i Zapuntel povezuje lokalna putna mreža na kojoj je dozvoljen automobilski saobraćaj.
Pravila i dozvole
Za morski ribolov u Hrvatskoj prema opštem pravilu za 2026. godinu potrebna je dozvola za ribolovce starije od 14 godina; djeca mlađa od 14 godina mogu bez dozvole loviti odmetom s jednim povrazom. Prema starijim podacima, rekreativne dozvole kupuju se preko internet stranice Uprave ribarstva, kod ovlašćenih prodavaca i u ispostavama ministarstva, a sportske izdaju klubovi učlanjeni u HSSRM, i elektronski, uz obaveznu člansku kartu saveza.
Za 2026. godinu dnevna dozvola košta 10 €, trodnevna 25 €, a sedmodnevna 45 €. Godišnja rekreativna dozvola za punoljetne osobe do 65 godina košta 66,36 €, dok godišnja sportska za istu grupu košta 46,45 €, uz člansku kartu HSSRM od 10 € i pripadajuću klupsku članarinu. Za 2025/2026. godinu cijena godišnje rekreativne dozvole za penzionere i osobe starije od 65 godina iznosi 13,27 €. Godišnja sportska dozvola za penzionere i osobe starije od 65 godina za 2025. godinu košta 7,96 €, uz članske karte.
Zabranjen je ribolov u lučkim bazenima i lukama otvorenim za javni promet, na udaljenosti manjoj od 100 metara od uzgajališta riba i na uređenim kupalištima tokom ljetnje sezone. Zabrana upotrebe eksploziva, otrova i hemijskih supstanci navedena je za 2022. godinu. Noćni ribolov udičarskim alatima dozvoljen je sa obale i plovila, dok je prema pravilima za 2026. podvodni ribolov dozvoljen isključivo od izlaska do zalaska sunca. Za 2026. vještačko svjetlo dozvoljeno je samo uz posebnu dozvolu pri lovu ostima ili kukom za glavonošce, uz najveću snagu sijalice od 40 W za klasičnu, 30 W za halogenu ili 10 W za LED sijalicu.
Lovostaj za 2026. obuhvata kavalu od 15. maja do 15. jula i kirnje od 1. jula do 31. avgusta. Za lampugu traje od 1. januara do 14. avgusta, a za jastoga i hlapa od 1. septembra do 5. maja. Za većinu ostalih morskih vrsta riba nema vremenskog lovostaja.
Dnevni ulov za 2026. ograničen je na 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz dopušteno prekoračenje za masu jedne ribe kojom se prelazi 5 kg. Unutar te količine dopušteno je najviše 2 kg školjkaša i puževa, osim dagnji kojih je dopušteno do 5 kg.
Najmanje lovne mjere za 2023. i 2024. godinu iznose 20 cm za oradu i 25 cm za brancina, dok je za zubaca mjera 30 cm, a za gofa 35 cm. Škrpina ima mjeru 25 cm, palamida 40 cm, a kantar i fratar po 18 cm. Za arbuna je najmanja mjera 15 cm, za kavalu 30 cm i za jegulju 35 cm; najmanja masa hobotnice iznosi 1 kg.